Smisao je djelovanja kreditnih rejting-agencija u smanjivanju asimetričnih informacija na financijskim tržištima između zajmodavatelja i zajmoprimatelja, odnosno između investitora i izdavatelja vrijednosnih papira. Drugim riječima, rejting-agencije određivanjem kreditnog rejtinga investitorima šalju poruku koliko je kupnja pojedinog vrijednosnog papira (npr. obveznice) dotičnog izdavatelja rizična. Unatoč reputacijskoj krizi koju su imale tijekom financijske krize 2007./08., rejting-agencije su i dalje trendsetteri odluka o investiranju na financijskim tržištima, jer ih se uzima kao ključne smjernice prilikom odlučivanja o ulaganjima u financijskim institucijama - navodi prof. dr. sc. Josip Visković, s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, te u nastavku svog komentara za Magazin piše:

- Na tom tragu je Vladu Republike Hrvatske recentnih dana obradovala odluka dviju kreditnih rejting-agencija, čije su odluke investitorima poslale poruku da Hrvatska ima visoku sposobnost ispunjavanja svojih financijskih obveza, odnosno nizak kreditni rizik. Naime, nakon što je agencija Standard and Poor's podignula dugoročni kreditni rejting Hrvatske na A- s pozitivnim izgledima, isto je napravila i agencija Fitch, s malo opreznijim očekivanjima, odnosno podigla je rejting na A-, sa stabilnim izgledima. Spomenuta vijest potvrda je, između ostaloga, kvalitetnih makroekonomskih pokazatelja koje Republika Hrvatska kontinuirano bilježi od 2019. godine, kada se vratila u investicijski rang, te se od tada uspješno penje rejting-stepenicama, došavši do najviše razine u svojoj povijesti. Za očekivati je da će u nadolazećem razdoblju i treća vodeća rejting-agencija na svijetu, Moody's, napraviti isto, jer se "velika trojka" u pravilu, s određenim odmakom, prati u određivanju kreditnog rejtinga.

PRAVO NA ZADOVOLJSTVO

- Premijer slobodno može uznosito istaknuti da je ostvareni rejting plod djelovanja njegovih vlada i nesporno ima temelja za takav ponos.

prof. dr. sc. Josip Visković

Hrvatska zaista bilježi sjajne makroekonomske indikatore poput iznadprosječnih stopa rasta BDP-a unutar EU-a, spuštanja razine javnog duga u udjelu BDP-a, rekordno niske razine nezaposlenosti i isto tako visoke razine zaposlenosti, pozitivnog stanja u platnoj bilanci, visoke stope rasta plaća i investicija itd. Jedini pokazatelj koji se ne uklapa u taj niz je, blago rečeno, iznadprosječna stopa inflacije, koja pak nije nimalo negativno djelovala na spomenutu odluku. Dapače, inflacija je lijepo pridonijela punjenju državnog proračuna i zadržavanju prihvatljive razine fiskalnog deficita. Uz makroekonomske, i politički faktori pridonijeli su rastu rejtinga. Sa stabilnom Vladom, Hrvatska je nastavila s integracijskim politikama, pristupila je šengenskom prostoru i eurozoni, što daje dodatan vjetar makroekonomskim pokazateljima, a jasno je postavljen i sljedeći integracijski cilj - pristupanje Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), što se u analizama rejting-agencija promatra kao pozitivan faktor, pa od tuda vjerojatno i proizlaze pozitivni izgledi agencije Standard and Poor's.

Spomenuta odluka, osim što je obradovala Vladu RH, trebala bi obradovati i sve druge sektore u Hrvatskoj, jer kreditni rejting države u pravilu postavlja donju granicu kamatne stope prilikom zaduživanja ostalih domaćih sektora, što u biti znači niže kamatne stope, kako za državu tako i za poduzeća i građane. Naime, kamatna stopa varira s kreditnim rejtingom, odnosno viši kreditni rejting znači niži trošak kapitala, kao što i niži kreditni rejting znači viši trošak, odnosno višu kamatnu stopu na zaduženja. Osim toga, osim što određuje kamatnu stopu, viša razina investicijskog kreditnog rejtinga otvara i mogućnost povoljnijeg pristupa međunarodnom tržištu kapitala u obliku većeg iznosa i dužeg perioda otplate, te povećava broj potencijalnih investitora, posebno onih institucionalnih investitora, čija je strategija ulaganja konzervativnije naravi, pa prilikom kreiranja svojeg portfelja, primjerice, ne investiraju u obveznice država čiji je rejting ispod razine A-. Dakle, s višom razinom kreditnog rejtinga ulagači će s manje straha investirati svoj kapital u hrvatske obveznice.

Spomenulo se kako se Hrvatska sjajno penjala u posljednjih pet godina rejting-stepenicama, pa je pitanje može li jednako tako uspješno nastaviti svoj put. Odgovor je pozitivan, pri čemu će, s obzirom na faktore koji tome mogu pridonijeti, uspjeh biti i zadržati postojeći rejting sa stabilnim ili pozitivnim izgledima. Naime, izgledi, koji mogu biti pozitivni, stabilni i negativni, signaliziraju investitorima što rejting-agencije misle kako će se u razdoblju do dvije godine kretati kreditni rejting. Ako je suditi prema mišljenju Standard and Poor's, Hrvatska može očekivati daljnji napredak u rejtingu, odnosno prelazak u rang A, a možda čak i A+. S druge strane Fitch je nešto oprezniji i dao je stabilne izglede signalizirajući da se ne može očekivati rast, ali ni pad kreditnog rejtinga u spomenutom razdoblju.

Kreditni rejting formira se na temelju povijesnih, sadašnjih i budućih kretanja kvalitativnih i kvantitativnih čimbenika, odnosno makroekonomskih, političkih i komercijalnih faktora te vanjskih čimbenika. Činjenica je da je Hrvatska već ostvarila sjajne pojedine makroekonomske pokazatelje i da je nerealno očekivati njihov daljnji rast po prijašnjim stopama. Ukoliko bi se podignulo stupanj diversifikacije gospodarske strukture, jer se raznolikom ekonomskom bazom smanjuju rizici, te ako se zadrži postojeće stope rasta BDP-a, utoliko bi neupitno bilo zadržavanje postojećeg rejtinga. Naime, kontinuirani rast BDP-a vodi višoj razini BDP p/c, što je u konačnici praktično ključna determinanta kreditnog rejtinga. Viši stupanj razvijenosti i stabilna pozitivna stopa gospodarskog rasta omogućuju lakše servisiranje duga, povećavanje plaća, investiranje itd.

SMJEROKAZ ZA BUDUĆNOST

- Za iskorak dalje, prema rejtingu A odnosno A+, potrebno je raditi na drugim aspektima, odnosno potrebno je angažiranije početi provoditi svevremenske strukturne reforme te podizati razinu institucionalne kvalitete, čime se poboljšava konkurentnost i efikasnost ekonomije. Spomenuto se, primjerice, odnosi na reforme u javnom sektoru, pravosuđu, državnim poduzećima, obrazovanju ili tržištu rada, čime se smanjuje prisutnost korupcije, povećava transparentnost, smanjuje "crvena vrpca" (engl. red tape), poboljšava poslovna klima, prilagođava radna snaga suvremenim potrebama itd.

Spomenutom je nužna i stabilna međunarodna situacija, zbog toga što je Hrvatska malo i otvoreno gospodarstvo, koje je pod velikim utjecajem međunarodnih ekonomskih i političkih kretanja. Zaključno se može reći da je daljnje kretanje većim dijelom u rukama samih nositelja politika, te da na daljnje kretanje kreditnog rejtinga u principu utječemo sami. U tom smislu agencija Fitch se možda čini kao dobar prognozer.