Uloga je veleposlanika, ako mogu napraviti takvu usporedbu, pomalo slična ulozi dirigenta u orkestru ili redatelja u kazalištu. Veleposlanik je u pozadini svega, osmišljava projekte, usmjerava, motivira, organizira, vodi brigu o detaljima i u krajnjoj je liniji za sve odgovoran, ali svaki član ekipe kojom rukovodi mora odsvirati svoju partituru ili odigrati svoju ulogu. Inače će zvuk biti "falš", odnosno predstava neuvjerljiva. Što je ekipa kvalitetnija, ukupan će rezultat biti bolji.

Zato je teško, pa i nemoguće ulogu veleposlanika gledati odvojeno od tima kojeg vodi. On svemu, naravno, daje neki svoj osobni touch i svojom profesionalnom i osobnom vjerodostojnošću svjedoči vjerodostojnosti zemlje koju predstavlja - kaže Nj. Eksc. dr. sc. Ivan Velimir Starčević, veleposlanik Republike Hrvatske u Maleziji od 1. prosinca 2019. (pokriva Vijetnam, Laosku Narodnu Demokratsku Republiku, Mijanmar, Brunej Darussalam i Kambodžu).

Kakve su poslovne mogućnosti i kakav je trgovinski partner Malezija?

- Poslovne su mogućnosti znatne. Ne treba zaboraviti da je Malezija devedesetih godina prošlog stoljeća bila veliki gospodarski partner Hrvatske, postojala je direktna zračna linija Kuala Lumpur - Zagreb, malezijski se automobil Proton izvozio u Hrvatsku, a postojao je i hrvatski restoran u Kuala Lumpuru. Sve je to sada, nažalost, prošlost i aktualna je gospodarska razmjena mnogo manja. Osobit je udarac uzajamnoj gospodarskoj razmjeni zadala pandemija COVID-a i sada tu razmjenu pokušavamo ponovno oživiti. Nadam se da će to biti moguće i u svijetu rastućeg gospodarskog izolacionizma, protekcionizma i nadmetanja velikih sila na gospodarskom planu. Treba svakako imati na umu i to da će Malezija sljedeće, 2025. godine biti predsjedajuća zemlja ASEAN-om, regionalnom asocijacijom zemalja Jugoistočne Azije, koja ima određenih sličnosti, ali i velikih razlika u odnosu prema EU-u, što svakako povećava značenje ove zemlje kao političkog i gospodarskog partnera Hrvatske.

EKONOMIJA I TURIZAM

Što je glavni izvoz Hrvatske u Maleziju i što možemo još potencijalno izvesti, a što najviše uvozimo iz Malezije?

- Trenutačna gospodarska razmjena nažalost iznosi manje od 30 milijuna USD godišnje i nije na razini koja bi zadovoljavala. Glavni su hrvatski izvozni proizvodi cement, aluminijske folije, turbomlazni i turbopropelerni motori, jahte i druga plovila itd, a najvažniji uvozni proizvodi su masne kiseline, palmino ulje, odjeća, gumene rukavice itd. Ohrabruje podatak da u 2023. godini hrvatski izvoz u Maleziju znatno raste, ali uvoz iz Malezije i dalje pada.

Potencijal za veću robnu razmjenu svakako postoji i ima mnogo prostora za njezino unapređenje. Kad je riječ o hrvatskom izvozu, smatram da znatan potencijal postoji u području brodogradnje, IT, elektronskih i električnih proizvoda, obrambene opreme i farmaceutskih proizvoda, ali time popis nikako nije iscrpljen. Mi moramo afirmirati svoje luke, osobito Rijeku, za uvoz iz Malezije, a Maleziji je osobito važan izvoz palmina ulja i promocija halal-koncepta. Svakako valja nastaviti i aktivnosti na povećanju turističke suradnje. Želio bih napomenuti da u Kuala Lumpuru svoje regionalno sjedište ima renomirana hrvatska kompanija Infiobip, tu djeluje i Muzej iluzija, a nadam se da ćemo u budućnosti ovdje imati i više hrvatskih kompanija.

Kakva je situacija s promicanjem turističke ponude Hrvatske na turističkom tržištu Malezije...?

- Činimo znatne napore u području turizma. Primjerice, prošle godine održana je zajednička prezentacija turističkih zajednica Zagreba i Dubrovnika u Kuala Lumpuru, a ove godine imali smo u Kuala Lumpuru i turističku prezentaciju koju je organizirala putnička agencija Sealand Tours iz Zagreba. Veleposlanstvo je podržalo obje prezentacije i aktivno u njima sudjelovalo, a i sami nastojimo aktivno djelovati na ovom području kad god nam se ukaže prigoda. Aktivno promičemo i hrvatsku kulturu u Maleziji, pa smo, uz ostalo, ovdje organizirali već dva nastupa hrvatskih klapa, koje su naišle na jako dobar prijem ovdašnje publike i postigle veliki uspjeh. U proceduri je i potpisivanje sporazuma o razumijevanju između dviju zemalja o suradnji na ovom području, o čemu sam nedavno razgovarao s malezijskim ministrom turizma, umjetnosti i kulture, pa se nadam da bi sporazum mogao biti potpisan do kraja ove godine.

Boravite i radite u Malaziji gotovo pet godina. Kakva su dosadašnja iskustva, koja su vaša najvažnija postignuća?

- Mislim da je Hrvatska u Maleziji, kao i u ostalim zemljama za koje smo akreditirani, prepoznata kao civilizirana, uljuđena i perspektivna zemlja Jugoistočne Europe i punopravna članica Europske Unije. Stoga svoje nastupe u maksimalno mogućoj mjeri koordiniram s ostalim zemljama članicama EU-a i delegacijom EU-a u Kuala Lumpuru. Glasnogovornici Hrvatske u svijetu su njezine prirodne ljepote i raznolikost, sport, kultura, turizam, ali i njezina diplomacija. Kad me sugovornici pitaju odakle sam i kažem im da sam iz Hrvatske, praktički svi odmah znaju koja je to zemlja, gdje se nalazi i bar nešto najosnovnije o njoj. Spomen naše domovine izaziva pozitivne asocijacije i ona uživa respektabilan ugled u svijetu. Vjerujem da sam tome i osobno u nekoj mjeri pridonio tijekom svojih diplomatskih mandata, uključivši i ovaj posljednji u Jugoistočnoj Aziji. To, u kontinuitetu aktivnosti i svojih prethodnika, smatram svojim najvećim postignućem za vrijeme boravka i rada u Maleziji.

DIPLOMATSKA AKTIVNOST

Malezija zagovara politiku "Prosperiraj svog susjeda" kako bi poboljšala ekonomske odnose sa zemljama diljem svijeta. Na koji način Malezija surađuje s Hrvatskom?

- Malezija vodi aktivnu vanjsku politiku i nastoji surađivati sa što većim krugom stranih zemalja, što, naravno, uključuje i Hrvatsku. Osobno sam u kontaktu s malezijskim veleposlanikom u Hrvatskoj, viđamo se tijekom mojih posjeta Zagrebu odnosno njegovih posjeta Kuala Lumpuru i nastojimo koordinirati svoje aktivnosti.

Postoji akademska suradnja i studentska razmjena između dviju zemalja i upravo aktivno radimo na njezinom unapređenju. Malezija je u vrijeme mog mandata organizirala više studijskih posjeta hrvatskih novinara i turističkih djelatnika. Dvije zemlje redovito uzajamno podržavaju svoje kandidate za različite međunarodne organizacije. COVID nas je u svim tim aktivnostima donekle omeo, ali nas nipošto nije pokolebao. Vjerujem da će u budućnosti biti i više oblika ovakve suradnje.

Kako se malezijska vlada suočava s izazovima kojih ima napretek u svijetu? Imaju li krize i drugi izazovi utjecaj na život u Maleziji?

- Naravno da na život u Maleziji utječu krize i drugi izazovi u svijetu, a zemlja ima i svoju vlastitu političku, gospodarsku i socijalnu dinamiku. Malezija ima vladu na čelu s premijerom Anwarom Ibrahimom, koja je na vlasti nešto više od godine i pol dana i ona se, prema mom mišljenju, dosta uspješno nosi s izazovima koji se pred nju postavljaju. To ne znači da se sva njezina stajališta nužno poklapaju sa stajalištima Republike Hrvatske kad se radi o pojedinim vanjskopolitičkim pitanjima, ali moramo uzeti da je to normalno u današnjem svijetu, gdje svi ne misle i ne moraju misliti isto. Svatko djeluje u skladu sa svojim nacionalnim interesima i to moramo uzajamno respektirati. Zato i postoji naša diplomatska struka da bi se održao kontinuirani dijalog između svih vanjskopolitičkih aktera, time smanjila neizvjesnost njihova ponašanja na vanjskopolitičkoj sceni i zajednički djelovalo u smjeru svjetskog mira. Nažalost, tu postoje i određena regresivna razdoblja kad stvari ne izgledaju tako i bojim se da se upravo nalazimo u jednom takvom razdoblju, ali vjerujem da je to ipak privremeno.

INTERES ZA AZIJU

Živjeli ste u raznim dijelovima svijeta. Kako se način na koji shvaćate svijet promijenio tijekom vremena i što je (tko je) potaknujo najvažnije promjene u vašem razmišljanju?

- Pripadam onima koji nastoje racionalno gledati na svijet oko sebe, mislim da mi je to kao profesionalnom diplomatu i dužnost, i u tom se smislu moj način razmišljanja tijekom boravka i rada u različitim sredinama i nije bitno izmijenio. Svijet se stalno mijenja i tek će analitičari u nekim budućim vremenima moći utemeljeno procijeniti koje su promjene bile veće, koje manje, a koje baš krucijalne. Uvijek sam spreman adaptirati se na promjene. Živio sam i radio u različitim sredinama i uvijek sam nastojao spoznati što je najbolje u njima te živjeti i raditi u skladu s time. Što se tiče profesionalnog aspekta, držim se pravila svoje struke i, polazeći od njih, nastojim ih prilagoditi različitim situacijama na koje u praksi nailazim. Što se pak tiče mog temeljnog doživljaja sredina u kojima sam živio i kontakata s ljudima, različiti smo, ali smo ipak slični, to je moje duboko uvjerenje. Kao što ste i sami lijepo rekli, na diplomaciji je da gradi mostove među različitim kulturama, i ja to shvaćam doslovce. Postoji jedna zajednička ljudska osnovica - svi želimo stvari kao što su mir, zdravlje i osobna i obiteljska sreća. Svoju sam karijeru posvetio radu na identifikaciji i jačanju te zajedničke osnovice.

U globaliziranom svijetu punom izazova i napetosti, kako se Hrvatska nosi, da se tako izrazim, sa zemljama Dalekog istoka?

- Mislim da se Hrvatska sa zemljama Istoka, ili upotrijebit ću termin - Azije, sasvim dobro nosi. Imamo pristojan broj veleposlanstava u tim zemljama i jedan broj (nažalost, ne baš veliki) predanih diplomata koji rade na unapređivanju odnosa Hrvatske s njima. Daleko smo od domovine, letimo do nje deset i više sati, ali svoju ulogu u zemljama za koje smo akreditirani shvaćamo ozbiljno i vjerujem da tako pridonosimo pozitivnoj slici Hrvatske u tom udaljenom dijelu svijeta. Mislim da je ova komponenta hrvatske vanjske politike izuzetno važna, jer se u slučaju indopacifičke regije radi o regiji s najbržim gospodarskim rastom u svijetu i od izuzetnog geopolitičkog značenja, ali koja uz to ima i svoje velike izazove.

Dobro je da je Europska unija prije gotovo tri godine usvojila svoju Indopacifičku strategiju, u kojoj sudjeluje i Hrvatska. Vjerujem da ćemo u budućnosti svi zajedno, a jednako i mi iz Hrvatske, učiniti i više u tom dijelu svijeta.

U POJASU NA PUTU

Kinesku inicijativu "Pojas i put" (BRI) podržava i Malezija. Vjerujete li da ta inicijativa može poslužiti kao katalizator globalnih gospodarskih izazova između Europe i jugoistočne Azije?

- Na to bi pitanje možda mogao bolje odgovoriti moj kolega, hrvatski veleposlanik u Kini. Ono što ja mogu reći je da je nesumnjivo riječ o najvećem investicijskom pothvatu u dvadeset i prvom stoljeću, koji samim time ima svoje značenje u svjetskim razmjerima. Što se Hrvatske tiče, mislim da bi nam se u odnosu prema ovoj inicijativi valjalo pozicionirati na način da ostvarimo određene gospodarske koristi za sebe, primjerice korištenjem naših luka za uvoz roba iz Kine i drugih azijskih zemalja.

Osobno vjerujem da će se odnosi Kine i Zapada, osobito Kine i SAD-a, u kojima trenutačno ima dosta izazova, u budućnosti razrješavati na konstruktivan način, u kojem će se kontekstu definirati i konačan pogled na ovu inicijativu. Ujedno bih želio naglasiti da i Europska unija ima svoju globalnu razvojnu strategiju, koja je pod nazivom Global Gateway pokrenuta 1. prosinca 2021. godine, a koja predviđa globalna ulaganja od 300 milijardi eura u razdoblju 2021. - 2027. godine. Hrvatska kao članica EU-a u njoj aktivno sudjeluje.