Novi glavni tajnik NATO-a Mark Rutte označio je potporu Ukrajini kao prioritet. U izjavi prigodom preuzimanja dužnosti naglasio je da vojni savez također mora učiniti više za kolektivnu obranu i odvraćanje, povećati izdvajanja za obranu i proširiti partnerstva s trećim zemljama, uključujući i one na Dalekom istoku. Osvrćući se na američke izbore početkom studenoga, bivši je nizozemski premijer rekao: "Nisam zabrinut, vrlo dobro poznajem oboje kandidata." Prenosimo u nešto kraćoj formi tekst koji potpisuje Andrea Jung-Grimm (DW/ARD/agencije).

Trideset i dvije zemlje članice NATO-a u lipnju su postigle dogovor o Rutteovu imenovanju. Njegovi zadatci na dužnosti glavnog tajnika uključuju koordinaciju vojne pomoći i posredovanje između država članica u slučaju nesuglasica. Osim toga, on mora pripremiti europske članice na preuzimanje veće odgovornosti. Rutte je ovoga utorka na svečanoj ceremoniji simbolično preuzeo dužnost od dosadašnjeg glavnog tajnika Jensa Stoltenberga. Taj 65-godišnji Norvežanin bio je na čelu Saveza deset godina, a ubuduće će vjerojatno voditi Minhensku sigurnosnu konferenciju.

NAJGORE ISKUSTVO

Jens Stoltenberg je, prije nego što je 1. listopada 2014. došao na čelo NATO-a, dva puta bio premijer Norveške. Već tada se iskazao na međunarodnoj diplomatskoj sceni svojim prijateljskim i otvorenim vođenjem politike. Na pitanje što je bilo njegovo najgore iskustvo u proteklih deset godina, Stoltenberg je nedavno bez razmišljanja naveo jutro 24. veljače 2022., kada je postalo jasno da je Rusija noću napala Ukrajinu. "Bili smo šokirani, ali ne i iznenađeni", rekao je, te dodao: "Još smo prije imali vrlo precizne informacije o invaziji."

Stoltenbergov mandat obilježile su povijesne promjene u sigurnosnoj arhitekturi Europe, kao i najveće vojno jačanje NATO-a na kontinentu. Kao odgovor na ruski agresorski rat, države članice prebacuju borbene jedinice s nekoliko tisuća vojnika na istočnu granicu, od Litve, gdje predvodi njemačka vojska, do Rumunjske na jugoistoku. Gotovo pola milijuna vojnika stavljeno je u visoku pripravnost, a prije početka rata u Ukrajini bilo ih je tek nekoliko tisuća. Također, Putinova invazija potaknula je promjene u nabavi oružja i opreme za potrebe vojske. Prije invazije, prema podatcima NATO-a, samo su tri članice ispunjavale cilj da se dva posto BDP-a troši za obranu, a danas 23 zemlje izdvajaju najmanje dva posto svog bruto domaćeg proizvoda za obranu. Među njima je i Njemačka.

U retrospektivi Stoltenberg žali što su promjene došle tek nakon ruskog napada, a ne prije. Saveznici su trebali ranije vojno ojačati Ukrajinu, to je njegov zaključak. Norvežanin je previše diplomat da bi otvoreno optužio pojedine zemlje zbog njihovih propusta. Zato je još neobičnije što je uoči isteka svog mandata na oproštajnoj priredbi German Marshall Fund Foundation u Bruxellesu indirektno prozvao Berlin. "Sloboda je važnija od slobodne trgovine", rekao je Norvežanin i potom objasnio na što konkretno misli: "Nije prošlo puno vremena otkako su neki saveznici smatrali da je plin iz Rusije isključivo gospodarska tema." To je bila pogrešna procjena, naglasio je on.

Norvežanin je deset godina vodio NATO pod motom održavanja jedinstva. Povijesni izazovi ukrajinskog rata zasjenili su pojedine prijepore u samom savezu. U srpnju 2018. Donald Trump dolazi na NATO-ov summit u Bruxellesu i razmatra izlazak SAD-a iz Saveza - jer, kako je rekao, Europljani premalo izdvajaju za obranu. Stoltenberg je spretnom diplomacijom iza kulisa spriječio skandal. Njegovo vođenje summita dovelo je do toga da su se Europljani obvezali na veća izdvajanja, a Trump je otišao zadovoljan.

Napadi na NATO nisu dolazili samo iz Washingtona. Francuski predsjednik Emmanuel Macron proglasio je NATO "klinički mrtvim" 2019. u intervjuu za Economist. Stoltenberg je na te optužbe reagirao smireno i umjesto konfrontacije pokrenuo proces reformi.

VELIKA OBITELJ

Međutim, norveški glavni tajnik nije imao mnogo uspjeha u sprječavanju samostalnih poteza turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. Protupravni napadi Turske na sjever Sirije, zveckanje oružjem u istočnom Mediteranu do ruba rata, kupnja ruskih protuzračnih sustava S-400 i drugi ustupci u korist Putina - Stoltenberg je godinama šutke pratio Erdoganove provokacije. Jedan je razlog to što je Turska strateški nezamjenjiva na jugoistočnom krilu Saveza. Drugi je banalniji: vrlo ograničena moć glavnog tajnika NATO-a. U Bruxellesu kažu da je ta funkcija više "tajnik" nego "general", što su osjetili i Stoltenbergovi prethodnici.

Najveći izazov u budućnosti bit će zadržati 32 države članice zajedno, poručuje Stoltenberg svom nasljedniku Marku Rutteu. “NATO je velika obitelj”, kaže dosadašnji glavni tajnik, te zaključuje: “Ali ponekad je pravi izazov sve članove obitelji učiniti zadovoljnima.”