Utrku za dominacijom između najmoćnijih tehnoloških tvrtki i financijskih institucija za Forbes Hrvatska analizirao je stručnjak za financije i tehnologiju Igor Pejić. Iz opsežne analize objavljene u studenom prošle godine prenosimo manji dio.

Tehnološki i financijski sektor još su se snažnije isprepleli u borbi za prevlast na financijskom tržištu. Big Tech s lakoćom osvaja korisnike, to pokazuje i Apple, koji je, pokrenuvši štedne račune, u samo četiri dana osigurao milijardu dolara depozita. S druge strane, središnje i komercijalne banke ne žele da ih se otpiše i ubrzano uvode centralizirane digitalne valute. Iako je i sada vrlo živahan, okršaj tehnoloških i financijskih divova mogao bi postati još žustriji.

Stručnjak za financije i tehnologiju Igor Pejić prošle je godine objavio knjigu Big Tech in Finance: How To Prevail In the Age of Blockchain, Digital Currencies and Web3, u kojoj analizira kako se tehnološke tvrtke poput Googlea, Amazona, Facebooka i Applea pokušavaju probiti u financijsku industriju, te kako im se ona odupire. Tek sada, sa sazrijevanjem tehnologije blockchaina, smatra autor, Big Tech dobiva alate za ozbiljniji prodor u bankarstvo. U tome bi im mogla pomoći i umjetna inteligencija (UI).

MOĆNI IZAZIVAČI

“Općenito, ova konkurencija je dobrodošla, jer su oni teškaši u inovacijama koji mogu brzo skalirati nove razvoje. Budimo jasni, da nije bilo Googlea i Applea, nitko od nas ne bi se koristio mobilnim plaćanjem. Da nije bilo ponude računalstva u oblaku od Amazona, Microsofta i Googlea, ne bismo imali ovako raznolik ekosustav fintecha i neobankinga, koji neprekidno izbacuje inovaciju za inovacijom. I da nije bilo AliPaya i WeChatPaya, milijuni Kineza još uvijek ne bi imali pristup financijskom sustavu”, nabraja Pejić najuspješnije primjere tehnoloških inovacija i dobrobiti ljute konkurencije financijašima izniknule u tech svijetu.

Tehnološki divovi time nisu završili svoj utjecaj na financijski svijet. Dapače, imaju ozbiljne namjere u tom još ozbiljnijem sektoru s odijelom i kravatom koji je godinama njegovao tradicionalne uzuse poslovanja prije dolaska tih disruptora u hudicama i tenisicama koji ne prihvaćaju “ne može se” kao odgovor.

Slika bankarenja danas i prije desetak godina neusporediva je, a velike promjene događaju se iz godine u godinu. Pejić kao najveće pomake u digitalnoj ekonomiji u 2023. ističe i to što je Big Tech “jasno pokazao kako želi biti više od pukog sučelja za plaćanje i kako ima moć izazvati banke u njihovoj osnovnoj djelatnosti”. Kao primjer tih nabildanih mišića naveo je milijardu dolara depozita koje je u samo četiri dana privukao Apple kada je pokrenuo štedni račun u SAD-u.

Ustupljena fotografija

Apple Pay je, dodaje, već postao glavni izvor prihoda tehnološkom divu, koji je, prema Pejićevu sudu, 2023. godine postigao najveći napredak u svijetu financija. Korisnicima omogućuje plaćanje u ratama, nudi štedni račun, radi na uvođenju investicijskih proizvoda, a Ujedinjeno Kraljevstvo nedavno je postalo prvo tržište na kojem korisnici mogu agregirati sve bankovne račune i transakcije s kreditnih kartica unutar Apple Paya, što znači da se više ne moraju ni prijavljivati u aplikaciju svoje banke. U tom procesu bankovni partner Applea Goldman Sachs sve se više gubi u pozadini.

Ni za ostale tech divove ne može se reći da puno zaostaju. Svaki od njih ima svoj pristup i uspješan je na svoj način, konstatira Pejić. Pojašnjava kako je Amazon prvi počeo raditi na tome da ponudi više od plaćanja i okrenuo se razvoju business-to-business usluga. Google je na glasu kao veliki investitor i važan infrastrukturni partner za banke, ali drži i snažan položaj među korisnicima zahvaljujući Google Payju. Meta (Facebook) imala je najambiciozniju inicijativu izdavanjem vlastitog novca, libre. Ta inicijativa nije uspjela, ali Meta ima dalekovidnu strategiju za MetaPay, kojim nastoji spojiti upravljanje tradicionalnom i decentraliziranom financijskom imovinom.

“Financije više nisu rubni proizvod koji platformu čini privlačnijom, već su postale strateški prioritet za velike tehnološke tvrtke”, naglašava Pejić, koji je nekoć savjetovao kompanije Fortune 100, a sada radi za jednu europsku bankarsku grupaciju.

Bankarska zajednica prepoznaje priliku kada je vidi, prepoznaje ona i prijetnju, koju silno želi držati blizu. Godinama već financijske institucije govore o prijateljskom odnosu prema fintechu i uspješnim rezultatima suradnji s tom hibridnom tvorevinom koja preobražava način na koji novac teče i kako se njime upravlja. Međutim, uz naklonost napretku, valja primijetiti kako “hod po rubu” s novim tehnologijama osim uzbudljive budućnosti nosi i rizike.

HOD PO RUBU

“Problem je u tome što ulazimo u doba u kojem se učinci višestrukih revolucionarnih tehnologija kao što su blockchain i umjetna inteligencija u isto vrijeme odvijaju, a u jednom trenutku će se čak i spojiti. To će duboko poremetiti bankarstvo, a ni banke ni regulatori nisu spremni za to. Ono što je posebno opasno jest da su tehnološki divovi, iako već imaju ključnu poziciju u našem financijskom sustavu, regulirani mnogo blaže nego banke. Također, kako oni predstavljaju dominantne platforme, oni su vratari koji bi mogli - a ponekad to već i čine - blokirati konkurente. To sprječava efikasno tržište i generira sistemski rizik”, objašnjava Pejić.

Sigurnosni rizik povećava i težnja najvećih tehnoloških tvrtki da stvore superaplikacije, o takvim nakanama za društvenu mrežu X Elon Musk govori bez ustručavanja, a on nije jedini. “Što je aplikacija složenija, to ju je teže održati sigurnom. Sa svakom funkcionalnošću imate više mogućih ulaznih točaka za potencijalne hakere”, kaže Pejić. Dodaje i kako je širokom upotrebom superaplikacija hakerima još veća meta, osobito ako se uzme u obzir da su financijski podatci najvrjednija vrsta podataka.

Superaplikacije su superuspješne u Kini i velikim dijelovima Azije, no ne bi trebale tako lako osvojiti Europu i Ameriku. Osim što imaju visokokonkurentna i raznolika digitalna tržišta, europski i američki regulatori smatraju se čuvarima slobodnog tržišta i rade na suzbijanju svake centralizacije, argumentira takav stav Pejić. (Forbes Hrvatska/Nikolina Oršulić)