Kreditne agencije, poput Standard & Poor's i Fitch Ratings, igraju ključnu ulogu u ocjenjivanju sposobnosti država da uredno ispunjavaju svoje financijske obveze. Njihove ocjene, poznate kao kreditni rejting, pomažu investitorima da procijene rizike povezane s ulaganjem u određenu zemlju. Viši kreditni rejting, poput A-, signalizira veću stabilnost i smanjen rizik, što olakšava zaduživanje po povoljnijim kamatnim stopama i privlači međunarodne investitore - kaže doc. dr. sc. Jurica Bosna, pročelnik Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru, te dodaje:

- Utjecaj kreditnog rejtinga zemlje na njezin ekonomski razvoj je od velikog značaja. Bolji rejting smanjuje troškove zaduživanja države, što omogućava vladi da se lakše financira i ulaže u ključne infrastrukturne projekte. To posljedično jača konkurentnost gospodarstva, stvara radna mjesta i poboljšava životni standard građana. Kreditni rejting također služi kao signal međunarodnim investitorima, koji koriste te informacije kako bi procijenili sigurnost svojih potencijalnih ulaganja. Međutim, trenutni pozitivan kreditni rejting nije dovoljan sam po sebi da dugoročno osigura visoke stope gospodarskog rasta. Oslanjanje samo na sadašnji rejting može stvoriti privremeno povjerenje kod investitora, ali bez dodatnih strukturnih reformi, dugoročni rast bit će ograničen. Stvarnost na terenu često odlučuje hoće li se investicije i ostvariti. Ključno je da Hrvatska iskoristi trenutnu situaciju i radi na uklanjanju strukturalnih slabosti koje koče daljnji razvoj.

POTROŠNJA I JAVNI DUG

Kakva je veza između državne potrošnje i rejtinga kojeg dodjeljuju kreditne rejting agencije? U kakvom je "odnosu", da se tako izrazim, javni dug države i njezin kreditni rejting?

- Veza između državne potrošnje i kreditnog rejtinga vrlo je snažna jer kreditne agencije procjenjuju sposobnost države da odgovorno upravlja svojim financijama. Državna potrošnja direktno utječe na javni dug, a visina i održivost tog duga igraju ključnu ulogu u određivanju kreditnog rejtinga. Ako država ima visoku razinu državne potrošnje, koja nadilazi njezine prihode, dolazi do zaduživanja kako bi se pokrili proračunski deficiti. Povećanje javnog duga može biti signal kreditnim agencijama da država možda neće moći uredno servisirati svoje dugove u budućnosti, što može dovesti do snižavanja kreditnog rejtinga. Agencije stoga gledaju na omjer javnog duga u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) kao ključni pokazatelj fiskalne održivosti.

S druge strane, ako država uspješno kontrolira potrošnju, smanjuje proračunski deficit i održava stabilnu razinu javnog duga, to pozitivno utječe na njezin kreditni rejting. Države s nižim razinama javnog duga u odnosu na BDP percipiraju se kao financijski odgovorne, što ih čini manje rizičnima za ulagače. To rezultira višim kreditnim rejtingom, jer agencije ocjenjuju da je manja vjerojatnost da će država doći u situaciju nemogućnosti otplate svojih dugova.

RAZGOVOR: DAMIR NOVOTNY

Investicijska aktivnost se ubrzava i taj će se trend u budućnosti nastaviti

Javni dug i kreditni rejting su međusobno povezani jer visoki javni dug može narušiti povjerenje investitora i dovesti do smanjenja rejtinga, čime se povećavaju troškovi zaduživanja. Obrnuto, zemlje s nižim javnim dugom i kontroliranom državnom potrošnjom imaju povoljnije uvjete zaduživanja jer ih kreditne agencije ocjenjuju kao manje rizične. To znači da se država može zaduživati po nižim kamatnim stopama, što dodatno smanjuje troškove servisiranja duga. Ista je situacija i na primjeru pravnih i fizičkih osoba. Osim države, također tvrtke i građani imaju svoj kreditni rejting kojeg procjenjuje banka prilikom podizanja kredita. Ako je naša kreditna sposobnost dobra onda će nam biti i manja kamatna stopa.

Kad sve to povežemo sa rastom BDP-a i vladinim novim jesenskim paketom mjera, uključujući i aktualnu poreznu reformu, kakav je trenutačni ekonomski, gospodarski i općenito razvojni trenutak Hrvatske?

- Hrvatska se trenutno nalazi u pozitivnom gospodarskom trenutku, što se odražava kroz rast BDP-a i poboljšanje kreditnog rejtinga, ali i kroz vladine mjere usmjerene na zaštitu gospodarstva i građana. Očekivani rast realnog BDP-a od 3,6% u 2024. godini ukazuje na ubrzanje gospodarske aktivnosti, što je dobar pokazatelj oporavka i stabilnosti nakon izazova pandemije i energetskih kriza. Međutim, unatoč ovim pozitivnim pokazateljima, Hrvatska i dalje ima značajne slabosti u svojoj gospodarskoj strukturi koje mogu otežati pridruživanje razvijenim članicama EU-a. Jedna od najvećih slabosti je niska razina produktivnosti i inovativnosti u odnosu na ostatak EU-a. Hrvatsko gospodarstvo ovisno je o turizmu, postoje dugoročni problemi s administrativnim preprekama, imamo spor i neefikasan pravosudni sustav, tržište rada nije dovoljno fleksibilno i sl. Tu su i slabe investicije u istraživanje i razvoj, obrazovni sustav ne proizvodi dovoljno visoko kvalificirane radne snage za suvremene potrebe tržišta. Nerazvijeno tržište kapitala također ograničava dostupnost financiranja za poduzetnike i inovativne projekte. Izazova s kojima se moramo pozabaviti svakako ima. Koliko brzo i učinkovito možemo riješiti ove strukturne slabosti utjecati će na brzinu konvergencije prema razvijenim članicama EU-a.

Za kraj još malo o razvoju, održivom i svakom drugom, na koji se svi pozivaju. S tim u vezi kakva je investicijska klima u Hrvatskoj, bolja ili lošija nego recimo prije Covid krize? Iz HNB-a navode da se znatno intenziviraju investicijske aktivnosti...

- Investicijska klima u Hrvatskoj u post-COVID razdoblju pokazuje znakove oporavka te su se investicijske aktivnosti značajno intenzivirane. Hrvatska ima potencijal za održivi rast, no to zahtijeva kontinuiranu političku volju, fokus na dugoročne strateške ciljeve i sposobnost provođenja reformi. Ako se usmjere resursi na razvoj industrija koje stvaraju visoku dodanu vrijednost, poput IT sektora, zelenih tehnologija i inovacija, Hrvatska može postići održiv i dugoročni rast, te se približiti razvijenim članicama EU-a. Da bi privukli značajnije investicije u poduzeća koja stvaraju visoku dodanu vrijednost, potrebno je unaprijediti poslovno okruženje i stvoriti uvjete za rast sektora visoke tehnologije i inovacija. To uključuje bolje korištenje sredstava iz fondova EU-a, poticanje istraživanja i razvoja te stvaranje poticajnih uvjeta za poduzetnike. Uz adekvatne reformske napore to je svakako moguće ostvariti.

Inače, kreditni rejting države možemo slikovito usporediti s recenzijama i ocjenama koje dobiva smještajni objekt na platformama poput Bookinga. Baš kao što vlasnici apartmana ili hotela teže dobivanju visokih ocjena od gostiju kako bi privukli više posjetitelja, tako i države, poput Hrvatske, nastoje postići viši kreditni rejting kako bi privukle investitore. Kada kreditni rejting države raste, možemo to usporediti s rastom prosječne ocjene recenzija na Bookingu. Viši rejting signalizira potencijalnim "gostima" - u ovom slučaju investitorima - da je zemlja stabilna, sigurna i pouzdana destinacija za ulaganje. Baš kao što viša prosječna ocjena privlači nove goste i povećava povjerenje postojećih, viši kreditni rejting države povećava povjerenje i privlači investitore.

Kategorizacija apartmana kroz zvjezdice također ima sličnosti s kreditnim rejtingom. Države poput Hrvatske mogu, slikovito rečeno, dobiti "više zvjezdica" ako nastave poboljšavati svoje makroekonomske pokazatelje, održavati fiskalnu stabilnost i rješavati strukturalne slabosti u gospodarstvu. Više "zvjezdica" u ekonomskom smislu znači da Hrvatska ulazi u razvijeniju skupinu zemalja, što signalizira veću sigurnost i konkurentnost. Baš kao što apartman s većim brojem zvjezdica može privući zahtjevnije goste i omogućiti više cijene, tako i država s boljim rejtingom može privući ozbiljnije investitore i osigurati povoljnije financijske uvjete na međunarodnim tržištima. Ipak, kao što je za apartmane važno kontinuirano ulagati u kvalitetu smještaja kako bi zadržali dobru ocjenu, tako je i za državu važno kontinuirano provoditi reforme i održavati stabilnost kako bi zadržala ili poboljšala svoj kreditni rejting.

USPOREDBA S TURIZMOM

Nakon svega iznesenog i pojašnjenog, kakav bi bio zaključak, eventualno poruka...?

- Kod odabira apartmana gledamo cijenu koja je u ovisnosti o kvaliteti sadržaja objekta i usluge, prosječnu ocjenu i recenzije dosadašnjih gostiju. Njihova iskustva su važna kako bi znali što možemo od objekta i domaćina očekivati. Ako cijena nije u skladu s ocjenom i recenzijama gostiju nećemo bukirati takav smještaj. Takav objekt morat će snižavati cijene i poraditi na kvaliteti sadržaja i usluge da bi pridobio nove goste. Cijena u svakom slučaju mora opravdati očekivanja gostiju. Država ima svoju recenziju koju dodjeljuje kreditna agencija koja govori kakvo je trenutno stanje s gospodarstvom i javnim financijama, s tim da su oni ti koji daju preporuku koju zemlju vrijedi "posjetiti" od strane investitora. Kad raste kreditni rejting raste ocjena kvalitete gospodarstva, što privlači nove investitore u zemlju jer im se isplati uložiti radi povoljniji uvjeta poslovanja. Investitori žele, slikovito rečeno, bolji doživljaj, što u njihovom slučaju znači veći povrat na uloženo po povoljnijim uvjetima. Investicijska klima se ovim poboljšava, s tim da sada moramo opravdati očekivanja investitora koji se odluče "posjetiti" RH i osjetiti situaciju na terenu. Dobar glas (recenzije investitora) brzo će se proširiti, a loš još i dalje (ako budu nezadovoljni). Zato treba čim brže iskoristiti povoljan trenutak dok investitori ne dođu i porediti svoj apartman (zemlju) kako bi potvrdili kreditnu ocjenu na terenu. U protivnom, znamo što će se dogoditi s recenzijama, odnosno iskustvima investitora na temelju "turističkih" iskustava.