Za Udruženje mediteranskih trgovinskih i industrijskih komora (ASCAME) predsjednik HGK-a Luka Burilović komentirao je važnost održivog turizma. ASCAME je neprofitna međunarodna organizacija koja predstavlja privatni sektor Mediterana, okupljajući komore i slične organizacije iz 23 zemlje, više od 300 komora, a cilj im je štititi interese milijuna poslovnih subjekata u mediteranskoj regiji. Prenosimo dio komentara predsjednika Burilovća:

- Mediteran kakav je nekad bio - slogan je kojim se Hrvatska početkom dvijetisućitih koristila u međunarodnoj promociji kako bi ukazala da se radi o zemlji koju odlikuje mediteranski način života, očuvana priroda, povoljna turistička ponuda te brojne, turistima još neotkrivene destinacije. Hrvatska je početkom stoljeća bila izazivač, stari/novi povratnik na mediteranskom tržištu koji se nakon Domovinskog rata trebao iznova afirmirati. Hrvatski turizam tih je godina bio primarno vezan uz obalu, visoko sezonalan i s tek ponekom destinacijom i objektima visoke vrijednosti. Tako je, primjerice, Hrvatska 2003. godine ostvarila oko devet milijuna dolazaka, a 2023. ostvareno je više od 20,6 milijuna dolazaka i 108 milijuna noćenja. Rast je postojan i Hrvatska je u dvadeset godina napravila velik iskorak k pozicioniranju na međunarodnom tržištu. Od zemlje koja svoje USP-ove bazira na suncu, moru, netaknutoj prirodi i povoljnim cijenama polako se profiliramo u cjelogodišnju destinaciju koja uz očuvanu prirodnu, kulturnu i povijesnu baštinu sustavno radi i na podizanju kvalitete.

Ipak, negativni aspekti suvremenog turizma nisu zaobišli ni Hrvatsku, sve ono što opterećuje naše mediteranske susjede vidljivo je i u Hrvatskoj. Od preopterećenosti destinacija i ugroze prirodnih resursa do pritisaka na lokalnu infrastrukturu i domicilno stanovništvo, te u novije vrijeme klimatske promjene - potaknuli su Vladu RH da donošenjem Zakona o turizmu, u suradnji s lokalnim zajednicama, preuzme aktivnu ulogu u upravljanju tom važnom gospodarskom granom, koja čini gotovo 20 % domaćeg BDP-a. Hrvatska je tako početkom 2024. godine donijela prvi krovni i sveobuhvatni Zakon o turizmu, koji regulira turističku djelatnost s fokusom na održivosti. Zakon, između ostalog, omogućuje lokalnim zajednicama da odlučuju o intenzitetu turističkog razvoja, upravljaju smještajnim kapacitetima i drugim parametrima s ciljem smanjenja vršnih opterećenja i negativnih učinaka na lokalne zajednice. Time Hrvatska turizam stavlja u kontekst održivog poslovanja, jačanja konkurentnosti, ali i ublažavanja negativnih učinaka masovnog turizma koji opterećuje sve više mediteranskih destinacija. (...)

Strategijom razvoja održivog turizma do 2030. godine Hrvatska je okrenula novu stranicu u razvoju svoje ponude. Želimo privući goste koji su zainteresirani za dolazak cijele godine, koji traže lokalnu kulturu, umjetnost, gastronomiju, visokokvalitetan smještaj i autentično iskustvo koje može pružiti samo održivi turizam koji djeluje u sinergiji s lokalnom zajednicom. Izazova neće nedostajati, no, kao i naši kolege iz drugih mediteranskih destinacija, svjesni smo da održivi turizam i promjena našeg odnosa prema toj važnoj gospodarskoj grani nemaju alternativu.