O hrvatskom turizmu nakon pandemije koronavirusa, problemima s kojima se suočava posljednjih godina te konkretnim iskustvima bavljanja turizmom razgovarali smo s Ivanom Kolar, osnivačicom i direktoricom tvrtke Julius Rose d.o.o. za poslovno savjetovanje.

Koji su i dalje najveći problemi hrvatskog turizma i kako ih riješiti, odnosno kako ih rješavamo? S obzirom na vaše bogato višegodišnje iskustvo, sigurno puno toga možete reći...

- Nakon pandemije hrvatski turizam doživio je snažan oporavak, što je bilo jasno vidljivo kroz visok broj dolazaka i noćenja tijekom ljetnih mjeseci i stalan rast turističkih rezultata posljednjih godina. Međutim, snažan fokus na sezonalnost i dalje je jedan od najvećih izazova s kojima se suočavamo. Održivi turizam, koji je ravnomjernije raspoređen tijekom cijele godine, postaje ključno pitanje za daljnji razvoj. Problemi poput preopterećenosti infrastrukture ljeti, neadekvatne radne snage, što ima za posljedicu problem održavanja kvalitete usluge, i praznih turističkih destinacija zimi, zahtijevaju dugoročne strategije i inovativan pristup svih uključenih u turizam. Kroz projekte poput TOURISM 365 konferencije, koju sam pokrenula prije osam godina, nužno je adresirati ove izazove promoviranjem potencijala i benefita cjelogodišnjeg turizma i stvaranjem uvjeta za održiviji razvoj. No prvi je korak da takav turizam stvarno i želimo razvijati.

Kad se govori o turizmu, uobičajeno je da se najviše priča o jadranskom turizmu, pa je dojam kako se kontinentalni turizam nekako zapostavlja. Ili sam u krivu? Bilo kako god, kakvo je stanje s kontinentalnim turizmom u Hrvatskoj...?

IVANA KOLAR

- Točno je da naša obala dominira u percepciji turizma u Hrvatskoj, no kontinentalni turizam ima golem potencijal koji tek treba biti potpuno razvijen i iskorišten. Hrvatska nudi mnogo više od sunčanja i mora, i to u svim godišnjim dobima. Kontinentalni dijelovi, od onih iza prve obalne crte pa do onih u centralnoj i istočnoj Hrvatskoj, sa svojom prirodnom ljepotom, termalnim izvorima, kulturnom baštinom i enogastronomskom ponudom, imaju priliku privući turiste koji putuju tijekom cijele godine. No za to je potrebno pripremiti adekvatnu infrastrukturu i osuvremeniti proizvode i doživljaje. COVID nam je pokazao da ne smijemo ovisiti samo o jednom dijelu godine, klimatske promjene koje se odvijaju sve intenzivnije upozoravaju da će se i dalje događati promjene u ponašanju turista, pa se cjelogodišnji turizam i turizam na kontinentu pojavljuju kao idealno rješenje. Hrvatska je iznimno bogata potencijalima za zdravstveni turizam, koji su prisutni u cijeloj državi, i njega smatram idealnom prijemosnicom za poslovanje tijekom cijele godine.

Bavite se savjetovanjem i vođenjem projekata u turizmu, također vodite tvrtku Julius Rose d.o.o. Kakva su iskustva, s projektima, poslovanjem, koji su i kakvi problemi...?

- Savjetovanje i vođenje projekata u turizmu donosi niz izazova, ali i izuzetnih prilika. Julius Rose fokusira se na razvoj održivih i inovativnih turističkih projekata, kreiranje strategija razvoja poslovanja te vođenje investicijskih projekata. Pružamo podršku destinacijama i kompanijama koje žele unaprijediti svoju ponudu i kreirati dodatnu vrijednost za svoje klijente i svoje poslovanje. Iskustva kao i problemi su različiti, ovisno o destinaciji i projektu, no ono što često vidim je nedostatak želje, inicijative, pa možda i hrabrosti, za nove, drukčije i kreativne projekte i za neke iskorake iz standardne ponude. Poliranjem postojeće ponude nećemo moći ostvariti drukčije rezultate od dosadašnjih. Mislim da je vrijeme za neke potpuno nove projekte, koji će znatno utjecati na atraktivnost Hrvatske i privlačenje novih generacija gostiju.

Koliko vidim na vašem portalu julius-rose.hr, od 30. rujna do 2. listopada organizirate međunarodnu konferenciju o trendovima i budućnosti turizma... Što nam o tome možete reći?

- TOURISM 365 konferencija okupljaju vodeće stručnjake, inovatore i lidere iz svijeta turizma kako bi raspravljali o najnovijim trendovima i izazovima industrije. Cilj nam je otvarati dijalog o održivosti, pametnom turizmu, kreativnom razvoju te važnosti cjelogodišnje turističke ponude, za što trebamo razvoj turističkih destinacija. Kako ne bismo samo raspravljali, prošle godine odlučili smo proširiti sadržaj događanja i organizirali prvi B2B Marketplace koji povezuje turističke kompanije s globalnim kupcima (turoperatorima i putničkim agencijama), stvarajući nove poslovne prilike. Prošle godine održano je više od 460 sastanaka između domaćih hotelskih kompanija, putničkih agencija i DMC-eva, a za tzv. buyere organiziramo i petodnevno studijsko putovanje kako bismo im prezentirali turizam izvan ljetne sezone. Ove godine pripremili smo ponovo bogati program konferencije, mnoštvo inspirativnih govornika i prezentacija uspješnih poslovnih primjera, te niz konkretnih rješenja za izazove s kojima se turizam danas suočava. Organiziramo ponovo i Ministarski forum te će nekoliko EU Ministara turizma predstaviti strategije razvoja turizma svojih država i način na koji se nose s brojnim promjenama u turizmu. TOURISM 365 nije samo konferencija, već pokretač promjena u industriji.

Kakva je budućnost hrvatskog turizma, jadranskog i kontinentalnog? Od 1. siječnja ove godine na snagu je stupio novi Zakon o turizmu. Ministar Glavina nedavno je naglasio kako Hrvatska ne treba biti destinacija masovnog turizma, nego održiva destinacija dodane vrijednosti u kojoj će stanovnici osjećati koristi, a ne štetu od turizma. Vaš završni komentar?

- Budućnost je hrvatskog turizma u balansiranju između očuvanja prirodne, kulturne baštine i načina života u destinacijama te potrebe za ekonomskim razvojem. Novi Zakon o turizmu otvara put prema održivijoj i kvalitetnijoj turističkoj ponudi, što je ključno za dugoročni uspjeh. Fokus na dodanu vrijednost, a ne na masovni turizam, omogućit će nam da izgradimo turizam koji koristi ne samo posjetiteljima nego i lokalnim zajednicama. Važno je da u turizmu surađujemo, povezujemo male i velike, kontinent i obalu, i budemo inovativni.