Nedavno predložene izmjene poreznih propisa najavljene su kao one koje će pridonijeti daljnjem poreznom rasterećenju rada, ali i povećanju oporezivanja imovine. Pomak na oporezivanje drugih faktora svakako je dobrodošao. Naime, oporezivanje je rada, u usporedbi s imovinom i kapitalom, veće i to je asimetrično opterećenje. U tom smislu, za pozdraviti je namjeru da se teret oporezivanja pravednije raspodijeli, odnosno da se pomakne s rada - kaže dr. sc. Ivan Čevizović sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta (ZŠEM), predsjednik Hrvatske komore poreznih savjetnika, te dodaje:

Ustupljena fotografija

- Međutim, valja istaknuti da je predloženi pomak relativno malen, stidljiv iskorak. Također, navedeno je usmjereno isključivo na nekretnine, a, primjerice, kapital ostaje izvan dohvata pomaka poreznog opterećenja. Koliko navedeno može unaprijediti strukturu gospodarstva, teško je pretpostaviti jer je više manja prilagodba nego ozbiljan iskorak prema poticanju djelatnosti koje stvaraju visoku dodanu vrijednost. Koliki će biti učinak promjene poreznih propisa na proračune jedinica lokalne samouprave, tek treba vidjeti. Naime, predviđen je znatan raspon za definiranje stope poreza na nekretnine sa strane tih jedinica. Sukladno s tim, moguće je, kao i kod ukidanja prireza, da neke jedinice odluče ovaj porez zapravo ostaviti na razinama kakve su bile u prethodnim razdobljima.

Mogu li i u kojoj mjeri pojedini aspekti sadašnje porezne reforme utjecati na, primjerice, cijene stanovanja, naravno i na cijene nekretnina, na olakšice pri zapošljavanju mladih i dr.?

- Neke od mjera da, ali za neke je ostvarenje očekivanog učinka vrlo upitno. Primjerice, kada govorimo o nekretninama i njihovu stavljanju na tržište, odnosno aktivaciji, pitanje je koliko će tome pomoći porez na nekretnine. Naime, pretpostavimo da je porezni obveznik vlasnik stana od 100 m² koji stoji prazan, neaktivan. Prema prijedlogu, najviši porez koji će plaćati može biti 8 eur/m², dakle 800 eura. Sad zamislite tog istog poreznog obveznika koji danas propušta zaraditi na najamnini od tog stana. Pretpostavimo da je mjesečna najamnina za takav stan 1000 eura. Kada plati porez na dohodak od imovine, što je u ovom slučaju 84 eura, ostaje mu mjesečno neto 916 eura, ili 10.992 eura godišnje, koje nije zaradio jer je stan ostao prazan, neiznajmljen. Koliko je realno očekivati da će ga porez, koji ne može biti veći od 800 eura, motivirati da nekretninu stavi u funkciju kada to nije propuštena zarada od gotovo 11 tisuća eura?

Olakšice vezane uz zapošljavanje proizlaze, prvenstveno, iz povećanja osobnog odbitka. Međutim, kako velik broj poreznih obveznika već sad ne plaća porez na dohodak jer ne ostvaruje dohodak veći od osobnih odbitaka, njihovo daljnje povećanje neće biti od koristi. Dakako, oni koji imaju dovoljno velike plaće da plaćaju porez na dohodak, ostvarit će određene koristi. Što se tiče mladih, ostaje tek vidjeti koliko će potencijalno ukidanje oslobođenja od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranja na plaće tih radnika imati možebitni pritisak za smanjenje njihovih plaća. Naime, poslodavac koji kalkulira ukupnim troškom rada, sada ima situaciju da za mladog radnika trošak plaće raste za 16,5 %. Za mnoge poslodavce to će biti znatan porast rashoda.

Dakle, možemo zaključiti - za porezne obveznike koji imaju nekretnine u dugoročnom najmu stanje ostaje nepromijenjeno, a zbog povećanja tarifa za kratkoročni najam doći će do povećanja poreza za tu skupinu poreznih obveznika, kao vjerojatno i za one koji drže nekretnine neaktivne. Porezni obveznici koji su maleni, a ne zaračunaju PDV, u slučaju isporuka krajnjim potrošačima ostvarit će korist od podizanja praga za ulazak u PDV na 50.000 eura, a poslodavci koji preferiraju zapošljavanje mladih radnika doživjet će velik porast troškova rada zbog ukidanja oslobođenja od plaćanja doprinosa.

Kako komentirate prijedlog da povratnici u RH ne plaćaju porez na dohodak idućih pet godina?

- To je populistička mjera koja, usput, ostavlja gorak okus svima koji uredno plaćaju porez kao rezidenti Republike Hrvatske. Naime, nameće se pitanje je li to signal svima da napuste državu na dvije godine, a onda, kada se vrate, ostvaruju olakšicu pet godina u obliku oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak. Usto, nemojmo zaboraviti da mladi do 25 godina i sad ne plaćaju porez, a oni mlađi od 30 godina plaćaju polovinu poreza. Očito se cilja na starije radnike. Naposljetku, ostaje pitanje je li u skladu s načelima poreznog sustava zapisanima u Ustavu Republike Hrvatske - jednakost i pravednost, činjenica da dvije osobe ostvare potpuno jednak dohodak i da jedna, samo zbog toga što je duže od dvije godine bila izvan Republike Hrvatske, biva oslobođena plaćanja poreza. Naime, jednak dohodak pretpostavlja jednak porez.

Što predstavljena porezna reforma znači za jedinice lokalne samouprave?

- Reforma daje nešto šire mogućnosti jedinicama lokalne samouprave da utječu na svoje prihode prilagodbom poreza povezano s nekretninama (porez na nekretnine i porez na dohodak od kratkoročnog najma). Istovremeno, snižava najviše moguće stope poreza na dohodak, pa će one jedinice lokalne samouprave koje su imale najviše stope nakon ukidanja prireza ostvariti manje porezne prihode, kao posljedicu prilagodbe poreznih stopa. Međutim, konačan učinak ovisi o njihovim odlukama, a pri tome, bar kad govorimo o 2025. godini, valja imati na umu da je to izborna godina upravo na lokalnoj razini.

Vaš završni komentar oko ovako predstavljene porezne reforme...?

- Posljednjih nekoliko godina imamo stalne intervencije u porezni sustav, ali vrlo malo njih čini ozbiljnu, promišljenu reformu. Uvođenje poreza na nekretnine je ili samo promjena imena (do sada porez na kuće za odmor), s ciljem zadovoljavanja preporuka (EU, OECD) ili uvođenje novog poreza na relativno jednostavan način, a samo kao pretpostavka kasnijeg osnaživanja tog poreza povećanjem poreza. Koje od navedenoga je cilj, ostaje tek vidjeti. Međutim, ono što je sigurno, to je da Hrvatskoj treba ozbiljna porezna reforma cijelog sustava. Potrebno je isključiti sve anomalije i izuzetke i izuzeća koji odstupaju od temeljnih obilježja pojedinih poreznih oblika. To se prvenstveno odnosi na porez na dohodak.