Republican President Candidate Donald Trump speaks on TV during a debate with Democratic Candidate Kamala Harris on September 10, 2024 in Bloomington, Indiana. After earning the Democratic Party nomination following President Joe Biden?s decision to leave the race, Democratic presidential nominee, U.S. Vice President Kamala Harris faces off with Republican presidential nominee former President Donald Trump. (Photo by Jeremy Hogan/SOPA Images/Sipa USA) Photo: SOPA Images/SIPA USA
Jeremy Hogan/SOPA Images/Sipa USA
14.9.2024., 07:15
MOSKVA: STRATEGIJA DEZINFORMIRANJA

Rusija pokušava utjecati na američke izbore

Uoči predsjedničkih izbora, koji se održavaju u studenom, SAD predbacuje Rusiji pokušaje utjecanja na izore. Moskva je navodno već često diljem svijeta pokušavala potkopati legitimnost demokratskih izbora

U fokusu je američkih istražnih vlasti od prošlog tjedna jedna tvrtka u američkoj saveznoj državi Tennesseeju. Ona je navodno od ruske državne televizije Russia Today (RT) dobila deset milijuna dolara kako bi za "američku publiku proizvodila i dijelila sadržaje s prikrivenim ruskim vladinim vijestima" - piše Thomas Latschan, čiji prilog za DW, uz neznatno skraćenje i prilagodbu u opremi, prenosimo u ovom broju Magazina.

Tim su novcem navodno producirani videosadržaji koji uoči američkih izvora, koji se održavaju u studenom, šire prije svega desne narative o temama kao što su useljavanje, rod i gospodarstvo. Te su videe onda na društvenim medijima dijelili desni influenceri, koji rade za tvrtku u Tennesseeju – navodno ne znajući da su videi nastali uz rusko sudjelovanje. Videe su navodno producirala i objavila dva suradnika RT-a. Stajališta koja se izražavaju u videima "često su u skladu s interesima ruske vlade, da se pojača polarizacija u SAD-u", kaže se u optužnici. Cilj je, kaže se, "oslabiti otpor SAD-a prema ključnim ruskim interesima, primjerice u vezi s ratom u Ukrajini, koji je u tijeku".

KAMPANJA DVOJNIKA

Aktualni slučaj daje mali uvid u to kako Rusija vjerojatno postupa kako bi utjecala na izbore - iako Moskva redovito odbacuje sve optužbe o miješanju u izbore u drugim zemljama. "Rusija pokušava već godinama utjecati na izbore u demokratskim zemljama, primjerice na američke predsjedničke izbore 2016. ili francuske predsjedničke izbore 2017.", kaže Julia Smirnova iz berlinskog Centra za monitoring, analizu i strategiju (CeMAS), instituta koji se bavi istraživanjem dezinformacija i ideologija urote na internetu. Još u listopadu 2023. SAD je poslao u 100 prijateljskih zemalja diljem svijeta jedan izvještaj tajnih službi prema kojemu Rusija aktivno koristi "špijune, društvene mreže i državne medije" kako bi potkopala povjerenje javnosti u integritet demokratskih izbora diljem svijeta.

Između 2020. i 2022. to se navodno dogodilo u najmanje devet država koje nisu imenovane, osim toga u još 17 zemalja uočena je "manje izražena razina" ruskih aktivnosti u društvenim medijima, koje su trebale pojačati već postojeće unutarnjopolitičke sumnje u integritet predstojećih izbora. Izvještaja o pokušajima ruskog utjecaja bilo je i za vrijeme europskih izbora u lipnju 2024. godine. Velike su mogućnosti sredstava kojima se to provodi. Na jednim izborima u Europi 2020. godine, ne navodi se točno kojima, navodno su zastrašivani aktivisti u predizbornoj kampanji.

Ruski su državni mediji 2020. i 2021. o više demokratskih izbora na cijelom svijetu masovni širili lažne tvrdnje o izbornoj prijevari. U najmanje jednoj zemlji u Južnoj Americi Moskva je osim toga širila masovnu sumnju u neovisnost izbora. "Pritom se koriste različite metode: primjerice hakerski napadi prilikom kojih se objavljuju dokumenti političara, autentični ili djelomice pomiješani s krivotvorenim spisima, kao na izborima u Francuskoj 2017. godine", kaže Smirnova te dodaje: "Ono što Rusija također koristi je i manipulacija javnog mnijenja preko društvenih medija uz pomoć neautentičnih profila i preko otvorenih kanala kao što je Russia Today."

Kako to može izgledati pokazuje takozvana kampanja dvojnika. Glavni element su pritom, objašnjava Julia Smirnova, "klonirane web-stranice velikih zapadnih medija": Spiegela, FAZ-a, Washington Posta, FoxNewsa i brojnih drugih. Te su stranice tako napravljene da je teško uočiti razliku između originala i krivotvorine - samo što se tamo ciljano objavljuju proruski sadržaji. "Djelomice su to bile izmišljene priče, djelomice članci koji su širili određena politička mišljenja", kaže Smirnova. Linkovi na te fake članke onda su dijeljeni preko društvenih medija, djelomice čak u komentarima na stvarne članke etabliranih medija. Često se pritom radilo o, objašnjava analitičarka CeMAS-a, "proruskim narativima o ratu u Ukrajini, kojima je Rusija pokušavala potkopati potporu Zapada Ukrajini".

NISU UVIJEK USPJEŠNI

U izvještaju američkih tajnih službi iz listopada 2023. kaže se da Rusija slijedi dva cilja: prikazati demokratske izbore općenito kao nepouzdane i delegitimirati vlade koje su tako izabrane. To destabilizira dotične demokracije i time slabi protivnike Rusije u cijelom svijetu. Ali ima mogućnosti kako se tomu suprotstaviti. "To su primjerice pokazale Sjedinjene Države tako što su prošlog tjedna konfiscirale 32 web-domene koje su korištene u kampanji dvojnika", objašnjava Julia Smirnova. Na dugi rok se radi o tomu da se "ojača otpornost demokratskih društava". U to pripadaju programi obrazovanja za jačanje medijske kompetencije mladih i odraslih, kako bi oni postali svjesni da bi i oni vrlo brzo na internetu mogli postati cilj ruskog utjecaja.

“Doista su velika sredstva koja Rusija svake godine ulaže u svoje kampanje diljem svijeta", kaže Julia Smirnova te zaključuje: "Te bi pokušaje trebalo uzeti jako ozbiljno. Ali treba biti i svjestan da Rusija svojim pokušajima utjecaja ne postiže uvijek i u svakom slučaju svoj cilj." n