Potrošnja energije vrlo je ovisna o meteorološkim uvjetima, posebno u zemljama u kojima većinu potrošača čine kućanstva, kao što je slučaj s Hrvatskom. Trenutačne sezonske meteorološke prognoze upućuju na iznadprosječno toplu i jesen i zimu, što naznačuje mogućnost kasnijeg početka sezone grijanja i općenito manju potrošnju energije u predstojećem hladnijem dijelu godine. No na samom početku klimatološke jeseni, zbog nastavka toplinskog vala, odnosno vrućih dana, u priobalju i toplih noći, potrošnja će biti viša od uobičajene za početak rujna - navodi se u za Magazin dobivenom priopćenju Hrvatske elektroprivrede, u kojem se u nastavku daju dodatna objašnjenja:

- Operativna predviđanja potrošnje energije na dnevnoj, tjednoj, mjesečnoj, kvartalnoj, godišnjoj, pa i višegodišnjoj, razini temelje se, između ostalog, i na meteorološkoj prognozi. Ovisno o vremenskom okviru za koji se predviđa potrošnja energije razmatraju se raspoložive kratkoročne, srednjoročne, tjedne, mjesečne i sezonske prognoze različitih numeričkih meteoroloških modela i prognostičkih centara. Za višegodišnja predviđanja na raspolaganju su nam projekcije klime za razdoblje 2041. - 2070. navedene u Osmom nacionalnom izvješću RH prema Okvirnoj konvenciji UN-a o promjeni klime. U izvješću se uočava konzistentno zatopljenje od druge polovine 20. stoljeća na području Hrvatske. Trendovi upućuju na znatan porast godišnjeg broja toplih dana i smanjenje godišnjeg broja hladnih dana i hladnih noći, što za posljedicu ima povećanje potrošnje energije za hlađenje ljeti i smanjenje potrošnje energije za grijanje zimi.

VEĆA POTROŠNJA

Na Jadranu su se produžila topla razdoblja i znatno je porastao broj ljetnih toplih noći, što potvrđuje i ovo ljeto, s iznimno dugim toplinskim valovima i rekordnim temperaturama zraka. U takvim uvjetima, 10. srpnja zabilježena je rekordna dnevna potrošnja električne energije u Hrvatskoj, od 65.287 MWh (megavatsati), uz rekordno satno opterećenje, od 3219 MWh/h u 20 sati. Taj je rekord obaran i iduća dva dana. Nastavak toplinskog vala uz jačanje turističke sezone donio je nove rekorde u razdoblju od 16. do 19. srpnja, u kojem je danu zabilježena povijesno najveća dnevna potrošnja u Hrvatskoj, 67.990 MWh, a rekord maksimalne dnevne satne potrošnje drži 17. srpnja s 3361 MWh/h.

Ustupljeno

Ukratko, potrošnja je prosječno veća deset posto u odnosu prema prethodnim godinama, što je izazov za planere, koji nastoje pravovremeno anticipirati sve ekstremne događaje i biti pripremni na moguće scenarije, kao i za dispečere, koji na unutardnevnoj razini i u realnom vremenu pokušavaju optimalno uravnotežiti elektroenergetski sustav i HEP-ov portfelj vodeći brigu o čuvanju resursa i za moguće buduće ekstremne situacije. Sve to zahtijeva stalno praćenje stanja i održavanje vitalnosti svih proizvodnih postrojenja. Ujedno, sve je izraženija potreba za povećanjem kapaciteta postojećih i izgradnjom novih akumulacijskih jezera, izgradnjom novih reverzibilnih hidroelektrana i baterijskih spremnika, a u bliskoj budućnosti i proizvodnjom te korištenjem vodika u satima ekstremno niskih i visokih cijena električne energije na veleprodajnom tržištu.

Dinamične promjene klime i ostalih faktora koji utječu na potrošnju energije sve više daju na važnosti pitanju stvaranja i očuvanja baze vlastitih specijaliziranih stručnjaka u svim gospodarskim sektorima u Hrvatskoj, a posebice u energetskom. Vidimo da energetske tvrtke u Europi naglasak sve više stavljaju na razvoj ljudskih potencijala, ali i potrebne tehničke i informatičke infrastrukture.

Kao odgovor na klimatske promjene prouzročene ljudskim djelovanjem, HEP će u skladu s ciljevima Europske unije do 2050. godine potpuno dekarbonizirati vlastiti poslovni portfelj. Kao prijelazni cilj, do 2030. namjerava povećati udjel obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju za 50 posto te u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima godišnju proizvodnju iz obnovljivih izvora povećati sa šest na devet milijardi kilovatsati u odnosu prema baznoj 2017. godini. Za to će biti potrebno do kraja 2030., uz rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih hidroelektrana, u vjetroelektranama i sunčanim elektranama dostići ukupni kapacitet od oko 700 megavata. Od 2019. do danas u HEP-ov proizvodni portfelj uključena je vjetroelektrana Korlat, snage 58 MW (megavata), i osam sunčanih elektrana, ukupne snage približno 30 MW.

KLJUČNA ULOGA

U probnom radu je sunčana elektrana Jambrek (5 MW) kod Vinice u Varaždinskoj županiji, a uskoro u probni rad kreće i sunčana elektrana Črnkovci (8,5 MW) kod Donjeg Miholjca, prva elektrana koja se gradi na temelju sporazuma o suradnji koje je HEP sklopio s više jedinica lokalne samouprave. U izgradnji je sunčana elektrana Dugopolje s 13,54 MW instalirane i 10 MW priključne snage, a sunčana elektrana Radosavci, priključne snage 9,9 MW, na području grada Slatine, izgrađena je u cijelosti, osim priključka na mrežu. Uskoro počinje izgradnja sunčane elektrane Lipik (5 MW), a za izgradnju sunčane elektrane Unije natječaj je u tijeku. Pri kraju je proces odobrenja kredita i izbora izvođača za izgradnju sunčane elektrane Korlat, snage 75 MW, koja će s postojećom vjetroelektranom Korlat činiti obnovljivi hibridni energetski park. Riječ je o do sada najvećem projektu izgradnje sunčane elektrane u Hrvatskoj za koji je ishođena građevinska dozvola.

Osim u obnovljive izvore HEP grupa će i dalje snažno ulagati u prijenos i distribuciju električne energije, s ciljem prihvata povećane proizvodnje iz sve većeg broja novih obnovljivih izvora u sustavu. Nakon što je 2023. dovršen pilot-projekt uvođenja naprednih mreža, najvećim dijelom sufinanciran nepovratnim EU sredstvima, ove je godine počela realizacija 286 milijuna eura vrijednog projekta Modernizacija hrvatske distribucijske elektroenergetske mreže, koja se sa 156 milijuna eura sufinancira sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Realizacijom svih navedenih investicija i planova HEP će odigrati ključnu ulogu u jačanju energetske neovisnosti Hrvatske na načelima održivog razvoja i u skladu sa smjernicama klimatsko-energetske politike Europske unije.