Godinama se samo prebrojavalo, ali čini se nikada kao ove. Broji li se, broji, a nikako da doznamo pravu istinu o broju turista, dolazaka, odlazaka, noćenja, automobila na cestama, koliko je gostiju u hotelima, koliko u apartmanima, a pogotovo koliko su doista potrošili... No prebrojavanju na dosadašnji način mogao bi doći kraj jer u cijeloj priči, zbog više razloga, nešto ne štima.

Je li turizam doista u opasnosti ili se događa nešto što ni mediji nisu registrirali, upitao se začudo ovih dana, valjda i sam zbunjen, šef Bloka umirovljenici zajedno Milivoj Špika te objavio zapažanja iz kojih se može zaključiti da je medijska slika ovogodišnje turističke sezone - iskrivljena. "Nema medija koji svojim bombastičnim naslovima ne vrišti kako nam turizam podbacuje, kako imamo stotine tisuća gostiju manje, kako nam turizam zbog visokih cijena za neodgovarajuću uslugu doslovno propada", analizira Špika na stranicama BUZ-a. Osim Šipke o turizmu se oglašuju i mnogi drugi akteri javne scene, od ekonomskih analitičara preko stručnjaka iz turističkih agencija i institucija preko medija do ministra u Vladi. I, doista, s pravom se može postaviti pitanje: koja je i kakva prava istina o hrvatskom turizmu?

RAST ILI PODBAČAJ

Krenimo redom. Još početkom srpnja, kada se turistička sezona polako bližila svom vrhuncu, gužve na cestama bile su sve veće, a turistički djelatnici zadovoljno trljali ruke. Iako je u lipnju na Jadranu zabilježeno pet posto manje noćenja nego lani, u isto vrijeme je zabilježeno dva posto više dolazaka turista. Mnogi stručnjaci već tada su upozoravali da se gosti ipak zadržavaju kraće nego lani, kao i da je Hrvatska u stranim medijima dobila epitet skupe destinacije. No Robert Pende iz Ministarstva turizma i sporta istaknuo je kako rezultate treba gledati na temelju cijele godine te kako istraživanja pokazuju da prosječan broj dana boravka gostiju raste u odnosu prema nekakvom proteklom razdoblju. "Prosječni boravak gostiju u Hrvatskoj se kreće između sedam i osam dana", poručio je Pende naglasivši da je svaka godina posebna te ne treba raditi problem u "lošijem lipnju". "Ako se gleda kumulativno, Hrvatska je u plusu. Mi očekujemo još jednu dobru turističku godinu", kazao je Pende.

Neven Ivandić iz Instituta za turizam naglašava da se ne smije govoriti isključivo o fizičkim brojkama, već i o ekonomskim učincima: "Hrvatska ove godine bilježi blagi porast kumulativne potražnje unatoč povećanju cijena u resorima restorana i hotela za 10 - 11 posto. Turisti su zadovoljni i spremni su platiti više." Pende je ipak upozorio na važnost pažljivog određivanja cijena zbog percepcije gostiju: "Treba biti oprezan s cijenama. Apeliram da svatko snosi individualnu odgovornost", kazao je.

Ipak, stručnjaci su i nadalje upozoravali da bi ova turistička sezona mogla podbaciti, jer mnogima smo preskupi, ali i da to nije sve. Nakon odličnog turističkog svibnja, kad smo imali snažan porast noćenja u odnosu prema prošloj godini, lipanj je donio osjetno zatišje, no i dalje smo bilježili rast. Turistička sezona generalno je bilježila pozitivne trendove. Prema podacima sustava eVisitor od siječnja do kraja lipnja u Hrvatskoj je ostvareno više od 7,2 milijuna dolazaka i 28,1 milijun noćenja, što je u odnosu prema istom razdoblju lani rast od šest posto u dolascima i dva posto u noćenjima. Na Jadranu bilježimo rast noćenja od dva posto u odnosu prema prošloj godini, a na kontinentu čak rast noćenja od sedam posto. "Prema dostupnim podacima koji se odnose na prvi dio godine možemo zaključiti kako Hrvatska postupno postaje cjelogodišnja, a ne samo ljetna destinacija. Također, možemo pretpostaviti kako će i ova turistička sezona bilježiti visoki turistički promet. Međutim, suvremeno upravljanje Hrvatskom kao turističkom destinacijom morat će uključivati snažnije partnerstvo javnih i privatnih aktera, a sve s ciljem sprečavanja daljnje prekomjerne apartmanizacije, suzbijanja iznajmljivanja na crno, nedostatka radne snage, devastacije prostora, opterećenja infrastrukture i zaštite lokalnog stanovništva te povećanja dodane vrijednosti hrvatskog turizma", kaže predsjednica Odbora za turizam Hrvatskog sabora Sanja Radolović, koja naglašava da je dio problema u tome što imamo najveću sezonalnost u usporedbi s konkurentskim destinacijama.

Da kroz vizuru postajanja cjelogodišnjom destinacijom trebamo analizirati hrvatski turizam slaže se i predsjednik Udruženja putničkih agencija HGK Boris Žgomba. "Naglasio bih da ne možemo uspješnost turističke godine promatrati isključivo i samo po broju gostiju, a pogotovo u kontekstu cjelogodišnjeg, održivog turizma, za koji se snažno zauzimamo. U tom kontekstu bih istaknuo da u ovom trenutku bilježimo manju potražnju od ponude, zbog čega postoji mogućnost da godinu završimo s ukupno manjim brojem gostiju. Istovremeno treba naglasiti sve veći interes u predsezoni i posezoni, a tu je i potencijal kontinentalnog turizma, koji kontinuirano raste", kaže Žgomba. Istovremeno, stopa inflacije za lipanj u Hrvatskoj je iznosila 2,4 posto, no cijene su najviše rasle upravo u kategoriji restorani i hoteli, i to za 9,3 posto, a u stranim se medijima moglo čitati o turistima koji su poprilično zatečeni skupoćom u Hrvatskoj. "Hrvatsku turisti percipiraju kao skuplju destinaciju, ali još uvijek kao destinaciju koja nudi i određenu kvalitetu za novac. Ako poskupljenja prate kvalitetu usluge i utječu na zadovoljstvo gosta, onda se zadovoljan gost vraća u takvu destinaciju", smatra Radolović.

Jedan od realnijih analitičara i prognozera hrvatskog turizma jest i novi ministar turizma i sporta Tonči Glavina, koji se pokazao i kao jedan od boljih poznavatelja toga sektora. On je također stava da nam ne treba masovni turizam. Hrvatska ne treba biti destinacija masovnog turizma, nego održiva destinacija dodane vrijednosti u kojoj će stanovnici osjećati koristi, a ne štetu od turizma, jedna je od izjava ministra Glavine. Rekao je da ne bi trebalo težiti nikakvom dodatnom rastu u glavnom dijelu sezone, za razliku od predsezone i posezone. Dapače, kaže da bi bilo dobro da brojke u glavnom dijelu sezone, posebno srpnju i kolovozu, budu nešto niže ili otprilike na razini sadašnjih, "zato što", rekao je "objektivno, prostora za rast mi više nemamo".

Dugi niz godina jedna od temeljnih strategija hrvatskog turizma bila je rast smještajnih kapaciteta i usluga, no s obzirom na prostorna ograničenja i ona vezana uz društvenu i održivost ljudskih resursa kao i mnogo čega drugoga što stavljamo u kontekst kvalitete života lokalnog stanovništva, došli smo do optimuma i ne trebamo dodatne brojke u tom smislu, također navodi Glavina. Stoga prema njegovu mišljenju treba povećati dolaske i noćenje u predsezoni i posezoni, a nikako u glavnom dijelu sezone, te raditi na dizanju atraktivnosti kontinenta i manje razvijenih turističkih područja. "Održive destinacije su dodana vrijednost turizmu. Nismo i ne možemo biti destinacija masovnog turizma nego dodane vrijednosti, održiva, u kojoj će stanovnici osjećati koristi od turizma, a ne suprotno od toga", rekao je ministar te dodao: "To znači da moramo provoditi određene politike koje brojke drže u određenim granicama i pod kontrolom."

Uglavnom, pitanje je i što donose izmjene u turizmu. U e-savjetovanju bio je prvi od tri podzakonska akta Zakona o turizmu, kojim bi se trebalo transformirati najznačajniju domaću privrednu granu. No problema je puno, a devastacija obale čini se nepovratna. Stoga je ministar Glavina potkraj srpnja održao online sastanak sa svim direktorima regionalnih i turističkih zajednica. Predstavio im je tada korake u provođenju reforme turizma, a prema njoj turističke zajednice trebale bi dobiti značajniju ulogu te sa svojim vijećima i skupštinama trebaju postati destinacijske menadžment organizacije s jačom ulogom u upravljanju turizmom u destinacijama vodeći brigu o svim detaljima, a ne isključivo o marketingu i promociji.

MANJE JE VIŠE

U svezi s turizmom u širem smislu, treba spomenuti i da je Vlada nedavno u prvo saborsko čitanje uputila i prijedlog zakona o upravljanju i održavanju zgrada. Tim bi se zakonom, između ostalog, ograničila prenamjena stanova u komercijalne svrhe - što bi značilo da nema apartmana u zgradi bez 80 posto potpisa suvlasnika zgrade. Iako nije precizno definirano na koga će se taj zakon odnositi, sve vodi tome da će obuhvatiti samo nove iznajmljivače, što bi ipak koliko-toliko stalo na kraj nekontroliranoj apartmanizaciji. Treba također naglasiti kako je najavljeno uvođenje poreza na nekretnine, transformacijom postojećeg poreza na kuće za odmor, što će se izravno odraziti na kratkoročne najmove u turizmu.

Sve u svemu, priča o hrvatskom turizmu velika je "trakavica" koja postoji otkako je samostalne i nezavisne Republike Hrvatske. Drugim riječima, naš je turizam bio i ostao glavni faktor ekonomske stabilnosti države, pa se u tom i takvom kontekstu turizmu često gledalo "kroz prste", napose u svakogodišnjem lovu na rekorde i punjenje državne blagajne. I zato je između ostalog dobro što smo dobili novi Zakon o turizmu, što se o turizmu vode rasprave i što se o turizmu priča u medijima. Pritom je najmanje potreban senzacionalizam i širenje dezinformacija, već više objektivnog sagledavanja ukupne šire i dublje slike hrvatskog turizma. Ekonomske grane koja je i dalje u nekom nedefiniranom "limbu" između masovnosti i zarade pod svaku cijenu i stvaranja uvjeta za razvoj održivog turizma. Što se tiče ovogodišnje sezone, ona jest s manje gostiju nego prošle godine, ali je zarada veća, pa svi zadovoljno trljaju ruke!