S obzirom na to da je premijer Plenković prije četiri i pol godine najavio tvrdu kohabitaciju s predsjednikom Milanovićem, mnogima se takav "odnos" nije svidio, posebice jer je predsjednik zaoštrio retoriku prema Banskim dvorima. Ako ćemo to promatrati komunikacijski u širem smislu, onda kandidat koji nudi suprotno, možda ima šanse protiv predsjednika Milanovića - kaže Željko Riha, komunikacijski stručnjak i politički komentator, stariji partner u Fractional Consultants Ltd., te dodaje:

TWITTER

- Ključ dobre komunikacije koju prati kvalitetna retorika je autentičnost, koju predsjednik Milanović od početka mandata ima, bez obzira na to kakvi su njegovi istupi u javnosti. Naime, podsjetit ću da se u prvoj izbornoj kampanji oglašavao sloganom "Predsjednik s karakterom", a mi smo u ovih proteklih četiri i nešto više godina itekako upoznali njegov karakter.

Načelno gledano, kandidat koji bi bio prava suprotnost Milanoviću i bolje surađivao s trenutnom Vladom i imao podršku HDZ-a, možda bi se svidio onom biračkom tijelu koje je ove godine na parlamentarnim izborima i izabralo HDZ da sastavi Vladu. Kumulativno to je otprilike nešto manje od milijun ljudi koje je povjerilo svoj glas HDZ-u (uključujući i Domovinskom pokretu) da sastave većinsku vladu. S druge strane, pitanje je koliko je izbornog kapitala ostalo kod predsjednika Milanovića, on je 2019. u drugom krugu dobio više od milijun glasova.

Je li Dragan Primorac favorit protiv Zorana Milanovića, s obzirom na to da je iza njega HDZ-ova stranačka infrastruktura, kao i veće financijske mogućnosti u provedbi kampanje?

- Takva pretpostavka teško da stoji, jer je iza bivše predsjednice Grabar-Kitarović također stajala stranačka infrastruktura, pa je u drugom krugu izgubila. Također bih podsjetio da je HDZ imao i fenomen crnog labuda, tako da se ne bih potpuno pouzdao u stranačku infrastrukturu koliko god ona jaka bila, jer, na kraju, predsjednik Milanović nije imao takvu strukturu 2019. godine pa je pobijedio. Ne možemo uopće usporediti SDP-ovu stranačku strukturu s HDZ-ovom.

Predsjednički izbori su posebni po tome što su vrlo individualni, osoba je tu izuzetno važna, a Republika Hrvatska je jedna izborna jedinica. Birači biraju kandidata koji im se svidio karizmom, komunikacijskim porukama, retorikom i autentičnosti. Vođenje predsjedničke kampanje zapravo je kao i kod svake političke kampanje, ali ovdje još izraženije, zavođenje birača. Tako da je populizam jedna od taktika u zavođenju birača.

Ovako promatrano, ne imajući pristup ozbiljnim istraživanjima, držim kako je pitanje može li gospodin Primorac pobijediti predsjednika Milanovića. Unatoč tome što gospodin Primorac na papiru ima besprijekornu karijeru, dobar životopis, usudio bih se reći da mu nedostaje ono što predsjedničke izbore dobiva, a to je karizma. Predsjednik Milanović sposoban je svidjeti se mnogima, ali u isto vrijeme on takav kakav jest također se mnogima i ne sviđa. I tu je tajna dobivanja izbora, da biste osvojili mandat, kolokvijalno, milijun građana vas mora voljeti, a nešto manje od milijun vas ne mora toliko voljeti... A tko je bolji retoričar, Milanović ili Primorac, imat ćemo prilike vidjeti i u njihovim sučeljavanjima u debatama.

Još u lipnju Mislav Kolakušić najavio je da će se kandidirati za predsjednika Republike. No zasad je osim Primorca kandidaturu službeno potvrdila samo Marija Selak Raspudić. Kakve su njezine šanse?

- Šanse su nikakve, kad govorimo o gospođi Selak Raspudić, predsjednički izbori su jednostavno mrtva utrka Milanovića i Primorca. Naravno, sve ovisno o tome koliko je Selak Raspudić voljna izložiti se javnosti i odraditi predsjedničku kampanju na razini na kojoj može osvojiti milijun glasova u drugom krugu. Početna pozicija gospođe Selak Raspudić kvantificirana je ove godine na parlamentarnim izborima, gdje je preferencijalno osvojila 8177 glasova u prvoj izbornoj jedinici. Znači, nedostaje joj dosta ako gledamo da će biti drugog izbornog kruga. I toga treba biti svjestan, također treba biti svjestan da su predsjednički izbori iznimno teški ako nemate dovoljno sredstava i idete na predsjednika koji je već u Uredu, jer on dobiva puno lakše medijski prostor od protukandidata. Za ostale koji će se kandidirati teško je komentirati jer ne znamo službeno o kome se radi, no kao i u slučaju predsjednika Milanovića, koji je de facto došao iz političke mirovine i osvojio izbore, sve je moguće.

Zaključno, kakvu kampanju očekivati, kakvu retoriku, još žešću nego za parlamentarnih izbora, kako od strane Milanovića tako i od strane njegovih protukandidata? S tim u vezi, postoji li realna opasnost da zbog zasićenosti javnosti politikom opadne zanimanje za predsjedničke izbore u prosincu...?

- Vjerujem da će izborni stožeri prilagoditi retoriku i komunikacijske poruke. No zapravo je teško sada predvidjeti kakve će poruke biti i hoće li retorika biti oštra ili ne. Ako gledamo predsjednika Milanovića i gospodina Primorca, s obzirom na vrlo suprotne karaktere, moguće je da Primorac malo pacificira oštru retoriku predsjednika Milanovića.

Borba za glasove vodi se svagdje, onaj tko nema dobru integriranu komunikacijsku kampanju, teško da može očekivati bilo kakav povoljan rezultat. Drugim riječima, bitka za glasove birača vodit će se koliko na klasične, tradicionalne načine, kroz klasične medije, kao što su televizija, radio, novine..., toliko i kroz digitalne kanale, internet, odnosno društvene mreže.

Do zasićenosti kampanje može doći jedino ako kandidati ne budu imali atraktivne poruke biračima, no ako se budu bavili problemima građana i nudili svoje vizije i rješenja, onda takva kampanja neće biti dosadna. Smatram da je važno da građani ne opstruiraju predsjedničke izbore, jer iako operativno predsjednik nema ovlasti, on itekako ima demokratsku legitimnu snagu i važna je osoba u našem političkom sustavu.