Svake godine, pa tako i ove, pretkraj ljeta energetske teme postaju iznova aktualne. S tim u vezi, kakva je energetska slika EU-a, uključujući i Hrvatsku, stabilna ili podložna potresima, koji su problemi (ili ih nema) s kojima bismo se mogli suočiti s dolaskom sezone grijanja, između ostalog - pitali smo mr. sc. Dalibora Mikulića, energetskog stručnjaka i konzultanta s dugogodišnjim iskustvom u vođenju međunarodnih energetskih tvrtki.

- Europska unija snažno ide prema proizvodnji niskougljične električne energije s čistim izvorima, a koji već sada čine gotovo 67 % električne energije. To uključuje znatan doprinos nuklearne energije, koja sama daje gotovo 23 %, označavajući je kao temeljni kamen niskougljične strategije EU-a. Energija vjetra također ima znatan utjecaj s više od 17 %, hidroenergija čini približno 12 %, a solarna energija 9 %. Nasuprot tome, fosilna goriva još uvijek čine gotovo trećinu električne energije, uglavnom je to plin (17 %) i ugljen (13 %), a doprinos nafte je minimalan i iznosi nešto više od 1 %. To snažno oslanjanje na izvore s niskim udjelom ugljika jasan je pokazatelj da i Hrvatska treba (i mora) slijediti taj trend.

Što se tiče prirodnog plina, zemlje EU27 prilagodile su svoje modele dobave, prijenosa i potrošnje plina kao odgovor na plinsku krizu. Tako je ukupna potrošnja plina smanjena za 19 %, a LNG je postao najveći izvor opskrbe plinom čineći 37,5 % ukupne dobave plinom. I promjene ponašanja u individualnom grijanju kućanstava najviše su pridonijele smanjenju potrošnje (28,5 %). Električna energija iz obnovljivih izvora dominirala je supstituiranom električnom energijom na plin (92,7 %), a u EU-u, uključujući i Hrvatsku, imaju već sada 90 % zapunjenosti skladišta plina, i to deset tjedana prije roka. Sve to daje optimističnu energetsku sliku RH i EU-a za nadolazeće razdoblje.

LOŠA INFRASTRUKTURA

Kakvo je u RH stanje s obnovljivim izvorima energije? Primjerice, ambicija HEP-a je da uz potporu Vlade do 2030. poveća udjel obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju za 50 posto. Realno izvedivo ili...? Koja su i kakva druga ulaganja, investicije u OIE?

- U 2023. Hrvatska je 28 % svoje električne energije dobivala iz fosilnih goriva, pri čemu je plin bio primarni fosilni izvor s približno 21 %, a slijedi ga ugljen s oko 7 %. Usto, Hrvatska je uvozila oko 10 % svoje električne energije. Iz tih podataka je razvidno da 38 % potrebne električne energije (fosilna + uvoz) u RH treba nadomjestiti vlastitim obnovljivim izvorima.

Znakoviti su podatci o maksimalnoj dnevnoj i satnoj potrošnji u RH za 10. srpnja 2024. Proizvodnjom u hrvatskom elektroenergetskom sustavu namireno je 49,3 posto potrebne energije (21,5 posto iz hidroelektrana, 19,7 posto iz termoelektrana, 3,2 posto iz vjetroelektrana, 1,3 posto iz solarnih elektrana i 3,6 posto ostalo), a uvozom 50,7 % preostale potrebne energije! Jako je nepovoljan odnos, a pogotovo minoran doprinos novih OIE-a, vjetra i solara!

Ti podaci govore da postoji prostor, ali i prilika HEP-u da se svojim investicijskim potencijalom (?) znatno okrene OIE-u i pridonese zacrtanom smanjenju ovisnosti o uvozu, ali i o fosilnim gorivima. Također je to područje otvoreno i za sve zainteresirane privatne investitore.

Jedan važan aspekt energetike svakako je i infrastruktura. S tim u svezi, u kakvom je stanju hrvatska energetska infrastruktura posljednjih godina, ulaže li se dovoljno u modernizaciju...?

- Možda i najvažniji. Veliki mrežni incident koji se dogodio 21. lipnja 2024. u jugoistočnom dijelu kontinentalne Europe, koji je rezultirao raspadom sustava u elektroenergetskim mrežama Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine te djelomičnim raspadom sustava u Hrvatskoj, pokazuje tu važnost. Tada je veći dio Dalmacije te manji dio kupaca u Slavoniji i Lici oko 12.24 ostao bez napajanja. Unatoč raznim špekulacijama oko razloga raspada regionalnog EES-a, od požara na dalekovodu u Crnoj Gori do kvara na dalekovodu između Albanije i Grčke, brojni su stručnjaci zaključili kako je najlogičnije objašnjenje da je došlo do preopterećenja sustava.

Naša postojeća infrastruktura (iz prošlog stoljeća) zahtijeva žurni razvoj i rekonstrukciju povećanjem prijenosne moći, kvalitete opskrbe i mrežnih kapaciteta. Nužna je izgradnja prijenosne mreže viših naponskih razina, od 220 (400) kV - pogotovo za zelenu energetsku tranziciju juga Hrvatske. Zatim potrebna je zamjena dotrajalih 110 kV podmorskih kabela, izgradnja 12 zajedničkih (susretnih) objekata TS 110/x kV te revitalizacija postojećih vodova primjenom novih tehnologija, a sve zbog povećane integracije obnovljivih izvora energije u RH.

Elektroenergetski sustav u RH mora provesti digitalizaciju poslovnih procesa i baza podataka i uvoditi napredna tehnološka rješenja nužna za povećanje fleksibilnosti elektroenergetskog sustava, ali i smanjenje gubitaka.

Zoran primjer je da danas RH ima 1216 punionica za EV, Beč 1374 lokacije, a Austrija 16.251! Kao turističkoj destinaciji, to je 0,2 % ukupnog broja punionica u EU-u, te smo među pet zemalja s najmanje punionica, zajedno s Estonijom, Latvijom, Ciprom i Maltom.

Plan razvoja hrvatske prijenosne mreže za razdoblje 2022. - 2031. HOPS je pripremio s osnovnom pretpostavkom porasta potrošnje električne energije i opterećenja EES-a. Prijenosna mreža je planirana za iznose maksimalnog opterećenja na razini prijenosne mreže, i to za kratkoročno razdoblje (tri godine) od 2990 MW (u 2024.), a za srednjoročno razdoblje (deset godina) od 3096 MW (u 2031.).

U razvoj i revitalizaciju prijenosne mreže, ne računajući priključke, trebat će u razdoblju do 2031. uložiti ukupno oko 5,86 milijardi kuna (7,44 mil. eura). Visina potrebnih ulaganja za priključenja korisnika prijenosne mreže, kao i stvaranja tehničkih uvjeta u mreži za priključenje OIE-a, predviđena je u iznosu od oko 2,6 milijardi kuna (345 mil. eura) u razdoblju do 2031. godine. Tomu treba dodati HEP ODS-ova planirana ulaganja od 9,6 milijardi kuna (1274 mil. eura), bez ulaganja u elektroenergetske uvjete i priključenje, prema njegovu Desetogodišnjem planu razvoja distribucijske mreže u razdoblju 2023. - 2032. godine. Sve to su velika ulaganja i iskoraci prema suvremenom EES-u, koji je podloga za priključenje novih izvora energije, a time se omogućava da naš sustav osigura preduvjete da postanemo i potpuni netoizvoznik.

HERA U PROBLEMIMA

Cijena naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu još nije poznata. Razlog tomu je što cijenu priključenja na mrežu hrvatski regulator (HERA) još nije donio. Iako i HUP, HGK, ali i udruženje OIEH već duže apeliraju i navode da su odluku trebali imati do 30. rujna 2022. Vaš komentar?

- Realizacija predmetnih projekata razvoja i revitalizacije prijenosne mreže financirat će se i iz naknada za priključenje od strane korisnika mreže, sukladno s vrijedećim zakonskim propisima, ali i sredstvima iz EU proračuna i fondova. Ono što žurnije treba razriješiti jest, što je sad već i javni sukob koji (začudno) traje gotovo dvije godine, cijena priključenja na elektroenergetsku mrežu. Iz Ministarstva su zagovarali iznos od nula (0) eura, kako bi se potaknulo investitore na ulaganja. Međutim, iz HERA-e navode da trenutni zakonodavni okvir ne predviđa tu mogućnost, jer se priključak na mrežu i STUM (stvaranje tehničkih uvjeta u mreži), prema čl. 13 Zakona o tržištu električne energije, financiraju iz naknade za priključenje. Budući da priključenje donosi troškove pojačanja mreže, rizik i trošak investicija treba se bar podijeliti na krajnje kupce (kroz tarifu) i naknadu za priključenje budućih elektrana.

A za slučaj da se nova EE mreža financira (nepovratno) iz europskih fondova, grantova i proračuna, što bi se dogodilo kada bi ta naknada bila nula (0) eura? To bi tada motiviralo tzv. developere da traže priključnu snagu bez ikakvih obaveza. Nikome ne odgovara virtualno zagušenja mreže, povećanja potreba za STUM-om, te u konačnici dolazi do potrebe za sklapanjem fleksibilnih ugovora o priključenju.

Nadalje, HERA je opterećena krnjim Upravnim vijećem nakon afere "INA - plin", ali i nalazom Državnog ureda za reviziju o usklađenosti poslovanja HERA-e sa zakonima, drugim propisima i unutarnjim aktima. Ured je nepovoljnim ocijenio HERA-u za 2021. i 2022. godinu, te izdao ukupno 23 naloga. HERA je do kraja lipnja provela 18 naloga. Od preostalih pet naloga/preporuka četiri naloga/preporuke planiralo se provesti do kraja srpnja 2024., a jedan nalog, o zakonskoj popuni Upravnog vijeća, do kraja prosinca 2024., što mora provesti ministarstvo i Sabor RH.

Ovo stanje HERA-e rezultira neefikasnim donošenjem nužno potrebnih regulatornih odredbi koje "blokiraju" 1300 MW novih elektrana iz OIE-a. I ne ide na ruku ni HEP-u, kao ni ostalim domaćim i stranim zainteresiranim investitorima.

REVIZIJA STRATEGIJE

Imamo Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, no koliko je taj dokument relevantan i provediv u praksi...?

- Sam dokument, Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, treba reviziju i dopunu. Sagledavajući sve izazove hrvatske energetske tranzicije prema Hrvatskoj kao netoizvozniku energije, novi ministar i njegov tim, snažno otklanjajući regulatorno-administrativne barijere, punom snagom mogu krenuti prema razvoju i revitalizaciji distributivne i prijenosne mreže. Moramo nastaviti osiguravati sredstva iz EU fondova i programa, ali i pokazati da su nam svi investiori dobrodošli te da će u RH njihov uloženi kapital biti cijenjen, a povrat, uz dobit, zagarantiran. (D.J.) n