Komentirajući skorašnji kraj ljetne sezone, za koju kaže da će, sudeći po sadašnjim rezultatima, biti na razini prošlogodišnje, ministar turizma i sporta Tonči Glavina nedavno je istaknuo da se očekuje izvrsna posezona, a podsjetio je i na odličnu ovogodišnju predsezonu. "Rekao bih da su brojke gotovo idealne, i to je smjer u kojem Vlada i želi razvijati hrvatski turizam. Mi kao zemlja imamo sve predispozicije za razvoj cjelogodišnjeg i regionalno uravnoteženijeg turizma, a brojke nam pokazuju da to i postajemo. Od početka vrlo jasno komuniciram da prostora za fizički rast u glavnom dijelu turističke godine nemamo i ne želimo. Gledajući dosadašnje financijske pokazatelje i sukladno najavama Hrvatske narodne banke, ovu turističku godinu zaključit ćemo kao rekordnu", kazao je Glavina. Ministar također smatra da sada ulazimo u novu eru razvoja turizma i upravljanja turističkim tokovima, a odmičemo se od konstantnog rasta i brojenja dolazaka i noćenja u ljetnom dijelu godine, čemu smjera i nova reforma - turizam koji počiva na kvaliteti i održivosti i "odmiče" se od masovnosti.

MRKVA I BATINA

Ako se, međutim, osvrnemo malo unatrag, gledajući razdoblje nakon pandemije koronavirusa, u kakvom je stanju posljednjih godina hrvatski turizam, i u ljetnoj sezoni i na cjelogodišnjoj razini? S tim u vezi, da "ponovimo gradivo", koji su i dalje najveći problemi hrvatskog turizma i kako ih riješiti/kako ih rješavamo? Ta i druga aktualna pitanja za ovotjedni Magazin komentirao je prof. dr. sc. Josip Mikulić, redoviti profesor na Katedri za turizam Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu:

- Objektivno, naš je turizam posljednjih godina vrlo uspješan, prema fizičkim i financijskim pokazateljima. Najveća boljka ostaje ekstremna sezonalnost u kombinaciji s izrazito velikim gužvama u špici sezone, srpnju i kolovozu, koja sama generira oko 60 % svih noćenja na razini godine. Sezonalnost je normalna pojava, ali ekstremna nije dobra, posljedica je velikog udjela privatnog smještaja, s gotovo 70 % svih kapaciteta, a čija je popunjenost jako niska, oko 17 % za klasične apartmane i tek 5 % za nekomercijalni smještaj, bar na papiru.

S druge strane, ono što treba veseliti je rast u predsezoni i posezoni. Ove smo godine od siječnja do kraja svibnja imali 12 % više noćenja i 11 % više dolazaka, i najave za posezonu su dobre. U glavnoj sezoni imamo stagnaciju, što možda nije ni loše. Dakle, smanjuje se sezonalnost, iako je još uvijek velika. Pritom se nešto slabiji rezultati, osobito s glavnog emitivnog tržišta, Njemačke, u lipnju i srpnju dijelom mogu pripisati održavanju nogometnog Eura. Tako je u prva tri tjedna kolovoza pad njemačkog tržišta tek 1 - 2 %, a za vrijeme održavanja Eura bio više od 16 % u noćenjima i 11% u dolascima. No kompenzirala su to druga tržišta koja su u istom razdoblju rasla za 5 - 6 %, kao što su Poljska, Mađarska, Nizozemska, UK ili SAD.

Sve u svemu vrlo uspješna turistička godina, iako su neki možda imali veća očekivanja. Ali su neki prošli i bolje nego lani, pogotovo visokokategorizirani smještaj. Ne smijemo zaboraviti da su i ove godine kapaciteti opet rasli. Uz visok rast cijena i puni oporavak naših glavnih konkurenata, konkurencija se zaoštrila i unutar Hrvatske, ali i na međunarodnoj razini, u usporedbi s razdobljem neposredno nakon pandemije. Tada smo mnogima bili gotovo jedini izbor za putovanje jer se nije moglo putovati avionom.

Od 1. siječnja ove godine na snagu je stupio novi Zakon o turizmu, koji naglašava razvoj turizma prema održivosti, poticanje ulaganja u turizmu te zaštitu i ocjenu resursne osnove. Zakon uključuje velik broj pravilnika, a prije nekoliko dana predstavljen je prvi od tri podzakonska akta... Što bi Zakon mogao donijeti dobroga u praksi?

- Zakon je za pohvalu i primjer drugim mediteranskim destinacijama. Iako bih volio da je osim "mrkvi", u obliku poticaja, predvidio i određene "batine". Dobro je da će se kroz izračun nosivog kapaciteta - karikiram - napokon saznati koliko turista u neku destinaciju doista stane, a da ne "pukne". Mjestimice već "puca", pa je npr. Makarska takav izračun radila i prije Zakona, jer problemi su, pogotovo u jeku sezone, svima očigledni.

Međutim, spomenute "batine" izgledno dolaze iz drugog resora, dolaze kroz novi Zakon o upravljanju zgradama, koji je vrlo razborito rješenje za naš glavni problem, i ne samo turizma; a to je smještaj u domaćinstvu koji to zapravo nije, već nekretninski biznis i nelojalna konkurencija pravim ugostiteljima. Turist ne boravi u kući domaćina, nego u stanu, često u centru grada, i gdje je vlasnik tko zna gdje, možda nije ni u Hrvatskoj. I to u situaciji kroničnog manjka priuštivih stanova, pogotovo za mlade. Ako i ne smanji cijene, mogao bi ublažiti njihov rast i potaknuti razvoj dugoročnog najma, koji nam je prijeko potreban.

Vezano uz prethodno pitanje - ministar Glavina nedavno je naglasio kako Hrvatska ne treba biti destinacija masovnog turizma, nego održiva destinacija dodane vrijednosti u kojoj će stanovnici osjećati koristi, a ne štetu od turizma. Vaš komentar?

- Masovni turizam nije lako odrediti, subjektivan dojam može znatno varirati od osobe do osobe i kroz vrijeme. Navikavamo se na sve veće gužve. No, ako ga negdje u Europi ima, onda je to na našem Jadranu. Jadranska Hrvatska, jedna od naše dvije NUTS-2 regije, pri europskom je vrhu i po gustoći turista na određenom prostoru i po broju turista po stanovniku, a prva je po sezonalnosti i noćenjima u stanovima za kratkoročni najam, u konkurenciji 242 EU regije.

Turizam nije kao svaki "biznis", povezan je sa svime. Mi stalno samo zbrajamo individualne zarade, a ne gledamo društvene troškove ni propuštene prilike. Koristi bi primarno naravno trebali imati lokalni ljudi, jer se turizam odvija u njihovu životnom prostoru. Tko živi od turizma, njemu masa u pravilu ne smeta. Smetalo bi mu ako je on prazan, a drugi pun. Tko nema direktne koristi od turizma, u obliku zaposlenja ili poduzetništva, posve drukčije gleda na sve to. Jer mu rastu cijene i u dućanima i stanovanja, a možda nema riješeno stambeno pitanje, ni u perspektivi, kroz eventualno nasljedstvo.

S obzirom na razvoj situacije, tko će najviše profitirati od turističke sezone ove godine...?

- Ne gledamo puno ni tko tu najviše profitira. Usudio bih se reći da će i ove godine "turistički šampioni" biti naši trgovci. Kako velika većina turista boravi u stanovima, mnogi jednostavno jedu "doma". Postavlja se onda pitanje otkud su mlijeko, kruh i rajčica, pa i krevet na kojemu spavaju. Ako nisu iz Hrvatske, mala korist. Velik dio naravno nije, jer teško je uskladiti proizvodnju s potrebama turizma koji je većinu godine u "leru" pa nakratko juri 200 na sat. Osim što to nije dobro ni za vozača, a vjerojatno ni za auto, turizam nam postaje "protočni bojler" - kako je nedavno rekao predsjednik uprave Valamara. Ako ni trgovac nije "naš", onda bi najbolje bilo da sezonski dignemo PDV na 50 %, samo za strance - šalim se naravno - da se naše gospodarstvo što više okoristi od našeg turizma. Što je, naravno, suludo.

Hoće li zahvaljujući novom Zakonu odzvoniti i prekomjernoj apartmanizaciji obale, na što se također upozoravalo kad je Zakon rađen...? Što Vlada još može učiniti za turizam, kojim i kakvim mjerama?

- Novi Zakon o turizmu stvara preduvjete za upravljanje daljnjom apartmanizacijom. To je da saznamo koliko je tu stvarno turista, u vrijeme najvećih gužvi, a s druge strane, koliko turista tu objektivno može stati, s obzirom na raspoloživ plažni prostor, kapacitete vode i struje, parkirališnog prostora itd. Sve ostalo je u najvišoj mjeri na lokalnoj upravi. Najavljeni zakon o upravljanju i održavanju zgrada mogao bi dovesti do reda, pogotovo u središtu gradova, manje na klasičnim turističkim lokacijama duž Jadrana, gdje u mnogim zgradama ionako nema trajno naseljenih stanovnika. I tu ima mogućih mjera, no osobno nisam pobornik većih poreza. Ali bi trebalo diferencirati pravog domaćina, koji plaća paušal, od "daljinskog" upravljača kratkoročnim najmom. Dobar je i takav smještaj, pogotovo kvalitetan, sa potpuno razumljivom ekonomskom logikom. No nemamo mjere, svi žele uskočiti na isti vlak.

GLEDATI ŠIRU SLIKU

Kakva je budućnost hrvatskog turizma?

- Ako se uvede spomenuti zakon, bit će jedno vrijeme dinamično i zanimljivo. No Hrvatska će sigurno ostati vrlo popularna i atraktivna turistička zemlja, ako na nju budemo pazili i počnemo gledati širu sliku, što smo počeli raditi, a ne samo zbrajali individualne zarade.

Zaključno, kakva će doista biti ova ljetna turistička sezona, napose na Jadranu? Čuju se priče o podbačaju, no ako je turista i bilo manje nego prošlih godina, mnogi ističu kako je zarada od turizma rekordna...

- Uz veliki rast cijena koji imamo, i recimo pozitivnu nulu u noćenjima, prihodi će sigurno biti rekordni. Analize HNB-a to će potvrditi. Neki su bolje prošli, neki lošije. Veća je konkurencija, tako da kvaliteta i pravilno cjenovno pozicioniranje postaju sve važniji. Na djelu je produžena ruka sve masovnijeg kratkoročnog najma i već lani viših cijena. Ne smijemo zaboraviti da turizam nije trgovina. On je u srži ugostiteljstvo, a ne samo rentanje atraktivnog prostora koji ima prirodne granice i ne trpi preveliku masovnost.