Upravno vijeće Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) prošlog je tjedna utvrdilo nove cijene plina u javnoj opskrbi, a neslužbene računice pokazivale su da bi plin građanima početkom listopada mogao poskupjeti od 20-ak do 30-ak posto, a hoće li to poskupljenje ipak biti manje, i koliko, ovisilo je o mjerama Vlade, inače je građane moglo dočekati neugodno iznenađenje.

SNOŠLJIVO POSKUPLJENJE

No u petak je na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković rekao da subvencije za struju plin ostaju, ali njihove cijene će rasti za ukupno deset posto u idućih šest mjeseci. Prioriteti mjera su zadržavanje niske cijene energije i zaštita najranjivijih skupina građana, naglasio je Plenković. Još ranije, u utorak, ministar financija Marko Primorac je istaknuo da plin i struja neće poskupjeti ni 20 ni 30 posto, nego od 10 do 15 posto. "Kada govorimo o zaštiti pojedinih skupina na teret proračuna, moramo znati da se radi samo o preraspodjeli proračunskih sredstava", istaknuo je Primorac, dodavši kako su cijene energenata na višim razinama već duže vrijeme. Kazao je da je u tom smislu subvencija u potpunoj mjeri sve manje opravdana, jer je to subvencija koja se sufinancira na teret svih poreznih obveznika. "Ako imate dugoročno povišene cijene energenata, a umjetno iz proračuna tu cijenu pokušavate smanjiti za građane i poduzetnike, tada i građani i poduzetnici nisu svjesni da je došlo do dugotrajnog poremećaja na tržištu, odnosno do dugotrajno formiranih novih cijena, a onda nisu motivirani trošiti manje energije, niti su motivirani prelaziti na neke druge oblike energije, primjerice obnovljive izvore, solarne panele i slično", rekao je ministar. Naglasio je da će se ta subvencija svakako smanjivati, no i kako treba znati da takve subvencije treba smanjivati postupno kako to smanjenje ne bi izazvalo nekakve negativne učinke. Vezano uz subvencije na gorivo naveo je da se od njih praktično odustalo kazavši da je Vlada u protekle dvije godine često donosila kratkotrajne uredbe kojima su se smanjivale trošarine na dizelsko i benzinsko gorivo. Prošle godine te su se subvencije prepolovile, a ovoga je ljeta ta subvencija ukinuta. Ipak, jednim dijelom Vlada je zadržala ograničenje marži, što nije subvencija iz proračuna, kazao je ministar.

Podsjetimo, aktualni paket mjera Vlade vrijedi do 30. rujna. Prije Primorca i predsjednik je Vlade i HDZ-a Andrej Plenković izrazio adovoljstvo rastom domaćeg BDP-a u drugom ovogodišnjem tromjesečju za 3,3 posto, poručivši kako će učiniti sve da porast cijena energenata bude podnošljiv. Podsjetio je kako je Vlada u posljednje dvije i pol godine s paketima mjera vrijednim 7,7 milijardi eura napravila više nego mnoge druge vlade u EU-u, pa naše gospodarstvo, građani i institucije nisu osjetili energetsku krizu.

I iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) apelirali su na Vladu da i dalje subvencionira cijene plina za male poduzetnike, kako im ujesen, isticali su u HUP-u, računi za plin ne bi skočili za 30 posto. "Domaća industrija i druga velika poduzeća već duže plaćaju tržišne cijene energenata, pa za njih izmjene neće donijeti novosti. Tržišna cijena plina već je duže ispod gornje granice od 180 eura za megavatsat, no zbog geopolitičkih nestabilnosti tvrtkama je važno da se zadrži ta granica kao osigurač", poručili su iz HUP-a. Kada su u pitanju cijene električne energije, u HUP-u, polazeći od činjenice da su trenutačne cijene na tržištu nešto povoljnije nego prošle godine, zbog izrazito toplog ljeta, izražavali su zabrinutost zbog najava o mogućim redukcijama. "Industrija je suočena s problemom viših cijena električne energije u odnosu prema kućanstvima, što je situacija koja nije uobičajena u većini europskih zemalja, te dodatno opterećuje hrvatske proizvođače i smanjuje njihovu konkurentnost. Stoga predlažemo Vladi da pri donošenju odluka o ukidanju protukriznih mjera pažljivo analizira njihov utjecaj na različite segmente gospodarstva i društva", poručili su iz HUP-a.

Trenutačni je model subvencioniranja cijena struje i plina u obliku financijske pomoći opskrbljivačima, prije svega HEP-u i plinarama, tako da im se plaća razlika između nabavnih ili tržišnih cijena i cijena za građane, ustanove i kućanstva. Ako su nabavile plin po višim cijenama, mogu od države zatražiti isplatu razlike u proceduri Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) i Ministarstva gospodarstva.

Energetski stručnjak Ivica Jakić također je procjenio da se Vlada neće odlučiti za velike promjene u modelu subvencioniranja cijena energije, prije svega kada su u pitanju građani. "Očekujem neku vrstu kompromisa između onoga što sada imamo i potrebe da subvencioniranje ne zahvaća preširoko i s dosadašnjim posljedicama na poslovanje HEP-a, koje su bile dosta izražene, pa se HEP moralo dokapitalizirati i pomoći u kreditiranju. Vladina najava o promjeni paketa energetske pomoći dolazi u trenutku kada se od proračunskih korisnika zahtijevaju uštede i smanjivanje investicija zbog smanjenih proračunskih mogućnosti. Ne možete u takvim okolnostima očekivati da se cijene energije subvencioniraju kao dosad", smatra Jakić, koji dosadašnje mjere Vlade u pomaganju građana, ustanova i poduzeća u borbi protiv energetske krize smatra uspjelima i dobro pogođenima. Okolnosti su se, dodaje, promijenile u odnosu prema vremenu kada je donesen prvi energetski paket. "Kada, primjerice, govorimo o plinu, trenutačne burzovne cijene bitno su niže od onih u 2022., kada se počelo s energetskim paketima pomoći. Nije samo naša vlada tada donijela posebne mjere zaštite standarda građana i uvjeta poslovanja za tvrtke, svi su to radili, s većim ili manjim uspjehom", komentira Jakić.

OBNOVLJIVI IZVORI

Kada je riječ o energetskoj slici Hrvatske, spomenimo i to da HEP do 2030. godine namjerava povećati udjel obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju za 50 posto, te u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima godišnju proizvodnju iz obnovljivih izvora povećati sa šest na devet milijardi kilovatsati u odnosu prema baznoj 2017. godini. Od 2019. do kraja 2023. u HEP-ov proizvodni portfelj već je bio uključen određen broj vjetroelektrana i osam sunčanih elektrana. Trenutačno ukupna snaga sunčanih i vjetroelektrana u sustavu HEP-a iznosi gotovo 90 megavata. Među ostalim investicijama, u izgradnji je još sunčanih elektrana, primjerice u Črnkovcima kod Donjeg Miholjca (8,5 megavata), prve elektrane koja se gradi na temelju sporazuma o suradnji koje je HEP sklopio s više jedinica lokalne samouprave. Ipak, unatoč intenzivnim ulaganjima u sunce i vjetar, u sljedećem razdoblju najvažniji obnovljivi izvori u sustavu HEP-a ostat će hidroelektrane. U rekonstrukciju i revitalizaciju hidroelektrana HEP je do sada uložio nešto više od trećine planiranih više od 600 milijuna eura. Rezultat tog investicijskog ciklusa bit će produženje životnog vijeka, efikasnija proizvodnja i povećanje ukupne snage 12 hidroelektrana za 180 megavata i godišnje proizvodnje za čak 350 milijuna kilovatsati. Od projekata izgradnje novih hidroelektrana najvažniji je dogradnja Hidroenergetskog sustava Senj, gdje je u tijeku izgradnja tunela i kanala Bakovac - Lika. S ukupnim povećanjem snage od 412 megavata i ulaganjima od oko 500 milijuna eura, to je najveći projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske.

Osim u obnovljive izvore, HEP grupa će i dalje snažno ulagati u prijenos i distribuciju električne energije, s ciljem prihvata povećane proizvodnje iz sve većeg broja novih obnovljivih izvora u sustavu, a u skladu s nacionalnim prioritetima i prioritetima Europske unije. U HEP-u se prate i sve novije tehnologije. U pogonu su tri baterijska sustava za pohranu energije. Osim toga, ZelEn je proizvod HEP Opskrbe, električna energija dobivena isključivo iz obnovljivih izvora energije, registriranih u sustavu jamstva podrijetla, koji vodi Hrvatski operator tržišta energije. Sredstva od prodaje ZelEna prikupljaju se u posebenom fondu i predviđena su isključivo za ulaganje u projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije integriranih u građevine ustanova javnog sektora u djelatnostima odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi.

Konačno, energija vjetra i sunca dramatično su pojeftinile, a njihov udio u proizvodnji električne energije porastao, no skeptici prema tim tehnologijama ipak navode razne probleme, koji se uglavnom svode na sljedeće: obnovljivi izvori energije učinit će opskrbu električnom energijom nepouzdanim, prerizičnom i nepredvidljivim.

TOPLA JESEN I ZIMA

Sve u svemu, nema razloga za brigu i strah kad se radi o energetskoj opskrbi u razdoblju do kraja godine, ali i u prvim mjesecima iduće. Drugim riječima, hrvatski energetski sustav je stabilan i pouzdan, iako ne bez problema. Tu je sad i poskupljenje nakon 30. rujna, kad istječe zaštitna mjera Vlade o stabilnosti cijena struje i plina. No poskupljenje za 10 posto ipak je snošljivo i ne bi trebalo prouzročiti veće probleme. Naravno, u širem i dubljem kontekstu, ostaje pitanje treba li energetiku prepustiti tržištu, da ono diktira cijene, ili produžiti zaštitne mjere države, makar i u ovakim, donekle labavijim, okvirima, odnosno najavljenim poskupljenjima. Bilo kako god, energetska jesen i zima u Hrvatskoj trebale bi proteći mirno i bez većih drama, s toplim domovima, normalno opskrbom i potrošnjom...