Kad je započela pandemija koronavirusa, svi su govorili kako će najveće štete pretrpjeti turizam, i u svijetu i u Hrvatskoj. Doista, prva je pandemijska godina bila teška, no turizam je izdržao udar i nekako je uspio preživjeti i brzo se oporaviti, pa smo u godinama koje se slijedile svjedočili laganom, ali konstantnom dostizanju uspješnosti iz pretpandemijskih godina.

Koronu smo već gotovo zaboravili, premda su brojni problemi ostali. Što se hrvatskog turizma tiče, kako objašnjavate njegov brzi oporavak u postpamdemijskom razdoblju koje obuhvaća i tekuću godinu? S turizmom u svezi, koji su i dalje njegovi najveći problemi - pitali smo Kristjana Staničića, direktora Hrvatske turističke zajednice.

- Kada govorimo o globalnoj pandemiji, odnosno razdoblju nakon nje, važno je naglasiti da je Hrvatska bila među destinacijama s najbržim oporavkom turizma.

Neva Zganec/PIXSELL

Godina 2020. bila je krizna za sve, no mi smo i u takvim okolnostima ostvarivali vrlo dobre rezultate, što potvrđuje snagu hrvatskog turističkog brenda, ali i kvalitetu naše ukupne ponude. Tako se naša zemlja već u 2023. godini vratila na pretpandemijske razine prometa, odnosno tada smo uspješno premašili rezultat iz rekordne 2019. godine.

Kada pak govorimo o izazovima, možemo izdvojiti strukturu smještajnih kapaciteta koja se ponajprije manifestira kroz nekontrolirani rast broja kreveta u privatnom smještaju. Samo u ovoj godini u tom segmentu u odnosu prema lani imamo više od 22 tisuća novih kreveta u komercijalnom dijelu, ali i 27 tisuća novih u nekomercijalnom smještaju. To je dugoročno apsolutno neodrživo i zato je Vlada RH, na čelu s premijerom, u pravom trenutku donijela novi Zakon o turizmu.

Početkom godine na snagu je stupio novi Zakon o turizmu, koji naglašava razvoj turizma prema održivosti, poticanje ulaganja u turizmu te zaštitu i ocjenu resursne osnove. Zakon uključuje velik broj pravilnika, a prije nekoliko dana predstavljen je prvi od tri podzakonska akta... Što bi Zakon mogao donijeti dobroga u praksi?

- Možemo reći da je reforma upravljanja turizmom u punom jeku, ranije su usvojeni strateški i zakonski okviri, sada se pristupilo procesu usvajanja pratećih pravilnika, a sljedeći zadatak koji će stajati pred svima nama će biti sama provedba. Alternative nema, hrvatski se turizam nalazi na određenoj prekretnici i moramo aktivno djelovati na svim razinama ako želimo dugoročno poslovanje i održivi turizam. Ideja cijelog ovog paketa zakona i pratećih pravilnika je svakoj općini, gradu, odnosno županiji dati okvire djelovanja preko kojih će, u turističkom smislu, moći profilirati svoje destinacije. Svi podaci i cijela metodologija izrade analize prihvatnih kapaciteta, ali i planova upravljanja destinacijom bit će vrlo jasno i jednostavno propisani te će korištenjem javno dostupnih podataka biti moguće kvalitetno pripremiti sve potrebne dokumente, ali i konkretne odluke.

Vezano uz prethodno pitanje - ministar Glavina nedavno je naglasio kako Hrvatska ne treba biti destinacija masovnog turizma, nego održiva destinacija dodane vrijednosti u kojoj će stanovnici osjećati koristi, a ne štetu od turizma. Vaš komentar?

- Apsolutno se slažem s ministrom Glavinom, s kojim vrlo blisko i kvalitetno surađujemo o svim pitanjima hrvatskog turizma. Našim najpopularnijim destinacijama moramo dati jasne okvire djelovanja i biti aktivna pomoć u nastojanjima da postanu održive, odnosno kako bi kvaliteta života stanovnika bila zadovoljavajuća. Drugim riječima, moramo težiti tome da se s turizmom kvaliteta života stanovništva povećava. To je, dugoročno gledano, jedini ispravni put.

Hoće li zahvaljujući novom Zakonu odzvoniti i prekomjernoj apartmanizaciji obale, na što se također upozoravalo kad je Zakon rađen...? Što Vlada još može učiniti za turizam, kojim i kakvim mjerama? Kakva je budućnost hrvatskog turizma?

- To i jest poanta zakona, odnosno cilj je da svaka destinacija, po modelu i načelu destinacijskog menadžmenta u pravom smislu riječi, na raspolaganju ima alate kojima može donositi odluke koje će odrediti daljnji razvojni smjer turizma na njihovu području. Vlada RH prepoznaje važnost turizma za ukupno gospodarstvo naše zemlje, a prepoznaje i važnost, odnosno ulogu kvalitete pružene usluge i proizvoda koje nudimo. Da je tome tako, potvrđuje i nedavno prihvaćen Zakon o upravljanju i održavanju zgrada prema kojem će, između ostalog, svi vlasnici stanova koji svoje nekretnine u višestambenim zgradama žele pretvoriti u turističke apartmane za to morati ishoditi suglasnost vlasnika najmanje 80 posto ukupne površine zgrade te obavezno i suglasnost najbližih susjeda. Ovime Vlada RH daje svoj snažan doprinos u borbi protiv hiperinflacije turističkog smještaja, a istovremeno potiče rast udjela stambenog fonda namijenjenog dugoročnom najmu.

Prema dosadašnjim saznanjima, kakva će doista biti ova ljetna turistička sezona, napose na Jadranu? Čuju se priče o podbačaju, no ako je turista i bilo manje nego prošlih godina, mnogi ističu kako je zarada od turizma rekordna...

- Ne mogu se nikako složiti s tezama da je sezona podbacila. Naime, u dosadašnjem dijelu godine u našoj zemlji bilježimo rast prometa od 3 posto u dolascima i 1 posto u noćenjima u odnosu prema lani, a te pozitivne trendove prate i prihodi koji će do kraja godine, prema službenoj projekciji Hrvatske narodne banke, dosegnuti 15,2 milijarde eura, što je 4 posto više od lanjskih prihoda. To su činjenice i egzaktni podaci koji dovoljno govore sami za sebe.