Ionako preopterećena nizom problema, Bosna i Hercegovina s dodatnom strijepnjom iščekuje sutrašnji dan, nedjelju 6. listopada, kada se u cijeloj zemlji održavaju lokalni izbori pod paskom međunarodne zajednice, odnosno visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je nametnuo izmjene izbornog zakona BiH, što međutim nije spriječilo manipulacije i zloporabe za kojima političke stranke u toj zemlji posežu u svakom predizbornom razdoblju zlorabeći javne resurse, upozorili su iz ogranka Transparency Internationala za BiH.

S tim u svezi, kakvo izvještava Hina, Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP) krajem prošlog tjedna izreklo je do sada najveću pojedinačnu kaznu jednom od kandidata na predstojećim lokalnim izborima u toj zemlji, koji je kampanju vodio veličajući ratnog zločinca Ratka Mladića čime je prekršio zakonske odredbe koje to zabranjuju. Protuvrijednost od deset tisuća eura na ime kazne morat će platiti Vlado Sladoje, koji se na izborima u nedjelju kandidira za načelnika malene hercegovačke općine Kalinovik poznate po tome što je tamo rođen ratni zapovjednik vojske bosanskih Srba Mladić, koji je zbog ratnih zločina pravomoćno osuđen na doživotni zatvor. Sladoje je po Kalinoviku postavio plakate na kojima pozira u odori koju su u posljednjem ratu u BiH nosili časnici vojske bosanskih Srba, a u jednoj objavi na Facebooku napisao je kako se natječe za poziciju prvog čovjeka općine "Mladićevo" što je jasna aluzija na osuđenog ratnog zločinca.

TEORIJA I PRAKSA

Predsjednica SIP-a Irena Hadžiabdić kazala je kako je ovaj kandidat drastično kažnjen zbog načina na koji je prekršio pravila vođenja izborne kampanje. "Prizivanje ratnih dešavanja i veličanje ratnih zločinaca ima posebnu težinu", kazala je Hadžiabdić.

Podsjetimo još jednom, lokalni izbori u BiH ove se godine provode na temelju tehničkih izmjena izbornog zakona što ih je u ožujku nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt u nakani da pokuša osigurati fer izbornu kampanju u kojoj će se posebice oštro sankcionirati jezik mržnje, ali i zloporaba javnih resursa u predizborne svrhe što je u toj zemlji do sada bila gotovo redovita praksa za kojom su posezali izabrani dužnosnici na svim razinama vlasti.

Izborna kampanja strogo je ograničena na razdoblje od 30 dana prije datuma održavanja izbora. Navedenim izmjenama također je prvi put jasno definirano kako osoba osuđena za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti ili genocid pred bilo kojim sudom, domaćim ili međunarodnim, ne može biti kandidat na izborima niti može biti nositelj izborne niti imenovane dužnosti.

Zbog kršenja izbornih pravila SIP je mogao (a u nekim slučajevima to je i učinio) izreći drastične kazne poput zabrane kandidiranja strankama ili nekima od njihovih kandidata te ih kazniti novčano iznosima do 15 tisuća eura. Tako će zbog istupa njihovog kandidata Sladoje kaznu u protuvrijednosti od tisuću i pol eura morati platiti i njegova Partija demokratskog progresa (PDP).

Još jedan član te stranke banjolučki gradonačelnik Draško Stanivuković morat će platiti kaznu od četiri tisuće eura jer je SIP ocijenio kako on svoju kampanju za novi mandat vodi zlorabeći sadašnju poziciju i koristeći sredstva iz gradskih fondova. Stanivuković je ranije prošlog tjedna u Banjoj Luci o trošku gradske uprave upriličio otvaranje velikog spomenika kralju Tvrtku I, kojega je tada proglasio Srbinom, a njegovu vladavinu iz 14. stoljeća krunskim dokazom da je BiH "srpska zemlja".

SIP je također izrekao kaznu od pet tisuća eura Socijaldemokratskoj partiji BiH SDP zbog ocjene da je njezin predsjednik i aktualni premijer Federacije BiH Nermin Nikšić zlorabio premijersku poziciju kako bi promovirao stranku.

Kaznu nije izbjegao ni Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika koji će morati platiti četiri tisuće eura zbog zloporabe djece u političke svrhe i preuranjene kampanje u Doboju.

SLAB INTERES MLADIH

Sve u svemu, burno, napeto i na rubu legalnosti odvijao se jedan dio predizborne kampanje. Sad je tome došao kraj i nakon subotnje šutnje birači u njedjelju izlaze na birališta. Konkretno to znači da će 3,4 milijuna registriranih birača u toj zemlji imati priliku odlučivati o 142 gradonačelnika odnosno načelnika općina, o novim sastavima gradskih i općinskih vijeća te o zastupnicima u skupštini distrikta Brčko. S tim u vezi, još jedna BiH posebnost - na ovogodišnjim lokalnim izborima natjecat ćese čak 110 različitih političkih stranaka.

Osim naše Hine, zanimanje za aktualne BiH izbore pokazuju i drugi vodeći europski mediji i agencije poput, primjerce DW-a, koji inače puno piše o Bosni i Hercegovini. Proteklog tjedna u DW-u se komentirao jedan također važan aspekt BiH izbora, a to je slaba zainteresiranost madih koji imaju pravo izlaska na birališta. Između ostalog, upadljiv je podatak kako je nešto više od 16 % glasača mlađih od 30 godina glasalo na lokalnim izborima prije četiri godine. Vjerojatno se taj broj neće znatnije mijenjati ni na izborima u nedjelju, 6. listopada. Vlada politička apatija - piše Dragan Maksimović, čiji prilog za DW, uz neznatne prilagodbe u tekstu i opremi, prenosimo u cijelosti.

Glasovita izreka da na mladima svijet ostaje odavno je mrtvo slovo na papiru u političkom životu Bosne i Hercegovine. I ne radi se o floskuli, nego o brojkama koje pokazuju da je na prošlim lokalnim izborima u BiH tek 16,52 posto birača mlađih od 30 godina iskoristilo svoje pravo glasa. Razlog za to nije nezainteresiranost za budućnost, jer ih se sve više uključuje u potragu za njom, ali izvan granica BiH. Oni koji i dalje ostaju u BiH, ne vide perspektivu s obzirom na, kako kažu, sve devijacije koje su prisutne u posljednja tri desetljeća.

PEXELS

“Mladi se ne mogu zaposliti, sve je stranački", "Ne znam, sve je isto i prije i nakon izbora, malo nas misli da može nešto promijeniti", "Ne izlazim na izbore jer nemam neke nade u bolje. Svi idu van", "Pametni su jer ne izlaze. Lažu nas posljednjih 30 godina". Ovako razmišljaju mladi iz Sarajeva, Banjaluke i Zenice, koji u političkom fokusu imaju loše stanje u društvu, stranačko zapošljavanje, kriminal i korupciju, te sumnju u to da bi njihov glas mogao nešto promijeniti.

Istina, ima i onih koji više nisu mogli čekati promjene koje bi zavisile od njihova glasa, pa su se aktivno uključili u izborni proces. Jedan od njih je Aleksandar Jokić iz Banjaluke, kandidat za zastupnika u skupštini Grada Banjaluke. "Programi za mlade stalno su usmjereni na zabavu, sport i malo obrazovanja. Zapravo sva politika je politika za mlade i nama mladost odlazi upravo zato što je isključena iz kreiranja svakodnevnice. Smatram da je pogrešno imati posebnu politiku i program za mlade, nego treba zainteresirati mlade da sudjeluju u kreiranju stvarnosti", kaže Jokić.

“Ako me građani izaberu, ja ću se rado odazvati. Ako me ne izaberu, neću to smatrati porazom, nastavit ću raditi kao odvjetnik i građanski aktivist kao i do sada, jer to volim puno više od politike. Nema pogrešnog izbora, postoje samo posljedice izbora s kojima moramo živjeti", naglašava Jokić.

Institut za razvoj mladih Kult predstavio je rezultate istraživanja koji su pokazali da mladi politiku najčešće povezuju s kriminalom, korupcijom, stranačkim zapošljavanjima i nacionalizmom. Znatan postotak mladih ne zna razliku između zakonodavne i izvršne vlasti, a ne briljira ni u informiranosti. "Gotovo dvije trećine mladih ne zna da je na čelu Vijeća ministara Borjana Krišto. Njih 62 posto nije znalo tko je premijer Republike Srpske, a svaka četvrta osoba smatra da je Milorad Dodik premijer. Više od 50 posto nije znalo tko je premijer Federacije Bosne i Hercegovine", kaže Azizi Đipa, iz Instituta za razvoj mladih Kult, napominjući da je istraživanje pokazalo da polovina mladih ne vjeruje političarima i onom što zagovaraju.

PIXSELL

Prema procjenama stručnjaka i ove će godine na birališta više starijih birača. Analitičar Vehid Šehić, smatra da je to potpuno očekivano, s obzirom na nepovjerenje prema političarima. Tu je i činjenica da mlađu populaciju u dijaspori gotovo da ne zanimaju izbori u BiH, što se vidi iz golemog pada broja registriranih birača iz inostranstva. "Kada ne vjerujete u institucije ove države, onda ne samo da nemate interes da ne glasate nego nemate interes ni da živite u BiH. Zašto je više desetaka tisuća mladih napustilo ovu zemlju? Pa kako vjerovati državi koja počiva na kriminalu i korupciji", retoričkim pitanjem izražava se Šehić, uvjeren da se stanje neće popraviti dok se sistemski ne počnu mijenjati stvari.

NEISPUNJENA OBEĆANJA

Prema podacima Istinomjera, bosanskohercegovačkog portala koji prati predizborna obećanja i njihovu realizaciju u mandatnom razdoblju, golem je jaz između danih obećanja i onoga što je ispunjeno. Na lokalnoj razini dosadašnja ispunjenost predizbornih obećanja je 50 posto, a u samo 13 općina i gradova vlasti su ispunile dvije trećine danih obećanja.

Tradicionalno, najviše discipline na dan izbora i dalje imaju glasači stariji od 60 godina, kojih je čak 70 posto. Analitičari predviđaju sličnu izlaznost i na lokalnim izborima 6. listopada, gdje je u središnji birački popis upisano 3,4 milijuna birača. Izbori su raspisani za 58 općinskih vijeća u Federaciji BiH, 53 skupštine općina u Republici Srpskoj, 111 načelnika općina u Bosni i Hercegovini, 21 gradsko vijeće u Federaciji, 10 skupština gradova u RS, 32 gradonačelnika u BiH i Skupštinu Brčko Distrikta.