Kad saharski pijesak pretvori nebo iznad jadranskih otoka u žućkastu blejdranerovsku izmaglicu, a toplinski valovi više ne dolaze u valovima, nego se trajno talože na obalama, više nam ne trebaju prognostičari da nam objasne što se događa. Tako počinje objava programa pod nazivom "Živjeti zajedno", koji ISSA - Škola autonomije organizira od 4. do 9. listopada na otoku Visu, a sastojat će se od brojnih predavanja, performansa, diskusija, radionica, čitanja, atipičnih tura po otoku, radnih akcija, filmova i, kako najavljuju iz Škole autonomije, dana kada je svega pomalo.

“Mediteran kakav je nekad bio", upozoravaju iz Škole, "radikalno se mijenja. U posljednjih 2400 godina, otkako je na otoku Visu utemeljena antička Issa, razina mora porasla je za dva metra. Znanstvenici predviđaju da bi za manje od 100 godina, do 2100. godine, mogla porasti za jedan metar. U isto vrijeme, Mediteran se zagrijava 20 % brže od globalnog prosjeka."

Upravo je na tom Mediteranu, na jednom od naših najudaljenijih otoka, prije dvije godine nastala ISSA - Škola autonomije među, čijim su osnivačima Srećko Horvat, Goran Bogdan, Gael Garcia Bernal, !Mediengruppe Bitnik, Nadežda Čačinovič i mnogi drugi. S idejom da stvore jedinstvenu školu budućnosti krenuli su od rekonstrukcije stare kamene kuće i čišćenja triji hektara zapuštenog zemljišta, obraslog u makiju i borovu šumu. U međuvremenu, Škola autonomije održala je niz edukativnih programa kako na otoku Visu tako i u Berlinu, Hamburgu, Mokrinu...

U najavi za ovogodišnji događaj iz Škole kažu: "I dok Mediteran, dom za više od 500 milijuna ljudi i ekonomski ovisan o turizmu (koji bi uskoro mogao propasti zbog nepodnošljivih vrućina), postaje 'žarište' klimatske krize, također postaje savršeno mjesto za prijeko potrebnu raspravu i razmišljanje o tome što se događa i kako živjeti ili kako stvoriti uvjete za 'dobar život' u vrijeme požara, nestašice vode, mikroplastike, suša i oluja svih vrsta, od divljih vjetrova kapitalizma do tamnih oblaka fašizma."

Među potvrđenim gostima listopadskog događaja, koji stižu sa svih strana svijeta, ističu se James Bridle, intrigantni suvremeni teoretičar i umjetnik, koji će održati predavanje o "otocima budućnosti", austrijski kolektiv Total Refusal, koji u jedinstvenim nastupima uživo dekonstruira svijet videoigara, vodeća teoretičarka dekolonijalizma Madina Tlostanova, subverzivna umjetnička skupina !Mediengruppe Bitnik, filozofi Boris Buden, Ankica Čakardić i Nadežda Čačinovič te ikona feminističke teorije Silvia Federici, koja će se ove godine javiti videopozivom, uz najavu skorašnjeg dolaska i uživo na otok Vis.

U posebnom književnom programu "Čitati zajedno" razgovaraju i čitaju Anja Zag Golob, Rumena Bužarovska, Saša Savanović, Želimir Periš, Marija Andrijašević i Marko Pogačar.

Na radionicama, od sastavljanja piratskih radiopostaja do učenja esperanta, 3D pritanja, obnove i izgradnje suhozida, sudjelovat će razni umjetnički kolektivi i udruge kao što su Chto Delat?, Memory of The World, Pirate Care, IssaFix, Šumski univerzitet, Drugo More i drugi.

Posebna poslastica i svjetska premijera bit će otvorenje izložbe vodećeg suvremenog talijanskog filozofa Franca "Bifa" Berardija, koji će, uz predavanje, prvi put izložiti selekciju iz svog interesantnog slikarskog opusa.

Sudeći po programu i temi koju su za ovogodišnje okupljanje odabrali iz Škole autonomije, ovaj dio Mediterana, otok Vis, mogao bi postati ne samo mjesto za promišljanje kako živjeti zajedno u doba klimatske krize i raspada društva nego i prijeko potreban praktičan primjer kako zajednički graditi bolji život i pravedniji svijet. Ulaz na sve događaje je besplatan, a cjelokupni program može se naći na: issa-school.org n

BUDUĆNOST POD UPITNIKOM

O Srećku Horvatu, hrvatskom filozofu svjetskog ugleda, rođenom u Osijeku 1983., moglo bi se ispisati više stranica bogatog životopisa i postignuća u dosadašnjoj karijeri. Između ostalog, kad se radi o knjigama, Srećko Horvat autor je brojnih i tematski različitih izdanja, kao što su "Diskurs terorizma", "Radikalnost ljubavi", "Budućnost je ovdje - svijet distopijskog filma", "Poslije apokalipse" i "Poezija iz budućnosti" te u suautorstvu sa Slavojem Žižekom "Što Europa želi?". Horvat piše za neke od vodećih svjetskih medija, kao što su The Guardian, The New York Times i druge...

Nakon urbanog Filozofskog teatra u Zagrebu na redu je ruralna Škola autonomije na Visu! Može li se i tako konstatirati? Što je zapravo Škola autonomije, zna li se o tome dostatno u široj javnosti, o čemu se radi...? Vi ste jedan od osnivača Škole autonomije...

- Filozofski teatar s brojnim gostima već se početkom iduće godine nastavlja u HNK-u u Rijeci, što me izuzetno veseli, ali, kako da vam kažem - za mene je Vis centar svijeta. Škola autonomije nalazi se na dalekom otoku, nasred brda, bez pristupnog puta, dakle pješice uzbrdo i sve materijale pod ruke i na noge, ali Vis nije ruralan otok. Da, ima predivne vinograde, maslinike, domaćih životinja doduše sve manje, a tovare se može nabrojiti na prste jedne ruke. Ali Vis je zapravo prvo urbano mjesto u Hrvatskoj, prvi "polis", osnovan prije nekih 2400 godina, koji je zatim postao autonoman polis, kovao svoj novac, imao svoju kulturu, arhitekturu, urbanizam. Od tog polisa, koji se zvao Issa, posudili smo akronim ISSA - Island School of Social Autonomy, s ciljem da razvijemo nešto što može izgledati kao utopija, ali, nadamo se, skroman pokušaj kreacije drukčijeg modela obrazovanja i življenja. Ja sam samo jedan od osnivača, ima nas mnogo, stotine ruku obnavljale su suhozide uz strpljivu navigaciju lokalnih majstora, a još više nosilo tone materijala za rekonstrukciju stare kamene kuće, gustirne, pristava, i kreaciju biblioteke i sjedišta Škole autonomije.

Zašto baš otok i zašto Vis? I, naravno, zašto baš tema "Živjeti zajedno"? Pretpostavljam da se širi i dublji kontekst klimatske krize nametnuo kao glavni izazov?

- Vis je zbog svog strateškog značenja kroz stoljeća bio znan i kao Jadranski Gibraltar, Druga Malta i Tvrđava Jadrana. Danas je otok uglavnom interesantan turistima i kapitalu. Stari Grci su ovamo, usred Jadrana, vjerojatno došli jer je jedan od rijetkih otoka s vlastitim izvorom vode. Ali i tome može doći kraj. Ovog ljeta svjedočimo redukcijama vode, previše turista, premalo kiše, a uz klimatsku krizu i projekcije za Mediteran ne piše nam se dobro. Upravo u tom kontekstu ključno je propitati model razvoja koji se temelji isključivo na turizmu i daljnjem uništenju prirode i društva. Društvo u kojem je normalno da država kupuje Rafale umjesto kanadera i da sebi vladajući dižu plaće dok vatrogasci rade za crkavicu, društvo je koje nema budućnosti. Nema je ni demografski. A nema ni vizije budućnosti koja bi mogla osigurati ne tek puki opstanak, već dobar život. Dobar ne u nekom konzumerističkom smislu, već dobar u smislu etike življenja i suživota ne samo s drugim ljudima nego i s drugim vrstama, planetom.

- U najavi upućenoj medijima, između ostalog, navodite da će Mediteran biti jedan od ključnih aspekata o kojem će se raspravljati na skupu. Upozoravate da se "Mediteran kakav je nekad bio radikalno mijenja". U kojem i kakvom smislu, nabolje ili nagore?

- Sjećate se da je slogan turističke zajednice bio "Mediteran kakav je nekad bio". Možda bi, s obzirom na klimatsku krizu, požare, nove invazivne vrste koje su već dio Jadrana, a bit će ih i više uz zagrijavanje mora, bolje bilo - "Mediteran kakav nikad nije bio". Uzmite samo ovaj podatak: u posljednjih 2400 godina, otkako je na otoku Visu utemeljena antička Issa, razina mora porasla je za dva metra. Znanstvenici predviđaju da bi za manje od 100 godina, do 2100. godine, mogla porasti za jedan metar. U isto vrijeme, Mediteran se zagrijava 20 % brže od globalnog prosjeka. To će imati i već ima posljedice ne samo na turizam nego i na svakodnevni život milijuna ljudi, pa i nas ovdje, na Mediteranu i brdovitom Balkanu.

UZBUDLJIV POČETAK JESENI

Koliko vidim prema najavi, na Vis stižu brojni ugledi gosti; koja biste imena posebno istaknuli a vezana su uz niz tema ovogodišnjih događaja na Visu?

- Teško je nabrojiti sve, stižu filozofi, umjetnici i praktičari svih vrsta sa svih strana svijeta. S nama je ponovo jedan od vodećih suvremenih filozofa Franco "Bifo" Berardi, koji će održati predavanje "Misliti nakon Gaze", a ujedno ćemo otvoriti i prvu izložbu njegovih slika, upravo na Visu, kao svojevrsnu svjetsku premijeru. Na raznim radionicama učit ćemo kako na praktičan način stvoriti bolje i pravednije uvjete za život, od 3D printanja do piratskih radiopostaja, bit će i radnih akcija, suhozida, poezije, književnosti, glazbe. Kako je Škola zahvaljujući unuci Gaje Petrovića dobila donaciju njegovih knjiga, obilježit ćemo i 60. obljetnicu osnivanja Praxisa uz Borisa Budena, Nadeždu Čačinovič i mnoge druge. Uz predavanja i brojne razgovore s nama će biti i umjetnički kolektivi !Mediengruppe Bitnik i ruski disidenti Što Delat?, Pirate Care i Memory of the World.

Bogati su i popratni programi, književni i brojni drugi... Koje biste izdvojili kao najzanimljivije?

- Pa, zapravo, Škola autonomije nema glavne i popratne programe, svima je zajedničko da pokušavaju na svoj način odgovoriti na glavno pitanje ovogodišnje škole "Kako živjeti zajedno". Od književnica dolaze Rumena Bužarovska, Saša Savanović, Marija Andriješvić, pisci i pjesnici Marko Pogačar, Želimir Periš i drugi. Austrijski gerilski kolektiv Total Refusal će u lajv-performansu dekonstruirati svijet videoigara doslovno uvodeći publiku u videoigru i kritiku kapitalizma, James Bridle, jedan od vodećih suvremenih teoretičara i umjetnika, održat će predavanje o "budućnostima otoka", i mnogi drugi...

Ukupno uzevši, premda je možda preuranjeno zaključivati, što u konačnici očekivati od ovogodišnje Škola autonomije na Visu i dakako teme "Živjeti zajedno"? Vaš završni komentar, poruka...?

- Uzbudljiv početak jeseni na otoku uz prijeko potrebnu refleksiju i praktična rješenja. (Fotografije: Škola autonomije)