Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane redovITo analizira zbivanja na Bliskom istoku, Balkanu i u svijetu. IFIMES analizira aktualnu situaciju u središnjoj Aziji s naglaskom na jačanju bilateralnih odnosa EU - Kirgistan. Iz analize "Centralna Azija 2024: Trans-Kaspijska međunarodna transportna ruta i jačanje partnerstva EU - Kirgistan" objavljujemo najzanimljivije dijelove, uz neznatne prilagodbe u tekstu i opremi priloga.

Nastavak rusko-ukrajinskog rata i razvoj sigurnosne situacije u Crvenom moru, zbog napada jemenskog pokreta Huti na brodove na tom vitalnom koridoru za globalnu trgovinu, prisilili su europske zemlje da pronađu alternativni komercijalni transportni put koji ih povezuje s Kinom a da se izbjegne Rusija, Crveno more ili Sueski kanal. Europa je sada više nego ikada prije fokusirana na Srednji koridor, trgovačku liniju kombiniranu od kopnene, morske i željezničke rute, koji može povezati Kinu s Europskom unijom.

Kina je u 2023. godini bila treći najveći izvozni partner EU-a, u obujmu od 8,8 %, a uvoz iz Kine u EU iznosio je 20,5 % ukupnog uvoza. Njemačka predvodi europske napore da ojača infrastrukturu tog koridora kako bi izbjegla Sjeverni koridor, koji povezuje Kinu s Europom prolazeći kroz Rusiju. Tri najveća izvoznika u Kinu iz EU-a su Njemačka (97 milijardi eura), Francuska (25 milijardi eura) i Nizozemska (22 milijarde eura).

SREDNJI KORIDOR

Poznat kao Transkaspijska međunarodna transportna ruta (TITR), Srednji koridor jedan je od tri globalna trgovinska koridora između Kine i Europe, a njegova duljina iznosi 4256 kilometara i sastoji se od kopnene ceste i željezničkih pruga, uz 508 kilometara preko mora. Koridor počinje od kineskog grada Kashgara, nastavlja se preko Kirgistana, Uzbekistana do luke Türkmenbaşy na obali Kaspijskog mora u Turkmenistanu, tako da se sva roba transportira kontejnerima preko Azerbajdžana i Gruzije u željezničku postaju u Karsu, u sjevernoj Turskoj, pa onda sve do turskih morskih luka, odatle u Europu.

Postoje dvije glavne trgovačke rute koje povezuju Aziju s Europom:

Prva je morski put kroz Indijski ocean, Crveno more, Sueski kanal i Sredozemno more, koji čini glavnu arteriju za međunarodnu trgovinu. Nedavne tenzije u Crvenom moru dovele su do smanjenja njegova prometa za 50 % od početka 2024. godine, jer se zbog toga pomorski promet odvija duljim putem, koji kruži oko afričkog kontinenta preko Rta dobre nade.

Druga ruta je Sjeverni koridor, koji povezuje Kinu s Europom željeznicom koja prolazi kroz Rusiju.

Prema podatcima turskog ministarstva prometa i infrastrukture, Srednji koridor je najbrži u usporedbi sa Sjevernim koridorom, koji prolazi kroz Rusiju. Teretni vlak koji polazi iz Kine u Europu prolazeći Srednjim koridorom prijeđe 7000 kilometara za 12 dana. Sjeverni koridor preko Rusije ima duljinu oko 10.000 kilometara i transport traje najmanje 15 dana. Južna pomorska ruta duljine je oko 20.000 kilometara, a put traje između 45 i 60 dana.

Svjetska banka (WB) predstavila je ključne nalaze svoje najnovije studije o Transkaspijskoj međunarodnoj transportnoj ruti (TITR), također poznatoj kao Srednji koridor, na regionalnoj prezentaciji u Tbilisiju 27. veljače 2024. Obujam transporta tereta na Transkaspijskoj međunarodnoj transportnoj ruti porastao je za 88 % u prvih devet mjeseci 2023. godine, dostigavši ​​dva milijuna tona, što znači povećanje ovisnosti svjetske trgovine o tom koridoru.

NOVA SAVEZNIŠTVA

Povijesno gledano, središnja Azija - koju čine Kirgistan, Kazahstan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan - služila je kao geostrateško čvorište povezujući kontinente Aziju i Europu infrastrukturno, trgovinski i energetski. Središnja Azija najveća je zatvorena regija na svijetu bez izlaza na svjetska mora. S raspadom Sovjetskog Saveza (SSSR) zemlje središnje Azije suočile su se s velikim izazovima. Geopolitički, zemlje regije ojačale su svoju infrastrukturu jačanjem odnosa s Kinom. S druge strane, zemlje regije usmjerile su svoju dugoročnu ekonomsku politiku prema Zapadu kako bi privukle investicije i podršku razvoju.

Iako na Zapadu u prošlosti nije bilo nekog znatnijeg interesa za središnju Aziju, situacija se sada promijenila, otkako je regija postala fokus geopolitike i konkurencije između velikih sila - Rusije, Kine, SAD-a, EU-a. Tako se američki predsjednik Joe Biden prvi put sastao s predsjednicima pet srednjoazijskih država (Kirgistan, Kazahstan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan) na marginama Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku u rujnu 2023. Predsjednik Biden opisao je taj sastanak kao "povijesni trenutak".

Međutim, iznenadno povlačenje Sjedinjenih Država iz susjednog Afganistana 2021., zajedno s rusko-kineskim rivalstvom u regiji, stvorilo je kontekst za nove saveze u središnjoj Aziji. Drugim riječima, područje više nije "zaboravljena regija", nego regija u nastajanju, koja se priprema za "odlučujuću utakmicu".

Usprkos izazovima, lideri država središnje Azije nastavljaju raditi na institucionalizaciji svog regionalnog saveza, posebno na redovitim godišnjim sastancima, kako bi stvorili bolje uvjete za trgovinu i investicije. Predsjednik Biden predložio je pokretanje C5+1 dijaloga o kritičnim mineralima kako bi se razvilo i iskoristilo golemo rudno bogatstvo središnje Azije. Kazahstan računa na podršku Sjedinjenih Država u stvaranju Regionalnog centra UN-a za ciljeve održivog razvoja. Kirgistan poziva međunarodne investitore da ulažu u hidroelektrane u zemlji...

NOVI JAKI IGRAČ

Zanimljivo je da je i Japan započeo pokušaje da uđe u geopolitičku igru ​​dodvoravanja zemljama središnje Azije. Iako Tokio i zemlje središnje Azije dijele povijesne veze od davnina, može se reći da je interes Japana za regiju u posljednje vrijeme počeo rasti. Japanski premijer Fumio Kishida planira posjetiti središnju Aziju u kolovozu ove godine i nazočiti inauguracijskom samitu s liderima grupe pet zemalja (Kirgistan, Kazahstan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan). U međuvremenu, predsjednik Kirgizije Sadyr Japarov posjetio je Tokio 2. studenoga 2023. s ciljem da smanji ovisnost središnje Azije o Rusiji i Kini. Japanski premijer je na zajedničkoj konferenciji za novinare istaknuo značenje jačanja suradnje sa središnjom Azijom, posebno glede održivog razvoja, podrške infrastrukturi, razvoju ljudskih resursa. Japan bi u budućnosti mogao pomoći u razvoju transportne rute Kaspijskog mora, a Tokio bi se također mogao aktivno uključiti u projekte iskorištavanja obnovljive energije i dekarbonizacije u zemljama središnje Azije.

Aktivna je i Europska unija. Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel posjetio je Kirgistan 3. lipnja 2023., kako bi sudjelovao na Drugom samitu Europske unije i središnja Azije, regije oko koje se velike sile intenzivno nadmeću. To se dogodilo samo dva tjedna nakon samita predsjednika Xi Jinpinga s liderima pet država središnje Azije, održanog 18. svibnja prošle godine. Kina pojačava svoju ekonomsku dominaciju u toj regiji, koja je inače tradicionalno pod ruskim utjecajem. Te su zemlje ključne za kinesku inicijativu "Pojas i put" (BRI), vrijednu tusuću milijardi dolara.

S druge pak strane, rusko-ukrajinski rat dao je novi zamah odnosima središnje Azije i Europske unije. Zbog zauzetosti Moskve ratom i sankcijama lideri srednjoazijskih država započeli su korake u smjeru diversifikacije svojih partnerstava i smanjenju ovisnosti o Rusiji i Kini, a istovremeno unaprjeđujući odnose s Turskom, Indijom, Japanom, UAE-om...

Osim toga, Europska unija je najveći donator regiji s 1,1 milijardu eura pomoći između 2014. i 2020. godine. EU je također najveći partner za investicije u središnjoj Aziji s 42 % ukupne vrijednosti, daleko ispred Sjedinjenih Država (14,2 %), Rusije (6 %) i Kine (3,7 %).

POLITIKA UNIJE

Europska unija je početkom 2023. godine zaprijetila da će uvesti druge oblike sankcija zemljama optuženima da su pomagale Rusiji da zaobiđe sankcije Zapada, uključujući i srednjoazijske države. EU pokušava ublažiti efekte mjera poduzetih protiv Rusije, koje bi mogle indirektno utjecati na srednjoazijske države, kako ih ne bi jače gurnula u zagrljaj Moskve. Usprkos deklariranoj želji zemalja regije da provode multilateralnu vanjsku politiku, te zemlje ostaju blisko povezane s Rusijom, zbog vojnog i ekonomskog saveza i kulturnih veza. Kina sa svoje strane preuzima aktivniju ulogu u regiji odobravanjem velikih kredita za financiranje "novih puteva svile", golemih infrastrukturnih projekata.

Politički sustavi u središnjoj Aziji i dalje su u fokusu zapadnih nevladinih organizacija (NVO), te ih smatraju autoritarnima. Ipak, službena politika EU-a nije pod utjecajem takvih razmišljanja. Istina je da te države imaju jaku središnju administraciju s velikim ovlastima predsjednika, kao što je i u mnogim zapadnim državama, SAD-u, Francuskoj i drugima.

Pet godina nakon završetka pregovora i parafiranja nacrta sporazuma o unaprjeđenju partnerstvu i suradnji - Enhanced Partnership and Cooperation Agreement (EPCA), Kirgistan i Europska unija potpisali su sporazum u Bruxellesu u okviru radnog posjeta predsjednika Kirgistana Sadyra Japarova 25. lipnja 2024. Ceremonija je održana u prisutnosti Japarova i predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela. EPCA zamjenjuje dosadašnji sporazum o partnerstvu i saradnji (PCA) iz 1999. godine, koji je prethodno bio osnova za odnose EU-a i Kirgistana.

Visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te potpredsjednik Europske komisije Josep Borrell rekao je: "Sretni smo što ubrajamo Republiku Kirgistan među naše bliske partnere." On je okarakterizirao EPCA kao demonstraciju "postojane posvećenosti EU jačanju i produbljivanju naših bilateralnih odnosa zasnovanih na zajedničkim vrijednostima i zajedničkim interesima u svim područjima od obostrane koristi, odražavajući nove geopolitičke i ekonomske realnosti". Poslije je Europska služba za vanjske poslove (EEAS) objavila priopćenje u kojem se citira Borrell, koji je rekao da je EU "sretan što se Republika Kirgistan ubraja u naše bliske partnere".

EEAS se posebno osvrnuo na područja kao što su trgovina i investicije, održivi razvoj i povezanost, istraživanje i inovacije, obrazovanje, životna sredina i klimatske promjene, kao i vladavina prava, ljudska prava i civilno društvo. EU očekuje da će taj sporazum omogućiti "jačanje suradnje u područja vanjske i sigurnosne politike, uključujući pitanja prevencije sukoba i upravljanja krizama, smanjenja rizika, cyber-sigurnosti, regionalne stabilnosti, razoružanja, neproliferacije, kontrole naoružanja i kontrole izvoza".

Analitičari ocjenjuju važnim unaprjeđenje odnosa Europske unije i Kirgistana, ponajviše zahvaljujući naporima i odlučnosti predsjednika Kirgistana Sadyra Japarova da radi na poboljšanju odnosa s EU-om, a potpisani sporazum EPCA je i formalna osnova za unaprjeđenje odnosa u svim područjima.