Presuda američkog suda protiv Googlea već je nazvana povijesnom, jer mu je, kako se zasad čini, zadan težak udarac. Nakon što je presuđeno da je Google prekršio antimonopolski zakon tako što je stvorio ilegalni monopol i postao zadana svjetska tražilica, mnogi se pitaju donosi li ta presuda i promjenu interneta kakav danas poznajemo i nazire li se kraj tržišnoj dominaciji tog tehnološkog diva, ali i drugih moćnih korporacija.

Američki sudac Amit P. Mehta objavio je presudu s obrazloženjem na 280 stranica, u kojoj konstatira da je Google monopolist jer je zloupotrebljavao svoj tržišni položaj kako bi godinama izvlačio milijarde zahvaljujući privilegiranom tržišnom pozicioniranju svoje tražilice. Google je monopolnu poziciju, 90 posto tržišta, osiguravao tako što je godinama plaćao po desetke milijardi dolara za ugovore s telekomunikacijskim kućama, kompanijama koje su razvijale tražilice, kao i proizvođačima uređaja, kako bi svojoj tražilici osigurao status "prve". U presudi se dalje navodi kako je samo u 2021. Google u poslove koji su mu osigurali specijalni status tražilice investirao 21 milijardu dolara.

DRAMATIČNE PROMJENE

Prva tumačenja presude protiv Googlea naglašavaju da se radi o najvažnijoj pravosudnoj akciji protiv neke velike kompanije koja je zloupotrebljavala svoj tržišni položaj. "Ni jedna kompanija - bez obzira koliko je velika i utjecajna - nije iznad zakona", poručio je glavni državni odvjetnik Merrick Garland. Alphabet inc, kompanija koju je osnovao Google, najavljuje žalbe, a slučaj ulazi u fazu u kojoj sud mora odlučiti što bi Google morao poduzeti da ispravi protuzakonite prakse. Googleovo probno razdoblje trebalo bi početi sljedećeg mjeseca. Federalna komisija za trgovinu, kojom predsjeda kritičarka Big Techa Lina Khan, podnijela je tužbe i protiv Amazona i Mete, jednako moćnih tehnoloških divova, upozorava Financial Times. Vrlo širok utjecaj sudske presude protiv Googlea naglašava u prvim reakcijama i The New York Times: "Ova odluka oštra je presuda usponu divovskih tehnoloških tvrtki koje su iskoristile svoje korijene na internetu kako bi utjecale na način na koji kupujemo, konzumiramo informacije i pretražujemo na mreži - i upućuje na potencijalno ograničenje moći Big Techa. Vjerojatno će utjecati na druge vladine antimonopolske tužbe protiv Googlea, Applea, Amazona i Mete, vlasnika Facebooka, Instagrama i WhatsAppa. Posljednja važna antimonopolska presuda protiv tehnološke tvrtke bila je usmjerena na Microsoft, prije više od dva desetljeća. Ovo je velika prekretnica", naglašava NYT.

Sve u svemu, američki je sudac u zaključku bio kratak i jasan: "Nakon pažljivog razmatranja i vaganja iskaza svjedoka i dokaza, sud dolazi do sljedećeg zaključka: Google je monopolist i ponašao se kao monopolist kako bi zadržao svoj monopol." S druge, pak, strane glavni izvršni direktor Googlea, Sundar Pichai, opravdava kompaniju tezom da su osiguravali kvalitetniju uslugu klijentima, te da su hvatali bolje pozicije od konkurencije zbog toga što su - bili bolji.

No, kako se u stručnoj javnosti navodi, time se Google saga nastavlja, pa bi mogle nastradati i ostale kompanije. Presuda bi mogla prvo natjerati Google na dramatične promjene u svojem poslovanju, ali bi također mogla natjerati kompaniju da otkaže dugoročni ugovor o podjeli prihoda s Appleom, od kojeg zahtijevaju da se koristi Googleom kao zadanom tražilicom na svojim uređajima. Inače, Ugovor o informacijskim uslugama, kako je nazvan, na snazi ​​je od 2002. godine i tijekom godina je prilagođavan kako su nove tehnologije, poput iPhonea, bivale uvođene. Bit dogovora je da se Apple koristi Googleom kao zadanom tražilicom za svoj preglednik Safari, Spotlight Search i Siri. Zauzvrat, Google plaća Appleu 36 posto prihoda od pretraživanja ostvarenog na Apple uređajima upotrebom Googleovih usluga. Iako Apple ne otkriva točno koliko zarađuje na taj način, sudski dokumenti procijenili su da je to 20 milijardi dolara u 2022., dvostruko više od onoga što je Google platio 2020., prenosi Yahoo! Finance.

Ipak, neke kompanije prošle su nešto bolje od svoje najveće konkurencije. Federalna komisija za trgovinu, uz tužbu protiv Applea, priprema i antimonopolske istrage drugih kompanija, poput Nvidije, Microsofta i OpenAI-a. No unatoč tome što je Ministarstvo pravosuđa u ovom slučaju pobijedilo, Adam Kovacevich, bivši Googleov direktor poslovne politike i osnivač tehnološke koalicije Chamber of Progress, kazao je za Fortune da će tehnologija nastaviti pobjeđivati, pritom proglašavajući Microsoft najvećim dobitnikom u slučaju. Zbog Microsoftove moći i utjecaja u industriji kompanija ne bi trebala imati problema s osiguravanjem svoje tražilice Bing kao zadane za neke velike platforme, ustvrdio je Kovacevich. Ako velike tehnološke kompanije budu poražene, Luther Lowe, voditelj javne politike u startupu Y Combinator, vjeruje da bi se predstojeći zakoni mogli koristiti tehnološkim startupima koji se prije nisu mogli natjecati s Googleom. Najveći gubitnik u cijeloj priči vjerojatno je Mozilla, kazao je Kovacevich. Kada korisnici upisuju upite za pretraživanje u pregledniku Mozilla Firefox, on ih preusmjerava na Google. Mozillin ugovor s Googleom nevjerojatno je unosan, čineći 510 milijuna dolara od 593 milijuna dolara prihoda, prema financijskim izvješćima za 2021.-2022. Tako bi sve moglo utjecati na Mozillinu financijsku ovisnost o Googleu, s nižim ponudama i manjim prihodom za Mozillu.

A hoće li presuda protiv Googlea promijeniti internet kakav poznajemo? Stručnjak za kibernetičku sigurnost Zlatan Morić izjavio je kako je Google često bio predmet pravnih izazova povezanih s različitim aspektima svoga poslovanja, uključujući kršenja privatnosti, sporove o oglašavanju, intelektualnom vlasništvu i optužbe za monopolističko ponašanje, no da je unatoč brojnim tužbama i velikim kaznama nastavio s poslovanjem, često uz minimalne prilagodbe svojih praksi. "To upućuje na to da su kazne za Google vjerojatno percipirane kao planirani dio operativnih troškova", kaže Morić, te dodaje: "Što se tiče najnovije presude o monopolu, teško je sa sigurnošću reći hoće li ta odluka znatno promijeniti internet kakav znamo. Povijest pokazuje da Google ima sposobnost prilagodbe svojih poslovnih modela u skladu s pravnim zahtjevima bez većeg utjecaja na korisničko iskustvo ili svoju dominantnu poziciju na tržištu. Moguće je da će najnovija presuda potaknuti neke promjene u načinu na koji Google posluje, posebno ako zahtijeva transparentniji pristup tržišnom natjecanju ili modificiranje njegovih algoritama pretrage i oglašavanja. Međutim, ako se povijest ponovi, Google će vjerojatno platiti potrebne kazne i nastaviti s radom s možda samo površinskim prilagodbama. Te bi promjene mogle biti nabolje, promovirajući veću konkurenciju i inovacije, ili na lošije, ako rezultiraju manjom efikasnošću i većom fragmentacijom tržišta. Nije vjerojatno da će temeljito promijeniti internet kakav trenutno poznajemo." Morić također ističe da se presude poput ove obično fokusiraju na to da se osigura fer tržišno natjecanje i zaštite interesi potrošača. A što presuda znači za sve nas, obične ljude, svakodnevne konzumente Googlea, između ostalog? "Što se tiče utjecaja ove presude na nas obične korisnike, vjerojatno nećemo primijetiti veće promjene u našoj svakodnevnoj upotrebi interneta. Googleove usluge, kao što su pretraživanje, Gmail i Maps, ostat će dostupne i funkcionalne kao i do sada. Na temelju prethodnih iskustava, Google obično integrira takve prilagodbe bez velikog utjecaja na korisničko iskustvo. Stoga će za većinu korisnika internet nastaviti funkcionirati kao i prije, s mogućim postupnim poboljšanjima transparentnosti", zaključuje Morić.

VRIJEME JE SUDAC

Ukupno uzevši, gledajući širu i dublju sliku, imajući kao najveća i najmoćnija kapitalistička zemlja svijeta veliko povijesno iskustvo u borbi protiv monopola i monopolista svake vrste, SAD je, sudeći prema aktualnoj presudi, krenuo u još jedan izazovan obračun s tehnološkim divovima na svom terenu, a time posljedično i u globalnom kontekstu. U tom smislu, zanimljvo će biti pratiti koliko će taj antimonopolistički američki pravosudni akt imati utjecaja na buduće slične reakcija Europske unije, koja već duže vrijeme i sama najavljuje promjene. Primjerice, početkom ožujka ove godine Google je već kažnjen s 250 milijuna eura zbog kršenja autorskih prava u EU-u. I krajem 2021. Sud EU-a potvrdio je da Google mora platiti 2,4 milijarde eura kazne: "Zlorabili su dominaciju na tržištu!" navedeno je tada.

Bilo kako god, država uzvraća udarac i čini se kako je počeo "obračun kod virtualnog korala", da se referiramo na legendarni vestern. Koliko će sve to biti povijesna prekretnica za digitalno doba, je li u pitanju zaštita demokracije i tržišnog natjecanja ili politički udar na slobodu informiranja, neka su od pitanja na koja zasad nitko nema pravi i argumentirani odgovor. Vrijeme će pokazati kuda sve to vodi, na što nećemo morati dugo čekati...