Već prije puta u daleku Maleziju upozorena sam od hrvatskog veleposlanika u toj zemlji da se pripremim na veliku vlagu i visoke temparature. Bilo kako god, upozorenje sam uzela u obzir, pa sam naoružana dobrom voljem, strpljenjem i hrabrošću da vidim i doživim još jedno inozemnu pustolovinu krenula prema Kuala Lumpuru...

Malezija je država u jugoistočnoj Aziji, sastoji se od trinaest država i tri savezna teritorija. Države Sabah i Sarawak nalaze se preko Južnog kineskog mora i čine dio otoka Bornea. Najbrojnija etnička skupina su Malajci, koji su po vjeroispovijesti muslimani. Slijede Kinezi, kojih ima oko 25 % i koji imaju veliku ulogu u gospodarskom životu, i Indijci kojih ima oko 7 %. Maleziju karakteriziraju planine, tropske šume, bujne močvare mangrova, pješčane plaže...

SUSRET S KRASTAVCIMA

Poznat kao dragulj malezijske države Kedah, 30 km od zapadne obale kopnene Malezije u vodama Andamanskog mora nalazi se arhipelag od 99 tropskih otoka obavijen legendama. Stoga što je izgled otoka vezan uz legendu o mitskim bićima. Jedna od legendi kaže kako su se posvađala dva diva - Mata Cincanga i Mata Raya. Svađa je počela na vjenčanju njihove djece. Rayina kći rekla je ocu da je vidjela Cincangova sina kako očijuka s drugom ženom tijekom obreda. Zbog toga je između dva oca izbila svađa. Oba diva jedan drugome bacali su lonce, tave i vrčeve u glavu. U jednom trenutku prevrnuli su kotao s kipućom vodom. Legenda kaže da je nastalo vrelo koje je preraslo u brojne otoke. U toj borbi ništa od vjenčanja, a njih dvojica postala su planine. Postoje još mnoge druge legende o otoku. Stoga se u selu Kuah može posjetiti Park legendi, u obliku umjetničkih prikaza. Postoji još pet malih otoka koji se pojavljuju samo u vrijeme oseke. Ovdje se nalaze i najstarije stijene, stare od 220 milijuna do 550 milijuna godina.

Ina Stašević

Otoci oko glavnog otoka Langkawija obiluju zelenim džunglama, špiljama i netaknutim plažama. Među brojnim prirodnim čudima, Langkawi je dom bogatoj populaciji morskih krastavaca, koja je sastavni dio kulturnog i komercijalnog identiteta otoka. Posjetila sam jednu od manifaktura za preradu tih neobičnih stvorenja. Bila sam impresionirana tim lokalnim proizvodom koji je postao uspješna kućna radinost. Saznala sam više o tom neobičnom stvorenju i iznenadila sam se koliko on ima ljekovitih svojstava. Zdravstvene dobrobiti podržalo je i Ministarstvo zdravstva Malezije. U Kini je poznat kao ginseng mora. Jela od morskih krastavaca povezana su sa "zdravljem muškarca", zbog očitih razloga. U Maleziji je vrlo cijenjen kao tradicionalni lijek, bilo da se kuha u obroku koji je dobar za zdravlje, bilo da se obrađuje i koristi u lokalnim tretmanima za zacjeljivanje rana i drugih kožnih problema, nakon carskog reza... No morski krastavac ima i svojstva razrjeđivanja krvi, tako da osobe s rizičnim čimbenicima trebaju izbjegavati njegovu konzumaciju.

Tijekom mog boravka bila mi je radost zaviriti u svaki kutak Langkawija. Između ostalog, Langkawi je od 1987. godine poznata malezijska duty-free zona. Otok je načičkan bescarinskim trgovačkim centrima u kojima se prodaje alkohol, cigarete, odjeća, kozmetika... S torbom punom duty-free čokolade izišla sam iz jedne od mnogobrojnih trgovina u pregrijanu i vlažnu atmosferu, kakva je u većini Malezije neizbježna, i iscrpljujuća.

POVRATAK U ZLATNO DOBA

S Inom na kavi: Susret i razgovor s autentičnim Malajcem

U mirnom ruralnom krajoliku Langkawija prolazila sam pokraj valovitih zelenih polja riže, gdje sam se okušala u tehnikama uzgoja. Malezijska država Kedah ima nadimak Zdjela riže Malezije zbog goleme plantaže riže duž zapadne ravnice države, gdje hektari i hektari rižinih polja bujaju u različitim sortama riže. Riža je jako važna za Maleziju a najviše se proizvodi upravo ovdje. S obzirom na to da država ima 35 milijuna stanovnika, ovdje uzgojena riža nije dovoljna za prehranu stanovništva, pa ju uvoze iz Tajlanda. Cijelo područje pruža osjećaj mira i spokoja.

U obilasku Malezije zaustavila sam se u George Townu, živopisnoj multikulturnoj prijestolnici malezijske države/otoka Penanga, smještenog na zapadnoj obali Malezijskog poluotoka. Grad je nekoć bio važno trgovačko središte. Prepoznatljiv je po lijepim britanskim kolonijalnim zgradama s kraja 17. i početka 18. stoljeća, punim jedinstvenog šarma, mješavini različitih kultura i religija, gdje budistički hramovi stoje rame uz rame džamiji, kineskim, burmanskim i tajlandskim hramovima. Uistinu je ovaj otok jedinstven i neusporediv, ne može se naći sličan nigdje u istočnoj i jugoistočnoj Aziji.

Ina Stašević

Otok Penang 1786. godine anektirali su Britanci i cvjetao je kao trgovačko središte, s kineskim i indijskim imigrantima, koji su se miješali s lokalnim malezijskim stanovništvom i tako stvorili živahnu zajednicu. U srcu baštine Georga Towna nalazi se Eastern&Oriental, hotel u britanskom kolonijalnom stilu koji svojom bjelinom i elegancijom podsjeća na dobre kolonijelne dane, kada je u njega zalazila bogata aristokracija Istoka i Zapada. Stoga je taj hotel sinonim otoka, nekada poznat kao Biser Orijenta.

Zbog isprepeitanja različitih etničkih skupina i religija koje su stizale na njegove obale, George Town je stjecište kolonijalnih i azijskih arhitektonskih stilova, a zbog svoje osebujne ulične hrane stekao je reputaciju malezijske gastronomske prijestolnice. Stare kolonijalne upravne zgrade velike su i raskošne, a zgrade prosječnih malajskih radnika malene i zbijene jedna uz drugu. Grad je divan zbog svog jedinstvenog karaktera, arhitekture i atmosfere. Osim toga, u gradu se nalazi jedinstvena kulturna baština, poput kulture Peranakanaca, čija je ostavština vidljiva u arhitekturi i u gastronomiji. Taj utjecaj dao je puno dinamike lučkom gradu, bilo da se radi o raskošnim vilama, bilo o primamljivoj uličnoj hrani. Malezijska je kuhinja bogata i kombinira tradicionalne malajske, tajlandske, indijske i kineske okuse.

DUHOVI PROŠLOSTI

Izraz Peranakan koristio se za označavanje različitih etničkih skupina u Maleziji, Indoneziji i Singapuru. Korijen riječi Peranakan dolazi od malajske i indonezijske riječi anak, a odnosi se na lokalno rođene potomke doseljenika iz drugih dijelova jugoistočne Azije. Početci peranakan-Kineza u jugoistočnoj Aziji sežu u 12. stoljeće. Taj identitet unutar kineske zajednice počeo se formirati kada su se kineski trgovci vjenčavali s lokalnim ženama i usvojali njihov jezik. Izraz baba naziv je za peranakan-muškarca, a nyonya za ženu.

Ina Stašević

Šarm grada u njegovim je uličicama, ambijentu uskih kuća s arhitektonskim detaljima, trgovinama, šarenim hramovima, svjetlećim ukrasima, grafičkoj uličnoj umjetnosti, interaktivnim muralima koji prikazuju život ljudi Penanga. Povijesni stari grad prepun je arhitektonskih dragulja. Dok sam tražila murale, vijugala sam kroz mješavinu britanskih kolonijalnih zgrada, kineskih dućana i džamija. Nimalo nije bilo lako hodati uokolo po suncu i snalaziti se po ulicama dok vam vlaga oduzima svu energiju. Ipak, svidjelo mi se kako su moderni kafići, restorani nastanili mnoge od tih starih zgrada pružajući osvježavajuće klimatizirane prostore tijekom mog obilaska. Rutu svakodnevno prati gomila posjetitelja koja šeće između najpoznatijih djela ulične umjetnosti.

Šećući gradom, vidjela sam različite skupine ljudi od malaja-muslimana, Kineza, Indijaca, štandove s uličnom hranom, skladno pomiješanu kulturu. Tri različite kulture s autohtonom i kolonijalnom arhitekturom s najboljim jelima u jugoistočnoj Aziji izgledale su poput neodoljivog koktela. Bila sam fascinirana kulturom i nasljeđem. Ili kako je to kazala J. K. Rowling: Svijet je pun prekrasnih stvari koje još niste vidjeli. Nikada nemojte odustati od prilike da ih vidite. I još malo mudrih misli: Putujte dovoljno daleko i upoznat ćete sebe, zbori David Mitchell, a slavni Richard Burton jednom je zaključio ovako: Najradosniji trenutak u ljudskom životu jest odlazak u nepoznate zemlje... Terima kasi Maleziji! (Hvala Maleziji!).