Razmjeri stradanja stanovništva i materijalna šteta, kako se ocjenjuje, premašit će razmjere poplave koja je BiH pogodila 2014. godine. Nakon prvobitnog šoka redaju se pitanja o tome je li se moglo učiniti više na prevenciji i ublažavanju ove najveće poslijeratne katastrofe u BiH. Horor koji su u noći s 3. na 4. listopada proživljavali stanovnici Kiseljaka, Fojnice, Konjica, Jablanice, posebno Donje Jablanice, koja je najteže pogođena, teško je i zamisliti - piše Vera Soldo, čiji prilog za DW prenosimo uz neznatno skraćenje i prilagodbe u opremi.

Podivljala snaga vodene bujice nakon obilnih kiša uništavala je sve pred sobom. Pružao se prizor kako divlja bujica tutnji noseći tone zemlje i kamenja prema obiteljskim kućama, zatrpavajući ih i doslovno pretvarajući u posljednja počivališta. "Kuća se napravi i popravi, ali životi se ne mogu nadoknaditi", potresena je stanovnica Jablanice dajući izjavu za sarajevsku novinarsku ekipu, dok istodobno pristižu izvješća o stradalima i nevjerojatne priče preživjelih u vodenim bujicama i uništenim kućama. "Ovakvo što nikada nisam vidio", kazao je jedan od pripadnika službe spašavanja pripremajući se na intervenciju u pogođenoj Donjoj Jablanici.

PRIČE O PREVENTIVI

Zbog prometne odsječenosti i policijske zabrane, izuzev pripadnika gorskih službi i civilne zaštite te teške mehanizacije, iz smjera Mostara nije se moglo do pogođenog područja. Teško je ocijeniti kada će ceste i željeznica biti sanirane i ponovno omogućen promet. Zasad se promet i dalje usmjerava na alternativni pravac Sarajevo - Novi Travnik - Rostovo - Bugojno - Kupres - Tomislavgrad - Posušje - Mostar ili Sarajevo - Foča - Tjentište - Gacko - Mostar. Bio je onemogućen i željeznički promet - na jednoj su dionici željezničke tračnice doslovno ostale u zraku nakon što je vodena bujica odnijela tlo ispod njih.

U Federaciji BiH proglašeno je stanje prirodne nepogode, susjedne zemlje, poput Hrvatske i Srbije, nude pomoć, a predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto pozvala je zemlje EU-a i regije da pruže žurnu pomoć BiH. Na prikupljanje pomoći apeliraju i mnoge druge humanitarne organizacije i udruge, bolnice pozivaju na darovanje krvi... A sve je glasnije i pitanje: Je li se moglo nepogodu dočekati spremnije, a katastrofu ublažiti?

Agencija za vodno područje Jadranskog mora sa sjedištem u Mostaru 2. listopada objavila je upozorenje o prognozi izvanrednog hidrološkog stanja zbog očekivanih obilnih padalina. Obavijest o prognozi mogućeg rasta vodostaja i pojavi bujičnih tokova obuhvaćala je općine i gradove: Konjic, Jablanica, Mostar, Čapljina, Grude, Ljubuški, Široki Brijeg. Slično upozorenje poslano je i iz Agencije za vodno područje rijeke Save.

Na pitanje je li se to upozorenje uzelo u obzir, pokušao je odgovoriti zamjenik premijera FBiH Vojin Mijatović na jučerašnjoj izvanrednoj konferenciji za medije. "Ispitat ćemo sve okolnosti i eventualnu odgovornost bilo koga tko je trebao alarmirati institucije. Mislim kako je danas ključno da ne lešinarimo ni nad kim, nego da pokušamo spasiti što više života. A onda ćemo vrlo jasno utvrditi čija je odgovornost bila za prevenciju, ili ne", rekao je Mijatović.

EPA

Nešto konkretniji odgovor dao je Aldin Brašnjić iz Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ), koji je potvrdio da je odmah kontaktirao načelnika Jablanice zbog preventivnih mjera. "Civilne zaštite naših općina poprilično su siromašne za neke preventivne mjere, naročito kada je nepogoda već u tijeku. Preventiva je nešto što se radi tijekom lijepog vremena, a ne kada se već moraju raditi hitne mjere spašavanja, o prevenciji je tada kasno pričati", rekao je Brašnjić. Ujedno je uputio kritike bivšoj vlasti za katastrofu s kojom se suočila sadašnja. "Zakazao je sustav prethodnih godina i službe koje konstantno trebaju čistiti korita rijeka i prohodnost prometnica. Toga se uvijek sjetimo kada dođemo u ovakvo stanje", smatra šef FUCZ-a.

Među mnogim političarima i dužnosnicima koji su iz Sarajeva i Mostara obišli Donju Jablanicu bio je i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković. On je u izjavi za medije kazao kako mu je to jedna od najtežih slika koje je ikada u životu vidio. Ali on javno spominje ono o čemu se već uvelike "šuška". "Stotine tona kamenja iz obližnjeg kamenoloma napravile su strašan udar na cijelo naselje. Dio naselja je uništen kamenim odronom, a drugi vodenom bujicom, jer je kamenolom napravio neku vrstu brane i okrenuo vodu u dolinu u kojoj je bilo 20-ak kuća, te ih poplavio 13 metara dubokom vodom", opisao je Konaković svoje viđenje stanja u pogođenoj Donjoj Jablanici. Kazao je kako ne želi politizirati, posebno ne u predizborno vrijeme, ali da se treba ispitati je li katastrofa posljedica nevjerojatne snage prirode ili postoje i drugi utjecaji.

To otvara mnoga očita pitanja: nekontroliranu sječu šuma i eroziju tla, izgradnju gospodarskih i privatnih objekata na područjima podložnim klizanju tla i bujicama, malih hidroelektrana na rijekama itd. Od koga tražiti odgovore i poštuje li se riječ stručnjaka?

PROPUSTI I PROMAŠAJI

Dr. Edin Hrelja s Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu vrlo jasno kaže: "Vlasti definitivno imaju odgovornost kad su u pitanju poplave jer ne poduzimaju nikakve aktivnosti u tom tzv. međupoplavnom periodu." Smatra kako bi se više trebali uključiti stručnjaci koji se bave tom problematikom da bi dali smjernice za prevenciju i izdvajanje zona koje potencijalno mogu biti zahvaćene poplavama.

“Kao i uvijek kada se dogode katastrofe, tek tada o tome počnemo pričati. Kao i u vrijeme poplava 2014., a slično je i sa zagađenjem zraka, nedostatkom vode, klimatskim promjenama... Nažalost, struka se vrlo često ne poštuje, grade se objekti tamo gdje se ne trebaju graditi", komentirao je profesor Hrelja za BHRT1.

I novinar i analitičar Faruk Kajtaz slično razmišlja, ali uz osvrt na "promjenu prioriteta" vladajućih. "Ovo nam se događa zbog dva razloga: prirodnih pojava i činjenice da naša zemlja nije spremna za ovakvu vrstu katastrofa. Nisu spremne ni neke puno bogatije i organiziranije države, a kod nas je to zaista na razini koja jednostavno zabrinjava", komentirao je za DW.

Pritom se Kajtaz osvrnuo na sve snažnije posljedice klimatskih promjena na koje upozoravaju znanstvenici, a koje će u budućnosti biti sve češće, na što se mnoge zemlje pripremaju. "Naivno vjerujemo da je uvijek bolje utrošiti novac na druge proračunske stavke, obično prije izbora, nego ulagati u zaštitu. Možemo li očekivati od naše države, koja je i sama toliko komplicirana i troši više na vlastiti 'hardver' nego bilo koja europska država po stanovniku, da iznese ozbiljne planove prevencije i podigne razinu spremnosti za ono što ju očekuje? Možda je ovo signal i da se vlasti konačno izvuku iz nacionalnih priča i usmjere na ono što je zaista potrebno građanima BiH", zaključuje Kajtaz.