Kako objašnjava dobivanje rekordno visokog kreditnog rejtinga A- od agencija Standard&Poor's i Fitch, pitali smo prof. dr. sc. Anitu Pavković s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

- Svakako je to povijesni rezultat, najbolji do sada, i trebamo biti svi ponosni zbog toga. Zaista ulazimo u krug "ozbiljnih" zemalja u svakom smislu. Navedena ocjena je granica u kategoriji koja započinje slovom A, što bi značilo "prvorazredni". No to je ujedno i prilika da svladamo i ostale korake da bismo bili najbolji (AAA, triple A, trostruki A). Dakle, na ovom valu trebali bismo svi zapeti još više da nastavimo pozitivan trend rasta i razvoja, ali ujedno i da budemo spremni i stabilni za neku potencijalnu krizu.

Što sve agencije uzimaju u obzir kad donose mišljenja o kreditnoj sposobnosti pojedinih zemalja?

- Pri dodjeli kreditnog rejtinga državama agencije, između ostalog, uzimaju u obzir: prihode i gospodarsku strukturu, očekivani gospodarski rast, monetarnu i fiskalnu fleksibilnost, vanjsku likvidnost, političke rizike, zaduženost javnog i privatnog sektora, zaduženost državnih tvrtki (HNB, 2024.). Indikativno je da smo napredovali u navedenim elementima, no ima prostora i za brži napredak, koji bi nas promaknuo u grupu još poželjnijih zemalja za investicije. Za to moramo, primjerice, povećati efikasnost i brzinu pravosudnog sustava, efikasnost stečajeva, poslovnu kulturu i etiku, održivost mirovinskog sustava, zdravstvenog sustava... Uređenost zemljišnih knjiga mora biti bolja, educiranost također, kao i dobrohotnost i ažurnost lokalnih zajednica, digitalna razvijenost mora biti brža, kao i novi i intenzivniji natječaji za fondove EU-a. Također se moramo riješiti slabosti u javnoj nabavi, sporosti u ishođenju nekih dozvola, legaliziranosti nekih oblika imovine. Jedan od svježih primjera upravo je nastavak porezne reforme, koja znatno utječe na poboljšanje gotovo svih navedenih elemenata.

Očekuju se pomaci u ocjenama i drugih agencija, međutim, naglasila bih i kritički ocijenila njihov rad jer one, nažalost, analiziraju povijest i učinjeno, a ne anticipiraju stresne događaje i okidače budućih kriza ili pogoršanja ocjena. Hoću reći da je rejting dominantno ocjena prošlog stanja, a buduća kretanja i procjene mogu biti pod utjecajem i drugih neočekivanih događaja i scenarija.

I svakako investitori i ostali dionici ekonomskog sustava trebaju uzimati u razmatranje i druge čimbenike prilikom donošenja odluka.

Kad sve to povežemo s rastom BDP-a (u 2024. očekuje se ubrzanje rasta realnog BDP-a na 3,6 posto) i Vladinim novim jesenskim paketom mjera, jesmo li kao država na dobrom putu prema boljem sutra svih hrvatskih građana?

ANITA PAVKOVIĆ

- Na dobrom smo putu, procijenjeni rast je među vodećima u Uniji. Kao znanstvenica pokušavam rezonirati razborito i u širem kontekstu, pa s tog aspekta smatram da bismo svi trebali potegnuti za više i bolje. Dakako, ima izvrsnih momenata, jer se dosta novca vrti u financijskom kotaču, koji je stigao iz Europe, što nam u srednjem roku daje vjetar u leđa i poboljšava strukturu naše ekonomije. Na neki način to je zahvala svima nama koji legitimno privređujemo i participiramo u građenju BDP-a i bolje Hrvatske. Znači, ne smijemo stati, naprotiv, punom parom dalje da budemo još bolji, efikasniji, transparentniji, legalniji i sl.

Uzimajući sve u obzir, treba li ipak biti oprezan s rejtingom, na što upozoravaju pojedini ekonomski analitičari...?

- Rejting nije sveto pismo, nego važan ekonomski indikator koji se treba interpretirati zajedno s drugim informacijama. Naime, u poslovanju kreditnih rejting-agencija postoje razna etička, financijska i druga ograničenja, kao što su, primjerice, model naplate naknada od izdavatelja i moralni hazard, oligopolska struktura industrije, orijentiranost na prošlost, a ne budućnost, "slijeđenje" umjesto anticipiranje trendova i sl. Navedeno se argumentira važnošću reputacije agencija, prema kojoj one nisu sklone ugroziti svoju reputaciju da bi pogodovale nekom izdavatelju. Iako većinu prihoda agencija za kreditni rejting čine prihodi od dodjele rejtinga, moguće je da rejting-agencija uvjetuje i korištenje savjetničkim uslugama. Nadovezujući se na navedene kritike uloge i poslovnog modela agencija za kreditni rejting u kreiranju preduvjeta za razvoj financijske krize, razna međunarodna i nacionalna tijela djelomično su reformirala regulatorni okvir kreditnih rejting-agencija. No ima još područja i prostora za napredak s ciljem njihova transparentnijeg poslovanja.

Za kraj još malo o razvoju, održivom i svakom drugom, na koji se svi pozivaju. S tim u vezi kakva je investicijska klima u Hrvatskoj? Iz HNB-a navode da se znatno intenziviraju investicijske aktivnosti, a mnogi spominju i Osijek kao primjer uspješnih investicijskih zona, čak i na svjetskoj razini... Vaš završni komentar?

- Na putu smo razvoja, no on bi trebao biti snažniji i robusniji i to je razumno očekivanje i želja svih nas koji sudjelujemo u stvaranju BDP-a. Investicijska klima je povoljnija, u porastu je, no poželjne i dobrodošle su investicije koje bi na neki način utjecale na poboljšanje strukture naše ekonomije. Osijek je zaista pravi primjer pametnog i održivog rasta, na kraju u sklopu projekta Bankovna akademija, koji uspješno vodim i organiziram već četvrtu godinu, izabrala sam baš grad Osijek kao pokazni primjer načina kako bi sustavno trebalo razvijati grad na temelju pametnih tehnologija, svjetskih investitora, razvoja infrastrukture, aplikacije održivosti u sve aspekte društva i ekonomije i sl.