Za komentar porezne reforme koja je posljednjih dana u središtu zanimanja, između ostalog i prijedloga Vlade o poreznim olakšicama za povratnike u Hrvatsku, zamolili smo Gorana Šaravanju, glavnog ekonomista Hrvatske gospodarske komore (HGK):

- Iako, primjerice, oslobođenje od poreza na dohodak samo po sebi ne može biti jedini faktor pri odluci o povratku u domovinu, držimo da Vlada tu mjeru inicira u pravom trenutku. Hrvatska je trenutno među najbrže rastućim ekonomijama EU-a, raste nam zaposlenost, a plaće rastu brže od stope inflacije. Gospodarski izgledi su stabilni, možemo očekivati i skoro dostizanje 80 % razvijenosti prosjeka EU-a, a nedavna dodjela najvišeg investicijskog rejtinga u povijesti pokazuje da Hrvatska brzo konvergira i dobro se koristi EU sredstavima za provođenje velikih infrastrukturnih projekata. Upravo je ulaganje u infrastrukturu, ili, bolje rečeno, dostizanje određenih infrastrukturnih standarda, od presudne važnosti za gospodarski rast i rast standarda.

S druge strane, neke tradicionalne iseljeničke destinacije poput Njemačke bilježe stagnaciju gospodarske aktivnosti i rast životnih troškova. Nije nezanemariva ni komponenta sigurnosti i opće društvene klime, pa držimo da će najavljena porezna olakšica potaknuti na povratak bar dio hrvatskih građana, posebice onih koji ne žive (pre)dugo u inozemstvu i nisu se do kraja vezali ili pronašli adekvatna zaposlenja u novim sredinama. Hrvatska želi privući što veći broj radno sposobnih povratnika, građana koji će duže ostati u svijetu rada, uz istovremeno smanjivanje potrebe za stranom radnom snagom. Naši povratnici će također osobnom potrošnjom znatnije pridonijeti BDP-u nego što bi to, primjerice, bilo sa stranim radnicima, koji svoja primanja šalju u inozemstvo.

Dugoročne koristi od povratka iseljenih građana, posebice mladih obitelji, višestruko nadmašuju samu vrijednost olakšice. Također, držimo da navedena mjera nije nepravedna prema građanima koji su ostali u RH. Odlazak iz domovine najčešće je bio uvjetovan egzistencijalnim razlozima, a sam odlazak u stranu zemlju stresan i pun neizvjesnosti, pa teško možemo zaključiti da su ekonomski emigranti, a takvih je u slučaju iseljenih Hrvata najviše, privilegirana skupina.

Kakav je stav Hrvatske gospodarske komore o aktualnoj poreznoj reformi? Za što držite da je u predstavljenim aspektima reforme dobro, što nije, što bi trebalo poboljšati, doraditi, proširiti u idućoj fazi porezne reforme?

- Na uvođenje poreza na nekretnine gledamo pozitivno jer stvara uvjete za ravnomjernije oporezivanje svih oblika ekonomskih aktivnosti. Vjerujemo da je ovo tek prvi korak u izgradnji poreznog sustava gdje će se nekretnine oporezivati po vrijednosti, a ne po veličini (četvornom metru). Za takav će sustav trebati dosljedno graditi administrativne kapacitete i procedure koje će na pravedan i vjerodostojan način redovito procjenjivati vrijednost svih nekretnina, odnosno definirati poreznu bazu. S vremenom, ostvari li porez na nekretnine željene učinke, moći ćemo se nadati nižim stopama oporezivanja rada, odnosno nižim doprinosima.

Ustupljena fotografija

Glavni je rizik reforme taj što će dodatna sredstava pripasti lokalnoj razini, a pitanje je imaju li općine i gradovi administrativne kapacitete za ostvarenje zacrtanih ciljeva poput priuštivog stanovanja.

Vlada je poreznu reforme najavila kao poticaj za rast i unaprjeđenje strukture gospodarstva, pomoć jedinicama lokalne samouprave, rasterećenje rada, oporezivanje stambenih nekretnina...?

- Porez na nekretnine koji je postupno razvijen, uz razvijene prateće administrativne kapacitete, svakako može potaknuti unaprjeđenje strukture gospodarstva. Naime, osnovni je cilj trenutno neaktivnu imovinu staviti u ekonomsku funkciju, bilo da je riječ o nekretninama, poljoprivrednom zemljištu, bilo o nekoj drugoj imovini.

Mijenjajući cijene nekretnina u odnosu prema ostaloj imovini uvođenjem poreza i većim oporezivanjem kratkoročnog iznajmljivanja mijenja se motivacija za ulaganje u nekretnine i bavljenje kratkoročnim najmom. Odnosno, smanjenjem povoljnog poreznog tretmana ulaganja u nekretnine i bavljenje kratkoročnim najmom država teži tome da se ljudi bave drugim ekonomskim aktivnostima. S vremenom na taj bi način dovela do unaprijeđene strukture gospodarstva.

Također, novim porezom stvara se prostor za smanjenje oporezivanja rada, što povećava ukupnu količinu raspoloživog dohotka u ekonomiji i time potiče rast potrošnje. Taj rast potrošnje glavni je razlog zbog kojeg bi gospodarstvenici nastavili ulagati u proizvodne i ostale kapacitete. Stoga porez na nekretnine može služiti kao poticaj za rast.