Hrvatska je uspješno prošla kvalifikacije i plasirala se u A natjecateljsku ligu. Ne radi se pri tome o sportskom komentaru uspjeha koji je postigla hrvatska reprezentacija u nogometu, rukometu, vaterpolu ili pak u nekom drugom sportu. Komentar je to vijesti koja je nedavno odjeknula u medijskom prostoru o tome da je jedna od najpoznatijih agencija za procjenu kreditnog rizika, Standard & Poor's, povećala kreditni rejting Hrvatske iz kategorije BBB+ u kategoriju A-. Nakon nje uslijedila je i vijest o tome da je isto napravila i agencija Fitch, koja je također hrvatski kreditni rejting svrstala u kategoriju A-, navodi dr. sc. Nikša Nikolić, znanstveni savjetnik i ekonomski analitičar iz Splita, te u nastavku svoje analize za Magazin piše:

Nikša Nikolić

- Može se očekivati da će to ubrzo napraviti i treća agencija Moody's zbog jednostavnog razloga što ove "tri američke sestre", kako se često nazivaju, premda koriste različite metode u procjeni kreditnog rizika kao i različito obilježavanje pojedinih kategorija i potkategorija kreditnog rejtinga, u pravilu daju istu procjenu kreditnog rejtinga zemlje koju ocjenjuju. Ipak, imajući u vidu dosadašnja priznanja, treba naglasiti da je S&P ocijenio kreditni rejting Hrvatske uz pozitivne izglede, a Fitcheva ocjena dana je uz stabilne izglede. Pozitivni izgledi označavaju procjenu S&P-ovih analitičara da će Hrvatska, nastave li se dosadašnji pozitivni trendovi te pokrenu daljnje aktivnosti i na ekonomskom i na neekonomskom planu, nastaviti dalje napredovati prema najvišem kreditnom rejtingu koji se može postići. S druge strane, Fitchevi analitičari su umjereniji u svojim procjenama, dajući stabilne izglede, što znači da će, nastave li se postojeći pozitivni trendovi, Hrvatska još neko vrijeme zadržati postojeći rejting A-. Ovu razliku naglašavamo jer je pretpostavka i za pozitivne i za stabilne izglede glede kreditnog rejtinga aktivno djelovanje Hrvatske, bez čega možemo opet izgubiti dobivenu poziciju i naći se tamo gdje smo u ne tako davnoj prošlosti bili. Sportskim žargonom kazano, ušli smo u A natjecateljsku ligu, no hoćemo li u njoj napredovati prema vrhu i pridružiti se zemljama koje imaju najveći kreditni rejting AAA (Švicarska, Njemačka, Luksemburg, Nizozemska te skandinavske zemlje Danska, Švedska i Norveška), ili ćemo iz nje ispasti, ovisit će isključivo o nama.

UVJETI ZADUŽIVANJA

Analizirajući dodijeljeni nam visoki kreditni rejting, važno je pojasniti što on znači za Hrvatsku i je li njegovo dodjeljivanje bilo očekivano. U davanju odgovora na prvo pitanje treba poći od činjenice da na financijskom tržištu uvijek postoji asimetrija informacija između dužnika i vjerovnika koja za posljedicu ima postojanje kreditnog rizika. U zemljama u kojima je rizičnost veća, investitori će zahtijevati veće povrate negoli u zemljama u kojima je rizičnost manja. Razlika u povratima koja postoji kod ulaganja u dvije zemlje različitih stupnjeva rizičnosti naziva se premija rizika države. Tradicionalni pokazatelj premije rizika države upravo je kreditni rejting, koji kao neovisno mišljenje o kreditnom riziku definiraju navedene specijalizirane agencije. Njime se na temelju određene metodologije procjenjuje koliko je zemlja sposobna otplaćivati svoj vanjski i unutarnji dug. Budući da investitori na temelju kreditnog rejtinga procjenjuju rizičnost emitiranih dužničkih instrumenata određene zemlje, proizlazi da će viši kreditni rejting rezultirati nižim kamatnim stopama dužničkih instrumenata. Jednostavnije kazano, viši kreditni rejting zemlje daje joj mogućnost povoljnijeg zaduživanja na financijskom tržištu. Visok kreditni rejting Hrvatska može, prema tome, iskoristiti za povoljnije financiranje novih zaduživanja ili pak za refinanciranje postojećih dugova.

Treba međutim, napomenuti da se Hrvatska zaduživala pod povoljnijim uvjetima i dok joj je kreditni rejting bio BBB+, i to po kamati koja se kretala između 3,2 % i 3,8% i koja je bila znatno niža od kamata po kojima su se zaduživale druge zemlje koje su bile u kategoriji istog (Italija, Grčka i Mađarska) pa čak i većeg kreditnog rejtinga (Poljska A- i Češka AA-). Povoljnije financiranje nije i jedina korist koju Hrvatskoj donosi visoki kreditni rejting. Naime, visoki kreditni rejting indirektno je pokazatelj i opće i financijske stabilnosti konkretnog gospodarstva, što za svoju posljedicu može imati veću zainteresiranost stranih ulagača za ulaganja u Hrvatsku te posljedično otvaranje novih visoko kvalitetnih radnih mjesta.

Konačno, treća korist koju Hrvatska dobiva od visokog kreditnog rejtinga je i moguće smanjenje kamatnih stopa za kredite stanovništvu, odnosno gospodarstvu. Imajući u vidu iskustva drugih zemalja, uočljivo je da zemlje s većim kreditnim rejtingom imaju niže kamatne stope na bankovne kredite stanovništvu i gospodarstvu. Treba napomenuti da se ipak radi o mogućem učinku jer na visinu kamatnih stopa na bankovne kredite, osim visokog kreditnog rejtinga, djeluje i cijeli niz drugih činitelja. Moguća realizacija ovog učinka pozitivno će se reflektirati na poticanje potrošnje i investicijsku aktivnost koja se već sada nalazi u porastu.

Odgovor na drugo postavljeno pitanje - je li dodjela visokog kreditnog rejtinga Hrvatskoj bila očekivana - nesumnjivo je pozitivan. Navedene agencije samo su potvrdile ono što je bankarski sektor već otprije prepoznao, a to je da je Hrvatska glede svih do sada poduzetih aktivnosti zemlja u koju investitori mogu imati veliko povjerenje u svezi sa sigurnosti vraćanja i servisiranja duga. To uostalom potvrđuje i činjenica na koju smo ranije upozorili da je Hrvatska, bez obzira na BBB+ kreditni rejting, uživala posebni tretman zadužujući se po znatno nižim kamatnim stopama od zemalja koje su imale isti kreditni rejting. U tom smislu dodjela visokog kreditnog rejtinga nije ništa drugo negoli priznanje Hrvatskoj za sve poduzete aktivnosti i na ekonomskom i na neekonomskom planu, a koje se uzimaju u obzir pri procjeni kreditnog rejtinga.

Bez pretenzije da ih sve nabrajamo i analiziramo, osvrnut ćemo se na neke najvažnije. Na prvom su mjestu pokazatelji uspješne fiskalne politike čija je stabilnost i konvergencija dovela do toga da je Hrvatska u izuzetno kratkom vremenu izišla iz teške situacije procedura prekomjernog proračunskog manjka i makroekonomskih neravnoteža. Štoviše, odgovornom politikom upravljanja javnim financijama te pridržavanjem fiskalne discipline i poštovanjem fiskalnih propisa postignuti su znatni rezultati na planu uravnoteženosti državnog proračuna te smanjenja javnog duga. U dodjeli visokog kreditnog rejtinga posebno značenje ima upravo smanjenje javnog duga. Naime, smanjenjem javnog duga smanjuje se daljnje zaduživanje i po osnovi refinanciranja i po osnovi servisiranja duga.

FAKTORI USPJEŠNOSTI

Navedimo kao argumentaciju toga dva važna pokazatelja koje su agencije uzele u obzir, i to udjel netoduga opće države u BDP-u te udjel kamata na javni dug u proračunskim prihodima. Prema postojećem udjelu netoduga opće države u BDP-u od 52 %, Hrvatska je znatno manje zadužena od Italije (133 %), Grčke (135 %), Mađarske (72 %) te Cipra (62 %), a više od Rumunjske (46 %) i Bugarske (16 %). Udio kamata na javni dug u proračunskim prihodima pokazuje trošak servisiranja javnog duga iznosi 3,3 %, po čemu je Hrvatska znatno bolja od svih navedenih zemalja, s iznimkom nisko zadužene Bugarske.

Osim uspješne fiskalne politike, visoki kreditni rejting dolazi i kao posljedica uvođenja eura i ulaska Hrvatske u eurozonu. To je pridonijelo financijskoj stabilnosti, čije se održavanje nalazi pod utjecajem mjera monetarne politike koju provodi Europska centralna banka. Uvođenje eura kao nacionalne valute, nasuprot svim skeptičnim mišljenjima, daje dakle rezultate jer tradicionalni investitori zbog toga Hrvatsku procjenjuju kao znatno sigurniju zemlju za ulaganje od zemalja koje nisu uvele euro.

Svemu tome treba dodati iznadprosječnu stopu gospodarskog rasta čiji će se trend prema svim procjenama nastaviti, sve veću integraciju s europskim i globalnim partnerima, uspješnu realizaciju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, stvaranje odgovarajućeg zakonskog okvira utemeljenog na članstvu u EU-u i eurozoni, poticanje reformi koje poboljšavaju institucionalne kapacitete i sustav upravljanja, održivi rast po kojem smo od 193 zemlje na osmom mjestu iza Finske, Švedske, Danske, Njemačke, Francuske, Austrije i Norveške, te konačno i političku stabilnost.

Na kraju treba dodati i opasnosti koje bi mogle ugroziti postojeći kreditni rejting, a naglašene su od agencija. To je poduzimanje strukturnih reformi koje su nužne za gospodarski napredak kao i zaustavljanje negativnih demografskih kretanja i starenja stanovništva. Zaključno ponovimo konstataciju s početka ovog osvrta - visoki kreditni rejting ulaznica je u A natjecateljsku ligu, a dobar plasman u njoj ili pak ispadanje ovise o nama samima!