Stara i već dobrano kroz povijest otrcana fraza kako je najbolje slijediti trag novca da bi se dokučila prava istina o nekoj lokalnoj ili globalnoj prijevari, kriminalu i pojedinim vođama, diktatorima i gospodarima života i smrti na državnoj razini bezbroj se puta pokazala opravdanim smjerom koji u mraku laži i opsjena baca svjetlo na put prema istini, makoliko ona, istina, u prvi tren možda i bila nevjerojatna.

U takvom, sveobuhvatnom kontekstu mogli bismo nabrojiti niz više ili manje znanih primjera, počevši, recimo, od slavnog mafijaša Ala Caponea, kojeg glave nisu došla brojna ubojstva, nego posve običan razlog - neplaćanje nekog sitnog poreza, dakle, novčani faktor, što SAD nikad i nikome ne oprašta. Brojni ne samo mafijaši nego i bankari, prevaranti s Wall Streeta, korporativni direktori, konačno, i lideri pojedinih diktatorskih režima okončali su karijere upravo zbog novca, bilo da su ih slobode koštale porezne utaje, bilo pak financijske manipulacije u raznim oblicima koje su bivale razotkrivene dugim i ustrajnim istragama nadležnih državnih organa (u SAD-u primjerice) ili je sve propalo nakon revolucionarnih prevrata, pa i ratova.

I tu sad dolazimo do povijesno najmračnijeg razdoblja ljudske povijesti - doba Adolfa Hitlera i nacističke Njemačke. Pritom valja posebno naglasiti jedan aspekt koji se rijetko kad (osim u teorijama urote) razglašuje na sva zvona, a možda je i najvažniji da bi se u cijelosti razumio režim koji je čovječanstvu, ponajviše Europi, donio toliko zla, razaranja i toliko mrtvih. Konkretno, radi se o novcu! Teze nisu nove, ali ih valja ponoviti. Daklem, u pozadini uspona Hitlera na vlast bio je novac, odnosno golema financijska podrška ne samo jakih njemačkih industrijskih i bankarskih korporacija 20-ih i 30-ih godina prošlog stoljeća nego i milijarde dolara koje su se u nacistički režim slijevale iz Sjedinjenih Američkih Država, od bogatih banaka s Wall Streeta, iz Federalnih rezervi SAD-a i Bank of England, među ostalima. Zvuči nevjerojatno da je iz toga prebogatog mnoštva moćna naftna korporacija Standard Oil, u vlasništvu obitelji Rockefeller, financirala predizbornu kampanju Adolfa Hitlera. (John D. Rockefeller umro je u 98. godini, u svibnju 1937., a telegram sućuti obitelji navodno je poslao i Hitler osobno!) Nakon dolaska Hitlera na mjesto kancelara, u ožujku 1933., pokrenut je golem program privatizacije koji nosi otiske prstiju Wall Streeta. Dr. Hjalmar Schacht - kojeg je Hitler u ožujku 1933. ponovno imenovao na mjesto predsjednika Reichsbanke - bio je pozvan u Bijelu kuću (svibanj 1933.) od predsjednika Franklina D. Roosevelta... Da o ulozi koji su imali automobilski divovi General Motors i Ford i ne govorimo. To su činjenice, makoliko bile neugodne u ondašnjim vremenima, kao i s današnje vremenske distance. Naravno da se na ta argumentirana saznanja nadovezuju i mnoge druge nevjerojatne teze, poput one Davida Ickea kako je posve logično bilo da obitelj Rockefeller financira Hitlera jer je Adolf prema majčinim korijenima i sam podrijetlom bio Rockefeller!

Antony C. Sutton u svojoj kontroverznoj knjizi "Wall Street i uspon Hitlera" navodi sljedeće: "Doprinos američkog kapitalizma njemačkim ratnim pripremama može se opisati samo kao fenomenalan. To je svakako bilo presudno za njemačke vojne sposobnosti... Ne samo da je utjecajni sektor američkog poslovanja bio svjestan prirode nacizma, već je za svoje vlastite ciljeve pomagao nacizam gdje god je to bilo moguće (i isplativo), s punim znanjem da će vjerojatni ishod biti rat koji uključuje Europu i Sjedinjene Države."

Ovaj poduži uvod zapravo je iniciran jednim posve konkretnim i opipljivim razlgom - knjigom koju ovom prigodom predstavljamo, a koja se tematski posve uklapa u tezu s početka ovog teksta - slijedeći trag novca uvijek možete doći do nevjerojatnih otkrića i u tom kontekstu ni povijest nacizma nije nikakav izuzetak. Upravo suprotno, dokaz je da bez novca ne bi bilo ni Hitlera, da bez novca ne bi bilo ni Drugog svjetskog rata, da bez novca Njemačka ne bi postala to što je postala nakon što je, zahvaljujući naravno novcu, Adolf Hitler, pobijediviši legalno na legalnim izborima, od predsjednika Hindeburga proglašen kanceralom Njemačke.

DAVID DE JONG

Knjiga o kojoj se radi nosi naslov "Nacistički milijarderi - mračna povijest najbogatijih njemačkih obitelji" (Nazi Billionaires - The Dark History of Germany's Wealthiest Dynasties), i kod nas je u hrvatskom prijevodu (Ive Karabaić) objavljena prošle godine u izdanje V.B.Z.-a.

VBZ

Njezin je autor David de Jong, koji se za potrebe knjige iz Nizozemske preselio u Njemačku i četiri godine svakodnevno u Berlinu istraživao sačuvane arhivske materijale te usput kao novinar izvještavao o njemačkoj političkoj i svakoj drugoj svakodnevici. Revolucionarna istraga koju je poduzetni de Jong proveo urodila je plodom - razotkrivanjem tajni i otkrivanjem prave istine o tome kako su nacisti pomogli njemačkim tajkunima da zarade milijarde na užasima Trećeg Reicha i Drugog svjetskog rata i kako im je Amerika dopustila da se izvuku, da ne odgovaraju za takvu zlosretnu i zlobobnu kolaboraciju. Presudio je (opet) naravno novac!

No nakon netom okončanog rata počelo je spektakularno! Još pod dojmom klaonice Dugog svjetskog rata i poslijeratnog suđenja nacistima u glasovitom Nürnberškom procesu, godine 1946. Günther Quandt - patrijarh najvećeg njemačkog industrijskog carstva, dinastije koja danas kontrolira BMW - bio je uhićen zbog sumnje da je surađivao s nacistima. Quandt je istražiteljima tvrdio da ga je na članstvo u stranci prisilio njegov glavni suparnik, ministar propagande Joseph Goebbels, i sudovi su ga oslobodili. No Quandt je lagao. A nove generacije njegovih nasljednika, kao i one drugih nacističkih milijardera, postajale su sve bogatije, dok je njihov obračun s tom mračnom prošlošću u najboljem slučaju manjkav. Mnogi od njih i dalje kontroliraju dijelove svjetskoga gospodarstva, posjedujući legendarne robne marke čiji se proizvodi prodaju diljem svijeta. Brutalno nasljeđe dinastija koje su dominirale Daimler-Benzom, bile suosnivači Allianza i još uvijek kontroliraju Dr. Oetker, Porsche, Volkswagen i BMW, ostalo je očito skriveno - sve dosad, do objave ove antologijske knjige koju potpisuje beskompromisni David de Jong. Navodno je de Jong dobivao prijetne, pokušalo ga se (također navodno) podmititi da ne ide tako daleko i duboko u razobličavanju veze nacizma i njemačkih financijski moćnih korporacija, uz izdašnu pomoć prekomorske "braće po novcu", kakvi se bili bankari s Wall Streeta.

Sve u svemu, nakon fascinantnog Prologa: Sastanak, u kojem de Jong naznačuje kako je sve počelo, preko uvoda i šest poglavlja, de Jong cijelu priču o nacistima i novcu poentira kroz Epilog: Muzej. Slijedi također intrigantan Dodatak: Obiteljska stabla, zahvale i bilješka o izvorima, uz nešto manje fotografija (autorska prava), i to bi bilo sve o nacističkim milijarderima i njihovih vezama i interesima, gladi za novcem i moći, bez ikakve empatije, hladnokrvno i bez milosti prema ikome na njhovu putu da postave i u djelo provedu temeljnu ideju - enormno zgrtanje kapitala u sjeni jednako sumanute Hitlerove ideje u tisućgodišnjem Reichu i "usputnom" genocidu nad nenjemačkim narodima u krvavom ratu koji je slijedio i holokaustu prema Židovima, što je bilo i ostalo najgroznije, stvarno oličenje pakla na Zemlji u povijesti svih prošlih i sadašnjih, vjerojatno i budućih, civilizacija.

Ponovimo još jednom, koristeći se mnoštvom prethodno neistraženih izvora de Jong pokazuje kako su njemački tajkuni otimali židovske tvrtke, nabavljali robovsku radnu snagu i intenzivirali proizvodnju oružja za opremanje Hitlerove vojske, dok je Europa oko njih gorjela. Najšokantnije od svega jest Jongovo razotkrivanje američkog političkog oportunizma, koji je tim milijarderima omogućio da se izvuku sa svojim zločinima, prikrivajući krvavu mrlju na njemačkoj i globalnoj ekonomiji, koja je i danas vidljiva. Ili kako je to u svojoj recenziji knjige zapisao kritičar Wall Street Journala: "Pomno istraženo... tjera nas da se suočimo s današnjim nasljeđem tih nacističkih veza."

O AUTORU: David de Jong je novinar i pisac. Njegovu prvu knjigu, "Nacistički milijarderi", izdaje Harper Collins u SAD-u i Velikoj Britaniji i s engleskog se prevodi na više od dvadeset jezika. Prije nego što se upustio u istraživanje ove vruće teme, de Jong je prethodno pokrivao europsko bankarstvo i financije iz Amsterdama i skriveno bogatstvo iz New Yorka za Bloomberg News. Njegovi su se radovi također pojavili u The New York Timesu, Wall Street Journalu i Bloomberg Businessweeku. Podrijetlom iz Nizozemske, David de Jong trenutno živi u Tel Avivu i radi kao dopisnik s Bliskog istoka za Dutch Financial Daily.

ADRIAN GILBERT

Ako se knjiga Davida de Jonga čita poput neke napete povijesne dokumentaristike s izraženim trilerskim nabojem, izdanje "Waffen SS - Hitlerova vojska u ratu" (Waffen-SS: Hitler's Army at War) iz pera Adriana Gilberta, nagrađivanog britanskog povjesničara, svojom dinamikom i pripovjednim (narativnim) tonom gotovo se doima kao neki prvoklasni roman kriminalističkog žanra. A tako se i čita, premda je tema naravno strogo ratna, uz više ili manje pozadinskih kulisa prepoznatljivog nacističkog konteksta s ponešto gorkih autorovih opaski na račun zapadnjačkih publicista koji su se tom temom bavili nakon Drugog svjetskog rata i u desetljećima koja su slijedila. Za hrvatsko tržište nakladnik je isti, zagrebački V.B.Z., a prijevod potpisuje Mario Gatara.

VBZ

Uglavnom, "Waffen SS - Hitlerova vojska u ratu" prva je sveobuhvatna vojna povijest te organizacije u razdoblju dužem od pola stoljeća. Prvotno osnovan da bi pružao zaštitu Adolfu Hitleru, Waffen SS ubrzo je postao vojno krilo Himmlerova SS-a i važan temelj opstanka nacističkog režima i njegova širenja Europom. Ta organizacija, jedna od najopasnijih formacija 20. stoljeća, za uspješnost u borbama mogla je zahvaliti fanatizmu svojih pripadnika, ozloglašenih zbog okrutnosti prema civilima i vojnicima.

U ovom nezaobilaznom djelu o Drugom svjetskom ratu, uz povijest organizacije, njezina djelovanja i vojne akcije, Adrian Gilbert bavi se i vodećim figurama Trećega Reicha povezanima s Waffen SS-om te analizira načine obuke i ideološke postavke tih snaga, koje su bile paravojni pandan Wehrmachtu. "Waffen SS - Hitlerova vojska u ratu" stoga je nezaobilazno djelo za shvaćanje njemačkih uspjeha i konačnog poraza u tom, po mnogome, najmračnijem razdoblju čovječanstva. Kritičari su redom oduševljeno pisali o knjizi pa se tako, primjerice, u New York Journal of Books navodi kako "ovo djelo mora poslužiti kao ozbiljno upozorenje o smrtonosnom spoju ekstremističke politike i vojne vještine". Također ugledni i rado čitani portal Kirkus Review sipa hvalospjeve, pa naglašava i ovo: "Dubinsko istraživanje o elitnoj skupini vojnika koja je na početku bila Hitlerova tjelesna straža, no Himmler ju je poslije obučio za ubilačke dužnosti. U svojem djelu Gilbert iznosi intrigantna otkrića o stvaranju te zloglasne nacističke organizacije."

Knjiga sa svojih gotovo 500 stranica nije nikakav bauk ni za čitatelje inače nesklone povijesnoj tematici. U pet poglavlja/dijelova Gilbert minuciozno izlaže hrpu podataka, priča preživjelih, autentičnih zapisa iz ratnih godina, a sve to podebljava i fascinantnim dodatcima: Waffen SS divizije i Nositelji odlikovanja Viteškog križa Waffen SS-a po divizijama. Na kraju knjige, uz uoibičajene zahvale i bilješke, navedena je i odabrana bibliografija, te kazalo imena. Ukupno uzevši, impresivno izdanje u svakom smislu!

O AUTORU: Britanski vojni povjesničar Adrian Gilbert obrazovao se na Sveučili­štu Lancaster. Središnja su tema njegova interesa ratovi vođeni tijekom 20. stoljeća. Objavio je 13 knjiga o Prvom i Drugom svjetskom ratu, među kojima se ističu Waffen SS, Challenge of Battle, POW: Allied Pri­soners in Europe 1939-1945, Sniper: One-on-One, Voices of the Legion i German'y Lightning War. Za svoja je djela dobio brojne nagrade, među kojima i Medalju za vojnu povijest vojvode od Westminstera. Član je Britanske komisije za vojnu povijest. Redovito sudjeluje u dokumen­tarnim emisijama na BBC-ju, History Channelu i Discovery Channe­lu te piše za Guardian i Sunday Times. n