Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane redovito analizira događaje na Bliskom istoku, Balkanu i u svijetu. IFIMES je u povodu lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini (BiH), koji će se održati 6. listopada 2024. pripremio analizu aktualnih političkih događaja. Iz analize "Lokalni izbori u BiH 2024: Političke elite žive u paralelnoj stvarnosti" izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove, uz neznatno skraćenje i prilagodbe u opremi.

U Bosni i Hercegovini će se 6. listopada održati 8. lokalni izbori od proglašenja nezavisnosti te države 1992. godine. Biraju se načelnici općina i gradonačelnici gradova, kao i općinska i gradska vijeća i skupštine u 143 lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini (111 općina, 32 grada i Brčko Distrikt BiH kao posebna administrativna jedinica).

Ukupan broj birača iznosi 3,4 milijuna, što je znatno više od broja stanovnika BiH. Na izborima sudjeluje 110 političkih stranaka, za (grado)načelničke je pozicije 386 kandidata. Više od 25.700 kandidata borit će se za mjesta u parlamentima lokalnih zajednica. Očekivani troškovi izbora su 9,7 milijuna eura. Od 386 kandidata za načelnike i gradonačelnike u BiH samo je 29 žena, odnosno 7,5 %.

Načelnici i gradonačelnici lokalnih zajednica biraju se direktno, osim u tri grada - Sarajevu, Mostaru i Brčko Distriktu BiH.

Međunarodna misija OSCE/ODIHR promatrat će lokalne izbore u BiH i morat će dodatno povećati broj promatrača zbog realne opasnosti od izbornih manipulacija i prijevara.

DEMOKRATSKI DEFICIT

Visoki predstavnik u BiH (OHR) Christian Schmidt (EPP/CSU) u ožujku ove godine nametnuo je odluku o izmjenama izbornog zakona prema kojoj pojedinci koji su pravomoćno osuđeni za počinjene ratne zločine ne mogu biti kandidati na izbornim listama, iako je to do sada bilo moguće. Pravomoćna presuda o duže od šest mjeseci zatvora jedini je način da kandidatu bude oduzet mandat, a za sudjelovanje u izbornoj kampanji ne postoje propisana ograničenja. OHR je uveo inovacije i skeniranje listića na sljedećim parlamentarnim izborima, 2026. godine, ali samo na 10 % biračkih mjesta, što i dalje otvara mogućnost manipulacija i izbornih prijevara na preostalih 90 % biračkih mjesta. Također je nametnutom odlukom OHR-a uvedeno da predsjednici i zamjenici predsjednika biračkih odbora ne smiju biti članovi političkih stranaka.

PIXSELL

Načelnici i gradonačelnici biraju se prema principu jednostavne većine (First-past-the-post), pri čemu je pobjednik kandidat s najvećim brojem osvojenih glasova bez održavanja drugog kruga izbora, što je neprihvatljivo za demokratska društva i dovodi u pitanje njihov legitimitet i posljedično njihov autoritet u lokalnoj zajednici. Zbog toga su na lokalnoj razini česte višestranačke koalicije, s jedinstvenom političkom ili etničkom grupom u situacijama kada veći broj kandidata može podijeliti biračko tijelo. Kandidati za vijeća/skupštine lokalnih zajednica biraju se proporcionalnom zastupljenosti otvorenih lista, pri čemu broj mandata u vijeću/skupštini varira u zavisnosti od broja stanovništva u lokalnoj zajednici.

Političke stranke vodile su tzv. preuranjenu kampanju, koja se kažnjava novčanom kaznom od 3000 do 30.000 maraka (od oko 1500 do 15.000 eura), i funkcionarsku kampanju, zloupotrebljavajući javnu funkciju koju obavljaju i javne resurse. Centralna izborna komisija (CIK) dosada je izricala blage kazne prekršiteljima.

Nevjerojatna je situacija da je predsjednici CIK-a Ireni Hadžiabdić istekao mandat prije više od godinu dana kao članici CIK-a, a sada je predsjednica CIK-a i na čelu izbornog procesa. Hadžiabdić je ipak mogla odlučiti ne prihvatiti funkciju predsjednika CIK-a. Njezin prijedlog CIK-u da Ministarstvo obrane i Oružane snage BiH sudjeluju neposredno u izbornom procesu distribuirajuću izborni materijal neprihvatljiv je za demokratske standarde i društva, i tim je potezom na tragu politike Milorada Dodika, jer odluka da se angažiraju Oružane snage BiH diskreditira izborni proces i Oružane snage BiH kao važnu državnu instituciju, s krajnjim ciljem da ne dođe do održavanja izbora, odnosno da dođe do spajanja lokalnih i parlamentarnih izbora 2026. godine, a pojedine stranke tako ostanu još dvije godine na vlasti u lokalnim zajednicama.

Analitičari smatraju da je potrebno preispitati obiteljske/rođačke/kumovske veze predsjednice CIK-a Irene Hadžiabdić i ostalih članova CIK-a s (ključnim) akterima političke scene u BiH. U pozadini se događalo da se kompanije za tiskanje listića koje su bliske SNSD-u i HDZ-u BiH ovaj put nisu prijavile za taj posao, kako bi i na taj način opstruirale izborni proces i posljedično održavanje izbora. Umjesto da se u regularnost, legalitet i legitimitet lokalnih izbora uključi visoki predstavnik Christian Schmidt, on sve više svog vremena posvećuje lobiranju za litij u Loparama nego što se brine o izbornom procesu i toleriranju sadržaja udžbenika povijesti u osnovnim školama u Republici Srpskoj u kojima se veličaju i afirmiraju osuđeni ratni zločinci i počinjeni zločini, uključujući i zločin genocida. Takvo ponašanje potvrđuje njegova dosadašnja karijera, da je Christian Schmidt uvijek bio tamo gdje je novac.

PONOVNO U FOKUSU

Lokalni izbori u Sarajevu su specifični jer se radi o izborima u četiri sarajevske gradske općine, u kojima je na proteklim lokalnim izborima Stranka demokratske akcije (SDA) doživjela debakl, a poslije su posredni izbori za Gradsko vijeće Grada Sarajeva i gradonačelnika. Najzanimljivija lokalna utrka odvijat će se za Općinu Novo Sarajevo, gdje će svoju popularnost testirati, inače popularna, aktualna gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić (SDP) kao kandidatkinja Trojke spram zajedničkog kandidata Stranke za BiH (SBiH), Stranke demokratske akcije (SDA), Demokratske fronte i Narodnog europskog saveza (NES) Muamera Bandića (SBiH). U sarajevskoj Općini Centar snage će odmjeriti aktualni načelnik Općine Centar kao kandidat Trojke, Srđan Mandić (Naša stranka) i kandidat Demokratske fronte Dennis Gratz uz podršku SDA, DF i SBiH. Izbori u Općini Centar mogu dovesti do velikog raskola u stranci Narod i Pravda jer veći dio NiP-a podržava kandidata Dennisa Gratza. U ostalim sarajevskim općinama očekuje se da ostanu dosadašnji načelnici.

Inače se Grad Sarajevo dijeli na četiri općine, koje biraju gradsko vijeće, a gradonačelnika Sarajeva biraju indirektno.

Neizvjesni su izbori za gradonačelnika Banje Luke, kao drugog najvećeg grada u Bosni i Hercegovini. Aktualnom gradonačelniku Drašku Stanivukoviću (PDP) suprotstavit će se donedavna stranačka kolegica Jelena Trivić (Narodni front) i kandidat Dodikova SNSD-a Nikola Šobot. Teško je predvidjeti tko će biti novi gradonačelnik Banje Luke. Analitičari smatraju da Milorad Dodik na lokalne izbore u Banjoj Luci ide sa svoja dva kandidata: Nikolom Šobotom i Draškom Stanivukovićem. Osim u Banjoj Luci u Republici Srpskoj izbori su neizvjesni u Općini Pale, gdje je stranka DEMOS Nedeljka Čubrilovića usprkos protivljenju Milorada Dodika izišla s jakim protukandidatom na crtu Dodikovu kandidatu. Općina Pale je od velikog interesa za Dodika jer je u pitanju velik novac s obzirom na to da onaj tko upravlja općinom, upravlja i terenima na planini Jahorini.

PEXELS

Lokalni izbori u Mostaru održavaju se prema mješovitom proporcionalnom sustavu predstavljanja, gdje će se birati ukupno 22 vijećnika iz šest različitih gradskih područja i 13 vijećnika s gradske liste, a gradonačelnika će naknadno izabrati gradsko vijeće. To će ujedno biti drugi izbori u Mostaru nakon političkog sporazuma iz 2020. godine i prvi koji će se održati u isto vrijeme kada i u ostatku zemlje od 2008. godine. Zavisno od rezultata izbora za Gradsko vijeće i postizbornih koalicija, izabrat će se gradonačelnik Mostara.

Brčko, na sjeveroistoku BiH, ima poseban status od 2000. godine, kada je odlukom Međunarodne arbitražne komisije Brčko proglašeno zasebnim distriktom, koji ne pripada ni jednom od entiteta. Na izborima se direktno bira Skupština Brčko Distrikta BiH, koja poslije bira gradonačelnika. Očekuje se da lokalni izbori promijene stanje u Distriktu, koji je godinama u nazadovanju zbog nekompetentnosti i opstrukcija dijela lokalnih vlasti, ali i jer su dosadašnji supervizori zanemarivali svoje uloge, koji su ujedno bili i zamjenici visokog predstavnika u BiH.

PLENKOVIĆEV POSJET

Dan uoči službene izborne kampanje u posjet Bosni i Hercegovini došao je premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković (EPP/HDZ) i sastao se s predsjedajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto (HDZBiH). U osnovi, Plenkovićev je posjet bio promidžbenog karaktera, jer se sastao uglavnom s dužnosnicima HDZ-a BiH i de facto "otvorio" službenu izbornu kampanju HDZ-a BiH, izbjegavajući sastanak s članovima Predsjedništva BiH, koje je ustavno nadležno za vanjsku politiku.

Sastanak Plenković - Krišto bio je sastanak dva HDZ-a. Problem, kompleks i frustracije koje Republika Hrvatska i njezini dužnosnici imaju spram Bosne i Hercegovine postoje još od 1994. i traju do danas. Hrvatska je morala ukinuti tzv. Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu (HR-HB), poražen je koprodukt, tzv. Autonomna Pokrajina Zapadna Bosna i Fikret Abdić te su na kraju svi završili u Haagu (ICTY) s nekoliko pravomoćnih presuda.

Analitičari smatraju da je Republika Hrvatska ostvarila samo dva bitna uspjeha u svojim nakanama prema Bosni i Hercegovini, a to su dovođenje stranačkog kolege HDZ-a Christiana Schmidta za visokog predstavnika u BiH uz pomoć radikalnih desničarskih krugova u Europi i Europske pučke stranke (EPP) te instaliranje stranaka Trojke (SDP, Narod i Pravda, Naša stranka), koje su podaničkim odnosom prepustile Federaciju BiH u ruke Zagrebu. Činjenica je da je Christian Schmidt kao miljenik europskih desničarskih krugova u Europi doživio debakl uoči samog dolaska u BiH, a stranke Trojke poražene su na izborima.

IZBORI SU TEST

Za Bosnu i Hercegovinu karakterističan je "stranački paradoks", jer birači ništa više ne preziru od političkih stranaka i političara u koje nemaju povjerenja ili ga imaju vrlo malo, a istovremeno su političke stranke njima najprivlačnije mjesto gdje pokušavaju ostvariti određene individualne interese ili čak napraviti uspješnu karijeru. Zbog toga lokalne izbore tretiraju kao neku vrstu stranačkog plijena. Postoji izostanak svakog oblika kritičnog stava i mišljenja. Političke stranke i političari na lokalnim izborima bave se velikim temama umjesto da se usredotoče na lokalne teme od životnog značenja za građane, koji više od tri četvrtine svojih potreba zadovoljavaju u lokalnoj zajednici.

Nakon parlamentarnih izbora 2022. visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt i nekoliko stranih veleposlanstava instalirali su novu vlast u BiH, koju su činili Trojka (SDP, Narod i Pravda i Naša stranka), SNSD i HDZ BiH.

Analitičari smatraju da predstojeći lokalni izbori nadilaze značenje lokalnih izbora i da su svojevrstan test za Trojku, SNSD i HDZ BiH, jer će birači imati priliku dati svoju ocjenu o njihovu dosadašnjem radu, ako budu u prilici da samostalno, nezavisno i bez pritisaka odlučuju, jer su u izborni proces "upumpane" znatne količine novca (javnog i sumnjivog), koje mogu utjecati na konačni izborni rezultat. Analitičari također smatraju da političke elite u Bosni i Hercegovini žive u paralelnoj stvarnosti, koje birači još uvijek nisu adekvatno kaznili ni na jednim dosadašnjim izborima.