Važnost ruralnih područja ne smije se zanemariti u planiranju razvoja i kreiranju politika jer ona djeluju kao vitalne komponente uravnoteženih i otpornijih društava. Primarni su izvor proizvodnje hrane, omogućuju očuvanje prirodnih resursa, zaštitu okoliša i očuvanje bioraznolikosti, djeluju kao središta za proizvodnju obnovljive energije, čuvaju bogatu kulturnu i povijesnu baštinu, tradicionalne vještine, običaje i arhitekturu, pridonose kulturnoj raznolikosti i očuvanju identiteta nacije. Iako ruralna područja pokrivaju 83 % teritorija Europske unije (EU), čak dvije trećine stanovništva žive u urbanim sredinama - pišu u novom broju publikacije IRMO aktualno autorice, dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić, dr. sc. Sanja Tišma i dr. sc. Danijela Hrman. U ovom broju Magazina prenosimo najzanimljivije dijelove iz tog priloga, uz neznatne prilagodbe u opremi.

- Depopulacija ruralnih područja postala je gotovo pravilo. Pad nataliteta i iseljavanje radno sposobnog stanovništva zbog deficita poslova u ruralnim krajevim doveli su do povećanja broja starijih od 65 godina za 1,8 % na razini EU-a, a za urbana područja porast iznosi 1,6 %. Razlog tome je splet dugoročno nepovoljnih gospodarskih, političkih, socioloških i psiholoških momenata. EU pokreće niz projekata i mjera kako bi se uspješno odgovorilo na negativne trendove i izazove koje donose globalizacija, urbanizacija i starenje stanovništva. Uzimajući u obzir raznolikost, specifične potrebe i relativne snage članica EU-a, u ožujku 2019. Europski parlament donosi Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP), prilagođenu novim izazovima s kojima se suočava europska poljoprivreda. Cilj Zajedničke poljoprivredne politike je osigurati stabilnu i trajnu budućnost za europske poljoprivrednike, ponuditi specijaliziranu pomoć manjim gospodarstvima te pružiti veću fleksibilnost državama članicama EU-a u prilagodbi mjera lokalnim uvjetima. ZPP se financira iz dvaju fondova EU-a, u ukupnom iznosu od 387 milijardi eura (38 % proračuna EU-a): Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), a spomenuti problemi nastoje se rješavati, između ostalog, i s pomoću koncepta pametnih sela, koji je sastavni dio ZPP-a.

INOVATIVAN KONCEPT

Koncept pametnih sela teritorijalni je alat za jačanje socioekonomskog tkiva ruralnih područja i modernizaciju poljoprivrede. Ruralna područja moguće je revitalizirati iskorištavanjem njihovih inherentnih snaga i resursa s pomoću inovativnih rješenja, informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Koncept pametnih sela ovisi o potrebama, resursima i prioritetima svake zajednice. Iako sam koncept nije univerzalno rješenje, opći mu je cilj podizanje životnog standarda, promicanje uključivog rasta i povećanje ukupne dobrobiti stanovnika ruralnih područja, čineći ih privlačnijima za život i rad. Umjesto da se ljude koji žive u ruralnim područjima promatra kao korisnike financijske pomoći, oni se osnažuju i opremaju ključnim resursima kako bi postali pokretači promjena. Drugim riječima, u središtu koncepta pametnog sela su ljudi koji preuzimaju inicijativu za nalaženje i provedbu pametnih rješenja kojima usmjeravaju vlastiti društveni i gospodarski razvoj te time omogućavaju osnaživanje, revitalizaciju i povećanje atraktivnosti ruralne zajednice. Oni su ti koji najviše znaju o svom mjestu, njegovim potrebama i mogućnostima, proizvodima i uslugama koje nude.

U kontekstu koncepta pametnih sela, inovativnost podrazumijeva nove, originalne i kreativne ideje, tehnologije i pristupe razvijene i usmjerene na rješavanje izazova i iskorištavanje prilika. Je li nešto inovativno ili ne, ovisi o lokalnom kontekstu i lokalnoj zajednici, no ono što je zajedničko svim inovacijama jest da ih pokreće potreba za promjenom, izazov ili problem. Inovacija nije ograničena samo na digitalne i tehnološke napretke, nego uključuje pristup koji integrira društvene, ekonomske, ekološke i kulturne dimenzije. Digitalne tehnologije ne definiraju koncept pametnog sela. One će biti samo dio rješenja (ili će biti integrirane u postojeći sustav), ali ih treba promatrati kao alat za učinkovitije i djelotvornije postizanje ciljeva koncepta pametnog sela. Dakle, koncept pametnog sela podrazumijeva šest dimenzija:

pametno gospodarstvo: mjeri se postojanjem kreativnih i inovativnih poduzeća na određenom području

pametan okoliš: mjeri se kvaliteta vode, zraka, tla i ostalih okolišnih parametara, uključujući obnovljivu energiju

pametno upravljanje: označava razinu digitalizacije javne administracije, oblike i funkcioniranje e-upravljanja, uporabu zelene javne nabave

pametan život: mjeri se kvaliteta i kvantiteta usluga za stanovništvo te razina zadovoljstva stanovnika uslugama

pametna mobilnost: podrazumijeva održive oblike mobilnosti

pametni ljudi: označava razinu sudjelovanja stanovništva u procesima donošenja odluka i mjeri se razina obrazovanja građana.

U Hrvatskoj se koncept pametnih sela fokusira na općine kao osnovne teritorijalne jedinice za organizaciju lokalne samouprave. Razvoj ruralnih područja tradicionalno se promatra samo u kontekstu poljoprivrednih subvencija. No koncept pametnih sela ruralna područja promatra mnogo šire, jer život na selu nije samo poljoprivreda. Takav koncept podrazumijeva način života, a inovativna rješenja vezana uz upravljanje i lokalnu vlast, životno okruženje, socioekonomske prilike, edukaciju, mogućnost zaposlenja, povezanost i infrastrukturu osiguravaju okruženje poželjno za život i rad. Digitalne platforme nude edukaciju i uspješne priče na temelju kojih je moguće pronaći pametno rješenje, a u Hrvatskoj su dostupni portali e-OPG, Pametna sela, Program ruralnog razvoja Ministarstva poljoprivrede, poljoprivredni portal Agroklub.

Također, u Hrvatskoj je dostupan sustav aktivne suradnje, razmjene informacija i znanja te poticanja inovacija između ključnih dionika (engl. Agricultural Knowledge and Innovation System - AKIS). Kao potporna institucija AKIS-a unutar Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede predviđeno je formiranje Službe za potporu inovacijama, koja će imati funkciju "one stop shop for innovations". Funkcija AKIS-a je kataliziranje inovacijskih procesa koristeći se pristupom razvoju odozdo za identifikaciju ključnih problema i potreba poljoprivrednika te nalaženje mogućih rješenja zasnovanih na znanju, informacijama i tehnološkim dostignućima.

STANJE I IZAZOVI

Ruralna područja zauzimaju 63 % teritorija Hrvatske, na kojima živi 42 % ukupnog stanovništva Hrvatske. Prema podatcima Godišnjeg izvješća o stanju poljoprivrede u 2022., na dan 31. prosinca 2022. godine bilo je upisano 166,4 tisuća poljoprivrednika, koji su obrađivali 1,16 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta. Njihov broj se smanjuje, i to za 4079 poljoprivrednika u odnosu prema 2021. Prosječna produktivnost rada u Europskoj uniji, mjerena faktorskim dohotkom po godišnjoj jedinici rada, iznosi 25.723,19 eura. Produktivnost rada, prema procjeni Eurostata, u Hrvatskoj iznosi 10.263,34 eura, te s Rumunjskom, Slovenijom, Poljskom, Mađarskom, Litvom i Maltom Hrvatska spada u grupu država članica koje ostvaruju manje od polovine prosječne produktivnosti Europske unije.

U EU-u postoji izrazita depopulacija, a taj negativni trend nije zaobišao ni Hrvatsku. Prema posljednjem popisu stanovništva, iz 2021., u Hrvatskoj je čak 195 naselja (2,89 %) bez ijednog stanovnika. Frnjolići, Baturi, Bišćanovo, Brubno, Gornje Jame, Turčenica, Sveta Marija na Krasu... samo su neka od sela koja upućuju na trend opustošenja ruralnih sredina.

Nositelji hrvatskih poljoprivrednih gospodarstva uglavnom su osobe starije dobi. Čak 65.921 gospodarstvo ima nositelje starije od 65 godina (39,6 %), a njih 23.954 ima nositelje čija je dob do 41 godine (14,4 %). Tijekom 2022. godine zabilježen je pozitivan trend smanjenja broja nositelja starijih od 65 godina, i to za 10 %. No smanjio se i broj mladih nositelja poljoprivrednih gospodarstava (za 5,1 %), što je posljedica odlaska mladih s poljoprivrednih gospodarstava.

Hrvatska prati pozitivan trend porasta broja zaposlenih u ruralnim područjima za dobnu skupinu 20 - 64 godine. No broj zaposlenih u hrvatskim ruralnim područjima u 2022. godini zaostaje za 3 % u odnosu prema hrvatskom prosjeku, a za prosjekom EU-a zaostaje za čak 8 %, ali ipak uz vidljiv trenda smanjenja jaza.

INICIJATIVE U ŽUPANIJAMA

Prema dostupnim podatcima na Alatu za geomapiranje Smart Rural 27, koji ima za cilj prikazati pametne ruralne zajednice u državama članicama Europske unije, u Hrvatskoj se nalazi jedno pametno selo - općina Babina Greda. Inicijativa je pokrenuta sudjelovanjem na natječaju Projekta prve pripremne akcije za pametna ruralna područja u 21. stoljeću, u kojem je Babina Greda odabrana između 734 kandidata iz 25 država članica Europske unije. Strategija razvoja Babine Grede ide istodobno u nekoliko smjerova - održivo gospodarstvo, inovativne tehnologije, pametna poljoprivreda, razvoj kontinentalnog turizma i uključivanje građana treće dobi.

Iako Alat Smart Rural 27 detektira samo jedno pametno selo u Hrvatskoj, to ne znači da ne postoje druge inicijative u tom području. Tako je npr. Zagrebačka županija, na temelju vizije o ekološkoj i inovativnoj proizvodnji hrane i razvoju pametnih sela, izradila dokument "Smjernice razvoja sela i poljoprivrede do 2030. godine u Zagrebačkoj županiji - razvoj ekološke proizvodnje i pametnih sela". U okviru jednog od postavljenih strateških ciljeva, zastupljenosti pametnih rješenja u svim seoskim naseljima, 2019. godine donesena je odluka o provedbi "Pilot projekta razvoja pametnih sela u Zagrebačkoj županiji - primjer Općina Rakovec".

Inicijativu Pametna sela prepoznala je i Osječko-baranjska županija, te uputila poziv za izradu projektnih ideja o razvoju pametnih sela. Na poziv je pristiglo 47 prijava, što govori o uspješnom podizanju svijesti o prednostima i mogućnostima koncepta pametnih sela. Neke od projektnih ideja koje su 2021. godine konkurirale za sredstva iz fondova Europske unije su promicanje zelene mobilnosti (LAG Strossmayer), Lokalna hrana za lokalni razvoj (općina Erdut), (P)OKRET - pametna kreativna ekonomija (Udruga za kreativni razvoj Slap), Digitalizacija ponude aktivnosti agroturizma kroz aplikaciju Agrolink (DM Global), Održiva poljoprivreda budućnosti bazirana na inovativnim tehnologijama i znanstvenim istraživanjima - Agro Smart SciTech (Gamma) i drugi.

U Zadarskoj županiji pokretač koncepta pametnih sela je Općina Vrsi. Prema razvojnoj strategiji, planirano je kreiranje multimedijskog sadržaja, virtualne šetnje kroz povijest, kojim će se popularizirati kulturna baština. U planu je i razvoj cikloturizma uz neizostavnu modernu signalizaciju koja će posjetiteljima omogućiti jednostavnije snalaženje.

Jedan od primjera transnacionalne suradnje s ovom temom ostvaruje se i u okviru projekta "Više od sela: Tranzicija pametnog sela, model za konkurentnija i atraktivnija sela u srednjoj Europi", u kojem sudjeluje i Institut za razvoj i međunarodne odnose. Kao prvi rezultati projekta objavljeni su zajednička strategija o tranziciji pametnih sela i akcijski planovi za odabrane teritorije. Oba dokumenta nalaze se na internet-stranicama projekta https://www.interreg-central.eu/projects/more-than-a-village/?tab=outputs. Ostali očekivani rezultati su tri pilot-akcije koje se sastoje od testiranja različitih modela koncepta pametnih sela te zajednička rješenja koja će se primjenjivati u ruralnim područjima u srednjoj Europi i šire. Hrvatska pilot-akcija na kojoj se radi u okviru projekta je virtualna tržnica koju razvija Grad Buzet. Pilot-akcije iz ostalih zemalja obuhvaćaju područja: poljoprivrede (Murska Sobota, Slovenija), turizma (ANCI Liguria, Italija) odnosno poslovne podrške i digitalizacije (Hajdú - Bihar County, Mađarska, i Local Action Group Association "South Warmia", Poljska). Projekt je započeo u travnju 2023. i traje tri godine, tijekom kojih će se postaviti temelji pametnih rješenja za lokalne izazove.

Iako se čini da su recentni razvojni programi i proizvodi fokusirani na "pametno" postali poštapalica, pa tako govorimo o pametnim uređajima (npr. televizorima, telefonima i satovima), pametnim gradovima, pametnoj specijalizaciji itd., široko shvaćanje koncepta "pametnog" može donijeti znatna razvojna unaprjeđenja. Budući da je većina teritorija EU-a, pa tako i Hrvatske, ruralna, te se ta područja suočavaju s ozbiljnim razvojnim izazovima, koncept pametnog sela može pomoći u njihovu ublažavanju i/ili rješavanju.

OKVIR ZA TRANSFORMACIJU

Takav je koncept okvir za transformaciju ruralnog razvoja pružanjem kreativnih odgovora na specifične probleme s kojima se ruralna područja suočavaju. Neadekvatna prometna infrastruktura, ograničen pristup digitalnim uslugama te negativni demografski trendovi poput starenja populacije i migracije u urbane centre samo su neki od problema s kojima se često suočavaju ruralne zajednice. Te teškoće mogu biti prepreka ekonomskom razvoju i općoj kvaliteti života, ali mogu biti i poticaj za kreativnost. Inovativnim rješenjima, digitalizacijom i uključivanjem zajednice pametne zajednice mogu postati okvir za rješavanje nekih od navedenih izazova. Provedbom koncepta pametnih sela nastoji se poboljšati kvaliteta života ruralnog stanovništva, proširiti pružanje javnih usluga i potaknuti gospodarski rast i razvoj s naglaskom, iako ne isključivo, na upotrebi digitalnih tehnologija i digitalnih rješenja.

Put do postizanja punog potencijala pametnih sela nailazi na brojne prepreke, poput niske uključenosti i svijesti ruralnog stanovništva te financijskih ograničenja za inovativne inicijativeteograničene komunikacijske infrastrukture. Međutim, te teškoće razvile su se u prilike za timski rad i nove pristupe komunikaciji i uključivanju lokalnog stanovništva u planiranje njihova razvoja te isticanje dobrih praksi i osiguravanje razmjene iskustava i znanja o (digitalnoj) transformaciji ruralnih područja.

No kako bi se procijenile koristi i učinkovitost dosadašnjih inicijativa pametnih sela, razvili novi koncepti i testirala njihova prilagodljivost različitim ruralnim kontekstima te otkrili učinkovitiji načini i najbolje prakse za pružanje javnih usluga u ruralnim područjima, potrebna su daljnja istraživanja u ovom području, a za što temelj pruža upravo projekt "Više od sela: Tranzicija pametnog sela, model za konkurentnija i atraktivnija sela u srednjoj Europi".

(Tekst je temeljen na istraživanjima provedenima u sklopu projekta "Više od sela: Tranzicija pametnog sela, model za konkurentnija i atraktivnija sela u srednjoj Europi", sufinanciranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru programa Interreg Central Europe 2021.-2027. Više o projektu moguće je pronaći na internetskoj poveznici Creating smart villages/interreg-central.eu) n