Dvije od tri najpoznatije agencije Standard & Poor's i Fitch iz New Yorka (treća je Moody's Ratings) nedavno su u roku od tjedan dana povećale dugoročni rejting Hrvatske s razine BBB+ na razinu A-, što pak znači ulazak u "iznadprosječnu kreditnu kvalitetu". Dostizanje povijesne A kategorije ostvarenje je jednog od ključnih ciljeva iz Programa Vlade u 3. mandatu.

Ponovimo ukratko sve najvažnije odrednice. S&P prvo navodi kako su rastu rejtinga najviše pridonijeli pozitivni gospodarski pokazatelji, fiskalna konsolidacija, uspješna realizacija Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), kao i politička stabilnost koju osiguravaju Vlada i parlamentarna većina. Ističe se da uz ključne politike usidrene unutar NPOO-a Vlada nastavlja provedbu reformi i investicija koristeći se europskim sredstvima, što ima potencijal jačanja gospodarske otpornosti, poboljšanja produktivnosti i jačanja ukupnog poslovnog okruženja. U Fitchu su istaknuli i otpornost gospodarstva na vanjske šokove, smanjenje javnog duga i kontinuiranu integraciju u skupinu zemalja u jezgri eurozone. Ocjena A signalizira kupcima dužničkih papira da Fitch očekuje mali rizik da dugovi neće biti servisirani i da su kapaciteti za njihov povrat snažni, iako su možda ipak ranjiviji na nepovoljne poslovne i ekonomske uvjete nego kod zemalja s višim rejtingom. Stabilnim izgledima Fitch je naznačio da će se rejting u dogledno vrijeme zadržati na A-. Hrvatski rejting odražava "vjerodostojan" zakonski okvir oslonjen na članstvo u EU i eurozoni, uz fiskalnu disciplinu i spremnost na poštovanje fiskalnih propisa koji će podržati smanjenje javnog duga u iduće četiri godine, objašnjava agencija. Institucionalni kapaciteti i sustav upravljanja poboljšani su u proteklim godinama pa je zaostatak za sličnim zemljama smanjen.

GOLEM ISKORAK

BDP po stanovniku bit će pak niži od sličnih zemalja s ocjenom A, uz malo gospodarstvo, što znači ranjivost na vanjske šokove, upozorava Fitch. Hrvatski BDP po stanovniku dosegnuo je u 2023. godini 76 posto prosjeka EU-a i bio je viši devet postotnih bodova nego što je bio u 2019. godini zahvaljujući snažnom gospodarskom rastu, rastu plaća i kontinuiranoj integraciji u skupinu zemalja u jezgri eurozone, ističe Fitch. Unatoč znatnim vanjskim šokovima Hrvatska se snagom postpandemijskog oporavka svrstala u vrh Europske unije, s realnim BDP-om na kraju prve polovine 2024. godine višim 19 posto nego u četvrtom tromjesečju pretpandemijske 2019., primjećuje agencija. U razdoblju od 2024. do 2026. hrvatski realni BDP trebao bi prema ocjeni agencije rasti u prosjeku za 3,1 posto godišnje. Stopa rasta bit će više nego dvostruko veća od prosjeka u eurozoni, koji bi trebao iznositi 1,3 posto, a nadmašit će i zemlje s ocjenom 'A', procijenjen na 2,6 posto.

Sve su to neupitne činjenice, koje, ukupno uzevši, pokazuju ispravan i odgovoran smjer oporavka i razvoja kojim već godinama ide Plenkovićeva vlada, bez obzira na konstantna prozivanja i demagoške floskule koje dolaze od nemoćne i neinventivne oporbe. To je istina, ma koliko se nekome ne sviđa.

Zato, ali i zbog niza drugih pozitivnih aspekata, valja još jednom ponoviti premijerovo pojašnjenje trenutka u kakvom se nalazi RH i njezina ekonomija, u kontekstu najnovijih ocjena S&P i Fitcha. Naravno, premijer nije propustio podsjetiti da nam je rejting 2015. bio u - smeću! "U pet i pol godina napredovati od neinvesticijske razine (BB+) do A- investicijskog kreditnog rejtinga golem je iskorak za Hrvatsku, na koji možemo biti ponosni. Uz članstvo u šengenskom prostoru i europodručju, Hrvatska je sada i po razini kreditnog rejtinga pozicionirana u najuži krug zemalja. To je izuzetno pozitivan signal sigurnosti za sve strane i domaće ulagače, kao i za povjerenje međunarodnih financijskih institucija. Gospodarski rast, odgovorno vođenje javnih financija i investicije uz apsorpciju europskih sredstava bili su glavni trokut djelovanja Vlade u proteklih osam godina. U tome smo uspjeli unatoč svim krizama, u kojima smo očuvali socijalnu koheziju te snažno stali uz građane i gospodarstvo. Hrvatska je na dobrom putu, a naš temeljni prioritet ostaje provedba politika za još kvalitetniji život naših sugrađana'', izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković te dodao: "Mi smo već ispunili praktički političko obećanje, a to je da ćemo u ovom mandatu podignuti Hrvatsku na A razinu kreditnog rejtinga i time poslati itekako pozitivnu poruku".

Pozitivan aspekt A- rejtinga može se gledati i kroz kamate na kredite koje bi sad trebale biti manje, a očekuje se i povećan broj dolazaka inozemnih investitora. "Ovaj kreditni rejting stavit će nas na ekonomsku mapu tih stranih ulagača i svih onih koji planiraju ulagati na teritoriju Republike Hrvatske, tako da možemo biti itekako zadovoljni", poručio je i ministar financija Marko Primorac. Hrvatska bi do kraja godine trebala biti na 78 posto prosjeka Europske unije, piše i u izvješću Fitcha. To je rast od 16 posto od početka mandata prve Plenkovićeve vlade. I ova agencija kao pozitivne stvari navodi rast plaća i mirovina, političku stabilnost...

Naravno, oporba ima svoje tumačenje, pa tako SDP napominje da potvrda uspjeha na papiru nije dovoljna. "Plaće su nam još uvijek upola manje nego prosjek EU-a, mirovine tri puta manje, mi se još uvijek zadužujemo dosta skupo, dakle, puno skuplje nego prije tri godine", upozorio je SDP-ov Branko Grčić. No gospodarstvenici su manje-više zadovoljni. Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) ipak zazivaju veća porezna rasterećenja, a u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) pojašnjavaju da idući korak naprijed neće doći preko noći. "Kako se približavamo prosjeku EU-a, postaje sve teže. Primjerice, Slovenija i Češka su dugi niz godina iznad 90 posto prosjeka Europske unije što se tiče standarda, ali nikako da dosegnu 100 posto", objašnjava Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK-a.

Uglavnom se svi slažu kako će dobivanje A- statusa osnažiti strane investicije: "Kreditni rejting odražava se i na financijsku stabilnost države, na percepciju rizika određenog gospodarstva. Upravo zato mi i sada svjedočimo puno nižim kamatnim stopama i za građane i za gospodarstvo u odnosu prema mnogim europskim državama, što smo prije 15 godina mogli samo sanjati", rekla je Irena Weber iz HUP-a. Inače, financijski stručnjaci kažu što si u nižem razredu, kamata u prosjeku raste za 0,4 posto. Kako bilo, da bi rejting nastavio rasti, mora se nastaviti s poreznim rasterećenjem i snažnim reformama, poručuju iz HUP-a. "Osobito u segmentu pravosuđa i zdravstva. Podsjećamo da su doprinosi na zdravstvo 16 i pol posto, što je golemo opterećenje na plaće", upozorila je Weber.

Idemo dalje s pojašnjenjima. S&P zaključuje da je u trogodišnjem razdoblju 2021. - 2023. hrvatski BDP prosječno rastao za 7,6 %, odnosno više nego dvostruko brže od prosjeka EU-a, a prognoziraju i prosječan rast od 3 % u razdoblju 2024. - 2027. Uz proračunsku ravnotežu pozdravljeni su napori Vlade glede daljnjeg smanjenja udjela javnog duga, i to na razinu ispod 60 % BDP-a.

POREZNA REFORMA

I dok očekujemo da i Moody's Ratings donese sličnu pozitivnu ocjenu kreditnog rejtinga Hrvatske, vlada premijera Plenkovića krenula je s novim jesenskim paketom mjera, uključujući i trenutačno aktualnu poreznu reformu. Prijedlog novog kruga porezne reforme, predstavljen u ponedjeljak, između ostalog uključuje veće oporezivanje nekretnina koje ne služe za stalno stanovanje ili dugotrajan najam, nastavak poreznog rasterećenja dohodaka, kao i porezne stimulanse za povratak iseljenika.

Između ostalog, premijer je najavio i usklađivanje mirovina iznad sedam posto od 1. srpnja te zakonske izmjene kojima će se promijeniti formula izračuna mirovina i uvesti godišnji dodatak. Vlada ovime nastavlja politiku kvalitetnog položaja i materijalnih prava umirovljenika, istaknuo je te pohvalio uspješnu turističku sezonu. Također je najavio novi paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu, vodeći računa o najugroženijim skupinama. Naglasio je da su dosadašnji paketi mjera ostvarili svoj primarni cilj očuvanja. U međuvremenu i u Hrvatskoj narodnoj banci u 2024. očekuju ubrzanje rasta realnog BDP-a na 3,6 posto, s 3,1 posto u 2023. godini, zbog nastavka snažnog rasta osobne potrošnje, podržane rastom realnog raspoloživog dohotka stanovništva, te znatnog intenziviranja investicijske aktivnosti.

Sve u svemu, ako i nije hrvatsko čudo, sadašnji ekonomski i gospodarski trenutak Republike Hrvatske svakako jest onaj iznimno pozitivan aspekt i u širem društvenom smislu, čemu je dobivanje rekordno visokog kreditnog rejtinga A- povijesno postignuće otkako je samostalne i neovisne hrvatske države. Pritom se naravno očekuju i (ne)izravni pozitivni učinci na rast standarda građana, na rast plaća, mirovina, daljnjeg poreznog rasterećenja i općeg pozitivnog ozračja u idućim mjesecima i godinama. Odgovorno vođenje države i politička stabilnost se podrazumijevaju...