Njemački savezni kancelar Olaf Scholz (SPD) izrazio je zabrinutost zbog opasnosti od mogućeg regionalnog sukoba na Bliskom istoku. U telefonskom razgovoru s izraelskim šefom vlade Benjaminom Netanyahuom njemački je premijer uime savezne vlade nedvosmisleno osudio prijetnje iz Irana, od strane Hezbolaha i drugih aktera usmjerene, usmjerene sigurnosti Izraela i njegovih građanki i građana. O toj vrućoj temi analizu su pripremili novinari Tagesschau.de (dpa/ms), čiji prilog iz DW-a, uz neznatne prilagodbe u tekstu i opremi, prenosimo u cijelosti.

Više nego ikada prije sada je važno da se prekine destruktivna spirala osvetničkog nasilja, naglasio je Scholz, te dodao kako treba smiriti napetosti i konstruktivno se zauzeti za deeskalaciju. U tom kontekstu kancelar je još jednom napomenuo da je stigao trenutak za finaliziranje sporazuma o puštanju izraelskih talaca i primirja na Bliskom istoku.

ŠTO JE CILJ AMERIČKOG POTEZA?

Za to vrijeme, a u povodu opasnosti od mogućeg napada Irana i militantnih skupina koje su saveznici Teherana, SAD je počeo pojačavati svoju vojnu nazočnost u regiji. Tim potezom želi se pružiti podršku bliskom savezniku Izraelu, a u smjeru Bliskog istoka bit će prebačeni i sofisticirani vojni sustavi. Američki ministar obrane Lloyd Austin naredio je da se na Bliski istok prebaci nuklearna podmornica USS Georgia, a trebao bi se ubrzati i tranzit nosača zrakoplova USS Abraham Lincoln (naslovna fotografija) u tu regiju, odnosno njegovih popratnih plovila. To je potvrdio Pentagon. Nosač aviona s borbenim zrakoplovima tipa F-35 tako će pojačati američke snage na Mediteranu - u regiji je, naime, već stacioniran i nosač aviona USS Theodore Roosevelt sa svojom pratnjom.

Ministar Austin tek je prije desetak dana najavio premještanje dodatnih razarača na područje Bliskog istoka, radi se o plovilima koja su sposobna i za obranu od balističkih raketa. Šef Pentagona najavio je slanje dodatne borbene eskadrile u regiju. Osim toga, kako je pismeno potvrđeno u priopćenju Pentagona, poduzeti su dodatni koraci kako bi se "podignuo stupanj spremnosti za angažman dodatnih sustava kopnene balističke protuzračne obrane". Tim se potezima SAD priprema za mogući napada Irana, odnosno Hezbolaha u Libanonu, na Izrael. S tim se napadom računa otkako su dva visokorangirana zapovjednika Hamasa i Hezbolaha ubijena u Teheranu i Bejrutu. Za obje likvidacije odgovornost se prebacuje na Izrael. Očekuje se da bi SAD u tom slučaju mogao pružiti znatnu vojnu pomoć Izraelu, i to u obliku presretanja neprijateljskih raketa i dronova. SAD je Izraelu pomogao već i u travnju, prilikom prvog izravnog iranskog napada na Izrael. Teheran je tada u smjeru židovske države poslao 330 raketa, krstarećih projektila i dronova. Američki ministar Austin prošlog je petka telefonirao svom izraelskom kolegi Joavu Gallantu. Prema navodima Pentagona, njih su dvojica razmijenila mišljenja o "značenju smanjenja broja civilnih žrtava, o napretku u osiguranju primirja i oslobađanju talaca iz Pojasa Gaze"...

Na sjeveru Izraela, na granici s Libanonom, i proteklih dana zabilježeni su novi napadi. Proiranski Hezbolah, prema vlastitim navodima, tijekom noći s područja Libanona ispalio je više raketa na sjever Izraela. Radilo se o raketama tipa Katjuša, a cilj su, kako je priopćeno, bile trupe koje su ondje stacionirane, odnosno radilo se o odgovoru na smrtonosna izraelska bombardiranja, tvrdi Hezbolah. Izraelska vojska je potvrdila da se radilo o "30 projektila, koji su iz Libanona ispaljeni na regiju Kabri". Više raketa pogodilo je nenaseljeno područje, a u napadima nitko nije ozlijeđen, tvrdi izraelska strana.

PREGOVORI OKO PRIMIRJA

Napori oko postizanja dogovora o primirju u Pojasu Gaze, odnosno oko oslobađanja izraelskih talaca ne napreduju, usprkos pritisku izvana i naporima međunarodnih posrednika. U međuvremenu je najavljeno da bi se u Kairu ili Dohi trebala održati nova runda pregovora. No radikalnoislamski Hamas, kako se čini, ne namjerava sudjelovati u tim pregovorima. U priopćenju koje je objavljeno Hamas je pozvao posrednike, SAD, Egipat i Katar, da predoče plan o tome kako bi se u praksi trebalo provesti ono što je prošlog mjeseca bilo dogovoreno na temelju prijedloga američkog predsjednika Josepha Bidena - "umjesto da se održavaju nove runde pregovora ili da se upuštamo u nove prijedloge, koji prikrivaju agresiju okupatora", tvrdi Hamas.

Izrael je pristao na sudjelovanje u pregovorima i potvrdio da će poslati svoju delegaciju. Nakon toga su predstavnici SAD-a izrazili blagi optimizam o postizanju novog dogovora. Nakon (do sada) jedinog primirja, u studenome prošle godine, u okviru kojeg su bili oslobođeni izraelski taoci u zamjenu za palestinske zatočenike iz izraelskih zatvora, proteklih mjeseci nije bilo napretka u indirektnim pregovorima Izraela i Hamasa.