Iako je do predsjedničkih izbora ostalo još nešto manje od tri mjeseca, a predaja kandidatura još nije ni blizu, jer Vlada bi izbore trebala raspisati sredinom studenoga, već se stvorila poprilična gužva.

Predsjedničke kandidate mogu predlagati jedna ili više političkih stranaka zajedno, kao i birači, a svaka kandidatura mora biti potvrđena s 10.000 pravovaljano prikupljenih potpisa birača. Tako ispada da se kandidirati može ama baš svaki punoljetni hrvatski državljanin. Dakle, pojednostavljeno rečeno, kandidat može biti svatko, pa se ne treba čuditi što već danas imamo desetak najavljenih kandidatura. Podsjetimo, početkom kolovoza utrku za Pantovčak najavili su aktualni predsjednik Zoran Milanović, nezavisni kandidat Dragan Primorac, kojeg podržava HDZ, i nezavisna saborska zastupnica Marija Selak Raspudić. Stranka Možemo! naknadno je istaknula svoju saborsku zastupnicu Ivanu Kekin, a kandidature su još najavili manje poznati odvjetnik i povjesničar Tomislav Jonjić, inače član HSP-a, zatim, prilično iznenađujuće, Aurora Weiss, nekadašnja novinarka i sadašnja savjetnica za međunarodnu politiku predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, poduzetnik iz Zagreba Niko Tokić Kartelo te predsjednik Autohtone - Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec. Kandidatkinju već ima i novoosnovani DOMiNO, stranka Marija Radića, bivšeg zamjenika predsjednika Domovinskog pokreta, koji se nije uspio nametnuti kao njegov novi predsjednik, te je iz njega istupio. Njihova kandidatkinja bit će također slabo poznata Branka Lozo. Predstavljena je kao doktorica znanosti, međunarodna tajnica grafičara i majka petero djece. Posljednji je u nizu Miro Bulj iz Mosta, gradonačelnik Sinja. A kako se bliži izborni rok, počinju i pripreme za predsjedničke izbore, posljednje u superizbornoj godini. Kao i inače, predsjednički izbori opet će nam pasti usred božićnih i novogodišnjih blagdana. Prema Izbornom zakonu, primopredaja je uvijek 18. veljače, a izbori se moraju održati najmanje 30, a najviše 60 dana prije isteka mandata aktualnom predsjedniku. To znači da ćemo na birališta svakako između 20. prosinca i 18. siječnja.

“U to treba ukalkulirati i prvi i drugi krug. Najizgledniji datumi za prvi krug su 22. ili 29. prosinca. Drugi krug bi bio onda ili 5. ili 12. siječnja”, izjavio Slaven Hojski, glasnogovornik DiP-a. Ti su datumi najizgledniji ako pretpostavimo da će izbori biti u nedjelju, jer o datumu izbora ovaj put ne odlučuje predsjednik, nego Vlada.