Prvog ponedjeljka u kolovozu američki je savezni sud odlučio da je Google kršio antimonopolni zakon trošeći milijarde dolara ne bi li na browserima bio tzv. defaulltna tražilica. Safari je browser na pametnim telefonima tvrtke Apple. To je ona ikonica kojom se korisnik iPhonea uključuje na internet. Browseri su još Firefox, Explorer, Chrome itd. Apple nema svoju tražilicu, nego se po automatizmu koristi Googleom. Kad korisnik kupi iPhone i želi, na primjer, naći gdje je najbliži dućan cipela, Safari mu ne ponudi da izabere tražilicu kojom će pretraživati internet, nego automatski pretražuje preko Googlea - objašnjava Željko Ivanković sa Prague City University, te u nastavku svog priloga za Magazin piše:

- Sudac je odlučio da je Google nezakonito potrošio milijarde dolara (potplatio?) ne bi li stekao tu nezakonitu poziciju. Odluka suca podsjetila je na suđenje Microsoftu od prije četvrt stoljeća, kad je korisnicima Windowsa nametao da se moraju koristiti Internet Explorerom i time uništio konkurentski browser Netscape Navigator.

Ustupljena fotografija

U Reutersovu izvješću o slučaju Google zanimljiva je rečenica da je odluka suca otvorila put za sljedeće suđenje, na kojem će se odlučiti kako riješiti problem Googleova monopola. Google kontrolira 90 posto tržišta tražilica. Preostalih deset posto dijele Bing, Yahoo, kineski Baidu. Zahvaljujući tome Google može oglašivačima naplaćivati kudikamo više cijene nego konkurencija i stjecati tzv. monopolni profit, iznad profita koji bi stjecao u tržišnoj utakmici koja bi bila ravnopravna. Microsoft je morao prestati uvjetovati da se uz Windowse po automatizmu koristi Explorer, što je i omogućilo da se pojavi Firefox.

STVARNE PRIJETNJE

Povijest razvoja IT-a i ICT-a je povijest monopola, oligopola i korporativnih divova. U vrijeme velikih korporativnih računala dominirao je IBM. U vrijeme osobnih računala (PC) dominirao je Microsoft. Apple, koji je u natjecanju s Microsoftom izgubio na tržištu osobnih računala, zadominirao je u početku razvitka pametnih telefona i da nije bilo Androida i Googla, zadržao bi monopol. Socijalnim je mrežama u početku dominirao Facebook, koji je u svoj konglomerat okupljao druge socijalne mreže. To se tržište ipak rastočilo, ali je ostalo oligopolno. Slično je s internetskom trgovinom, u kojoj na Zapadu dominira Amazon.

Unatoč presudi u slučaju Explorer, Microsoft je i dalje jedna od najvećih kompanija na svijetu. Administracija Donalda Trumpa pokrenula je antimonopolne tužbe protiv nekolicine korporativnih divova: Amazona, Mete (Facebooka), Applea itd. Slučaj Google indicira da će korporacije izgubiti. No, podsjeća Reuters, nakon prve presude slijedi novi proces, a u njemu će se strane vjerojatno nekako nagoditi. Korporativna povijest Sjedinjenih Država je povijest nastanka velikih monopola i oligopola, i njihovih nagodbi s administracijom. Tako je bilo na naftnom, automobilskom, medijskom, financijskom tržištu. Tu se ne radi samo o nagodbi o ograničavanju monopola nego i o zaštiti korporacija. Kad je prije pola stoljeća japanska automobilska industrija bacila na koljena američku na njezinu vlastitom tržištu, administracija je ograničila inozemnu konkurenciju i sanirala najveće automobilske tvrtke. Kad je Samsung proizveo svoj pametni telefon, na američkom je tržištu izgubio bizarni spor kojim je zakrivljeni ugao pametnog telefona proglašen Appleovim intelektualnim vlasništvom. Američka administracija također vrlo visoke svote javnog novca transferira korporacijama za istraživanje i razvoj. Sjedinjene su Države, politički gledano, korporativne oligarhije, kao i mnoge druge razvijene zemlje.

Stoga je zaključiti da "slučaj Google" zasad ne čini zaokret ni u američkoj ekonomskoj povijesti ni na tržištu informacijsko komunikacijske tehnologije, odnosno na internetu.

Googleu je možda veća prijetnja ChatGPT (sustav umjetne inteligencije u vlasništvu poduzeća OpenAI, nap. DJ), koji također pretražuje internet, ali je sposoban ono što nađe složiti u proizvod. Izgledalo je da Googleov DeepMind prednjači u području umjetne inteligencije i to je možda bilo i istina kad je riječ o kapacitiranosti algoritama, no Microsoft se odlučio izići na tržište čak i s nesavršenim proizvodom koji će poboljšavati u hodu. Slično je bilo i u vrijeme razvoja osobnih računala, kad je Apple imao bolji proizvod i u to se pouzdavao, ali je ipak izgubio od Microsofta.

Zanimljivo je da se nakon izlaska ChatGPT-a na tržište ponovo pokrenula rasprava o autorskim pravima. Postavilo se pitanje služi li se ChatGPT tuđim intelektualnim vlasništvom, člancima, istraživanjima itd. a da za to ne plaća kreatorima tog sadržaja. I Facebook i druge socijalne mreže se na ovaj ili onaj način služe tuđim sadržajem da privuku korisnike, kao i Google. Informacije je praktično nemoguće vlasnički zaštititi. One su specifičan oblik javnog dobra. Kad iziđu - automatski postaju svačije. To medijske kompanije bolno osjećaju. U isti mah, ne troše se kao drugi proizvodi, pa ih može upotrebljavati beskonačan broj korisnika. Jabuku može pojesti tek ograničen broj kupaca. Nasuprot tome, što informacije imaju više korisnika to su vrjednije.

Pretpostavka je da je pitanje vlasništva nad informacijama (sadržajem) ponovo pokrenuto ne bi li se korporacije uz asistenciju regulatora međusobno nagodile. Tužbe su i pokrenute radi uspostave nove ravonoteže. Kao što se vidi, uvijek sve ostaje u obitelji.

AMERIKA I SVIJET

Kakve će posljedice razvoj događaja na američkom tržištu imati na ostale dijelove svijeta? Iako je u ovisničkom odnosu prema Sjedinjenim Državama, Japan već desetljećima pokušava svoje komunikacijsko tržište sačuvati za svoje kompanije. Služi se jezičnom barijerom i regulacijom koja od davatelja usluga zahtijeva specifične standarde za japansko tržište. Kina je brutalnija - zabranjuje. Europi nisu na raspolaganju ni zabrane ni jezična barijera. Regulacija kao što je zaštita privatnosti pokazala se nezgrapnom za korisnike i neefikasnom protiv monopola. Europska je unija kaznama korporacijama zapravo naplaćivala ulazak na tržište, no to je za njih bio jednokratni trošak, nešto kao nužna investicija na koju su računali. Nije za očekivati da će presuda protiv Googlea otvoriti tržište za razvoj europskih tražilica.