Google je sada i službeno osuđeni monopolist: američki sud je utvrdio da je tvrtka trošila milijarde dolara kako bi stvorila nezakoniti monopol i Google postao zadana tražilica na globalnoj razini. To je golema presuda koja će imati ozbiljne posljedice i povijesna pobjeda sadašnje američke vlasti u teškoj borbi protiv nezakonitih praksi najvećih tehnoloških tvrtki - navodi Duje Kozomara, certificirani konzultant za zaštitu osobnih podataka, te u nastavku svog priloga za Magazin piše:

- Međutim, tek nas čeka najvažniji korak tog procesa - određivanje "pravnih lijekova", odnosno mjera koje će sud odrediti kako bi ispravio ovaj problem i uklonio prepreke koje je Google izgradio kako bi spriječio tržišno natjecanje. Ispravno određivanje pravnih lijekova je presudno, jer postoje brojni primjeri velikih presuda koje nisu donijele konkretna rješenja.

CROPIX

Budući da je jedan od ključnih elemenata u obrazloženju presude činjenica da Google plaća ogromne cifre (više od 26 milijardi dolara u 2021.) drugim tvrtkama, poput Applea i Mozille, da bude zadani pretraživač u njihovim internetskim preglednicima - poprilično je očekivano da bi sud mogao zabraniti Googleu da to ubuduće čini.

POVIJESNA PRESUDA

Puno konkretniji pravni lijek koji se sve ozbiljnije spominje kao mogućnost su strukturne promjene tvrtke: postoji velika vjerojatnost da bi sud mogao narediti razdvajanje Googlea, odnosno naložiti prodaju nekih od ključnih dijelova njegova poslovanja, poput operativnog sustava Android ili preglednika Chrome, kako bi se omogućilo poštenije tržišno natjecanje. Razdvajanje bi imalo za cilj spriječiti Google da se koristi svojom pozicijom moći za prekomjerni utjecaj i forsiranje vlastitih proizvoda i usluga u područjima poput identificiranja, e-maila i plaćanja.

Međutim, zabrinjava što se zanemaruje ogroman utjecaj Googlea na privatnost i zaštitu osobnih podataka - temeljna ljudska prava. Sudac Mehta, koji je donio ovu povijesnu presudu, odbacio je argumente američkog Ministarstva pravosuđa da je Google stvaranjem i zadržavanjem monopolističkog položaja ujedno načinio ozbiljnu štetu privatnosti korisnika - sprječavajući mogućnost pojave konkurenata čiji poslovni model ne ovisi o praćenju svakog koraka korisnika.

Koje razmjere zapravo ima Googleova invazivna politika nadzora korisnika, možda najbolje pokazuje strateški dokument iz 2017. godine, koji je sada otkriven kao dio suđenja. Dokument raspravlja o projektu "Narnia 2.0", čiji je cilj kombiniranje osobnih podataka korisnika različitih Googleovih servisa: npr. lokacijskih podataka s Google Mapsa i povijesti pretraživanja u Chromeu - s pretraživanjem korisnika u tražilici i trgovinama koje je posjetio, a sve kako bi dobio jedinstveni profil korisnika, detaljno razumio njegove namjere i predviđao što bi mogao željeti u budućnosti. Posebno je bizarno što je Google javnosti projekt predstavio kao "pojednostavljenje postavki privatnosti", a u internim dokumentima objašnjava kako je cilj povećati praćenje korisnika sa što nižim razinama opt-outa (odbijanja praćenja).

Dok će najveće tehnološke tvrtke, čiji je poslovni model upravo nadzor korisnika, rado istaknuti kako "korisnici vole relevantne oglase", pa zbog toga podržavaju praćenje, stvarnost pokazuje drukčije. Najbolji pokazatelj je Appleov potez kojim je korisnicima iPhonea omogućio da jednim klikom isključe praćenje od Facebooka. Više od 96 % korisnika iPhonea odustalo je od praćenja. Čini se da korisnici ipak ne vole relevantne oglase - baš toliko.

Nakon što je pet godina najavljivao uklanjanje kolačića treće strane iz Chromea, Google je nedavno iznenadio tehnološku zajednicu potpunim odustajanjem od te odluke. Naime, Chrome je jedini preglednik bez većih zaštita privatnosti, a Safari i Firefox već dugo blokiraju kolačiće trećih strana. Čini se da je odluka o odustajanju od tog poteza potaknuta upravo strahom da bi EU uklanjanje kolačića treće strane mogao shvatiti kao monopolistički potez, jer je Google te kolačiće htio zamijeniti vlastitim sustavom "Privacy Sandbox". Stručnjaci za privatnost isticali su kako Privacy Sandbox prvenstveno štiti Googleovo oglašivačko poslovanje i nadzor korisnika Chromea prebacuje isključivo u njihove ruke, ali ne nudi dovoljno visoku razinu zaštite privatnosti.

EU POKAZUJE ZUBE

Čini se kako je trenutni narativ ogromnog broja zagovornika tržišnog natjecanja ideja da trebamo spriječiti monopol Googlea, kako bi i druge tvrtke mogle špijunirati korisnike na isti način. Važno je razumjeti da Googleovo monopoliziranje kršenja ljudskih prava ne trebamo rješavati omogućavanjem drugima da rade isto, nego uništavanjem tog groznog poslovnog modela. Potrebno je potpuno zabraniti invazivan nadzor svakog našeg koraka, koji može imati dokazane rizike i opipljive posljedice, a ne omogućiti da svi mogu raditi isto.

Uništavanje Googleove monopolističke pozicije, koja mu je godinama omogućavala kombiniranje nezamislivih količina naših podataka iz različitih izvora, svakako može biti jedan korak u tom procesu. Željno iščekujemo da u Europskog uniji nadzorna tijela za zaštitu podataka još ozbiljnije pokažu svoje zube u provedbi GDPR-a, za što im trebaju i znatno ozbiljniji budžeti kako bi se ravnopravno borili s tehnološkim divovima. S druge strane, nadamo se da će i SAD uskoro dobiti federalno zakonodavstvo o zaštiti podataka.

(Duje Kozomara je certificirani konzultant za zaštitu osobnih podataka i osnivač tvrtke Consent, koja tvrtkama pomaže u usklađivanju s GDPR-om. Suosnivač je udruge Politiscope, fokusirane na privatnost i zaštitu digitalnih prava građana./Portret snimio: Bozidar Vukicevic/Cropix.)