S prvim danima jesenskih kiša i zahladnjenja što raditi u slobodno vrijeme nego pročitati kakvu dobru knjigu i uživati u pisanoj riječi koja tjera i na razmišljanje. Ili kako nas to lijepo uči stara kineska poslovica: Tri dana nemoj čitati knjige i tvoje će riječi izgubiti ljepotu. Elizabeth Hamilton, američka socijalistica i filantrop, pak veli: Samo ljubav prema čitanju može spriječiti zlo koje izvire iz ograničenih ljudi oko nas. I to je - to. Sretno s čitanjem ova tri naslova koja smo odabrali ovog tjedna iz naklade Vorto Palabra.

J. D. SALINGER

Lovac u žitu (The Catcher in the Rye): Bliži se Božić, a šesnaestogodišnji Holden Caulfield upravo je tko zna koji put izbačen iz škole. Odluči pobjeći prije dolaska roditelja i otputi se u rodni New York, lutajući po ulicama i parkovima, tražeći utjehu u usputnim susretima. Grad je i predivan i užasan u svome samotnom neonskom blještavilu, potičući u Holdenu pomiješane osjećaje punine i praznine, ispunjenosti i besmisla, ushićenosti i potištenosti. Mladić se gradom kreće poput sablasti razmišljajući o svome mrtvom bratu, mlađoj sestri, obitelji i prijateljima, pokušavajući se pomiriti sa sobom i izmiriti sebe s drugima...

“Lovac u žitu” svevremeni je roman o odrastanju i elegija o otuđenju mladih ljudi i njihovim dubokim potrebama da ih se razumije i prihvati, ali je i nostalgična priča o svim našim tugama za izgubljenom prošlošću i osjećaju gubitka dok za sobom ostavljamo svoja djetinjstva... (Prijevod: Nikola Kršić)

O AUTORU: J. D. Salinger rođen je 1919. u newyorškoj židovskoj obitelji, školovao se u privatnoj gimnaziji McBurney School u New Yorku i na vojnoj akademiji Valley Forge Military Academy u Wayneu, u Pennsylvaniji. Studirao je u New Yorku (New York University, 1936.–37.; Columbia University, 1939.) i Collegevilleu u Pennsylvaniji (Ursinus College, 1938.–39.). Drugi svjetski rat većinom je proveo na europskim bojišnicama kao časnik američke protuobavještajne službe. Salinger je objavio jedan roman i nekoliko zbirki pripovijedaka između 1948. i 1959. godine. Od 1965. nije ništa više napisao i nije intervjuiran od 1980. Najpoznatija djela su mu: “Lovac u žitu” (Catcher in the Rye), “Visoko podignite krovnu gredu, tesari” (Raise high the roof beam, carpenters), “Seymour - uvod” (Seymour - introduction), “Devet priča” (Nine Stories) i “Franny i Zooey” (Franny and Zooey). Preminuo je u siječnju 2010.

KATIE GUTIERREZ

Više od svega (More than you’ll ever know): U Mexico Cityju 1985. Lore Rivera udaje se za Andresa Russoa iako je u Laredu, u Teksasu, već udana za Fabiana Riveru, s kojim ima blizance. Karijera međunarodne bankarice omogućava joj da dijeli svoje vrijeme između dvije države i dvije obitelji - sve dok istina ne iziđe na vidjelo, a prvi suprug bude uhićen zbog ubojstva drugoga. Godine 2017., dok pretražuje internet u potrazi za najnovijim, najuzbudljivijim vijestima, spisateljica krimića Cassie Bowman nailazi na članak koji detaljno opisuje taj tragični okršaj. Odmah je privuče ono što nije istraženo: zašto bi žena - majka - sve stavila na kocku zbog tajnog dvostrukog braka? Cassie vidi priliku za sjajnu priču - ući će Lore u trag i prikazati potpunu sliku, odluke i obmane koje su dovele do katastrofe. Ali što više vremena provodi s Lore, to više dovodi u pitanje činjenice koje se tiču samog ubojstva. Njezina odlučnost da otkrije istinu uskoro postaje prijetnja Loreinu dosadašnjem povučenom životu i mnogim tajnama koje obje žene kriju. Pružajući nam pogled u srca dviju vrlo različitih žena, “Više od svega” istražuje mnoge proturječne zahtjeve braka i majčinstva te rječito upozorava da nikoga nikada nije moguće istinski upoznati - osobito one koje volimo... (Prijevod: Leira Harabalja)

O AUTORICI: Katie Gutierrez magistrirala je umjetnost na Texas State University, a pisala je za Harper’s Bazaar, Washington Post, Longreads, Texas Monthly i još mnoge. Rodila se i odrasla u Laredu, u Teksasu, a sada živi u San Antoniju s mužem i dvoje djece. “Više od svega” njezin je prvi roman. Jill Mansell britanska je autorica romantičnih i duhovitih ljubavnih romana. Njezini naslovi prodani su u više od 13 milijuna primjeraka i našli su se na vrhu top-lista Sunday Timesa, New York Timesa i USA Todaya. Odrasla je u Cotswoldsu, a danas sa svojom obitelji živi u Bristolu.

G. G. KAY

Sva mora svijeta (All the Seas of the World): Guy Gavriel Kay, autor Tigane, Sarantinskog mozaika i Lavova Al-Rassana, u “Svim morima svijeta” vraća se nemirnim mediteranskim prostorima i burnim renesansnim vremenima, svijetu gradova-državica, sukobljenih obitelji i ratnih prijetnji. “Sva mora svijeta” i prethodne Kayeve knjige “Neki davni sjaj” i “Djeca zemlje i neba” čine svojevrsnu trilogiju, iako se svaka od njih može čitati zasebno i cjelina je za sebe.

“Sva mora svijeta” počinju... a gdje drugdje nego na obali mora. Noć je. Brodić pristaje. Iskrcava se dvoje ljudi, žena i muškarac. Došli su po zloslutnoj zadaći. Netko će njihov dolazak morati platiti glavom. Jedan će događaj promijeniti tijek života mnogih, i velikih carstava i malih ljudi. Ona je još kao djevojčica oteta i odvedena na istok, većinu života provevši u ropstvu. On je više puta bio protjerivan iz vlastitoga života, većinu svojih dana provevši u progonstvu. Sada je oboje u potrazi za žuđenim osvetama i zaboravljenim tugama, tražeći se po svim morima svijeta. Putem će susresti poznata imena, kalife, plaćenike i korsare, Ašarite, Jadite, Kindaćane, iz Seresse, Firente, Batiare, Ferrieresa i Sorenice, i... dogodit će se ono što se ima dogoditi. (Prijevod: Petra Pugar)

O AUTORU: Guy Gavriel Kay (Saskatchewan, Kanada, 1954.) kanadski je pisac fantastike. Njegova djela smještena su u imaginarni svijet koji podsjeća na stvarni, kao što su, primjerice, Konstantinopol u vrijeme Justinijana I. ili Španjolska u vrijeme Cida. Kay je kao student na Sveučilištu u Manitobi došao u kontakt s Christopherom Tolkienom, sinom J. R. R. Tolkiena. Christopher je trebao asistenta za uređivanje očevih neobjavljenih djela, te je kontaktirao Kaya, koji se zatim prebacio na Sveučilište Oxford i počeo raditi s Tolkienom na uređivanju Silmarilliona... Njegov prvi roman, “Stablo ljeta”, objavljen je 1984. godine. n