Moldavija je danas na putu prema jačoj integraciji s Europom. Kao što znadete, Europsko je vijeće u lipnju 2022. dodijelilo Republici Moldovi status kandidata za članstvo u EU-u. To nam je važno postignuće i duboko cijenimo međunarodnu podršku europskim težnjama Moldovaca - kaže Nj. Eksc. Emil Solenički, počasni konzul Republike Moldove u Republici Hrvatskoj, te dodaje:

- Moldova ima europske težnje otkad je proglašena njezina neovisnost (27. kolovoza 1991., nap. I.S.). Učinili smo znatan napredak u međunarodnim odnosima i napredak prema europskoj budućnosti, ali još nas čeka velik posao. Potrebno je provesti mnoge reforme, posebno u području vladavine prava, borbe protiv korupcije i jačanja gospodarskih kapaciteta. Imamo podršku europskih partnera i s optimizmom gledamo na budućnost. Što se tiče imena, ispravno je Republika Moldova.

Moldova vodi neovisnu vanjsku politiku i zemlja je politički neutralna, utemeljena na vrijednostima mira i humanosti. Pod sadašnjim vodstvom predsjednice Maie Sandu i premijera Dorina Receana kakvu politiku Moldova nastavlja promicati i štiti li zemlju njezina neutralnost?

- Pod vodstvom predsjednice Maie Sandu, koja je na dužnost stupila 2020. godine, i premijera Dorina Receana, koji je na dužnost stupio 2023., Moldova promiče politiku usmjerenu na europske integracije, demokratske reforme i ekonomski razvoj. Moldovski dužnosnici do sada su aktivno sudjelovali na brojnim događajima, neformalnim sastancima s ministrima pravosuđa, konferencijama Unije kako bi se približili Europskoj uniji. Vojna neutralnost zemlje pomaže u održavanju mira i stabilnosti, no također čini izazov u kontekstu regionalnih sigurnosnih prijetnji, posebno s obzirom na situaciju u Ukrajini. Stoga Vlada surađuje s EU-om i NATO-om i ima dužnost pripremiti se za cijeli spektar scenarija.

USPJEŠNA SURADNJA

Vaš rad na bilateralnim odnosima Moldove i naše zemlje prepoznat je kao iznimno važan. Što je toliko privlačno u Moldovi i koji je Vaš uspjeh u unapređenju moldovsko-hrvatskih odnosa?

- Moldova ima doista bogatu kulturu, povijest i velik potencijal za gospodarski rast, što ju čini privlačnom za bilateralnu suradnju. Moj je rad prije svega fokusiran na unapređenje i promicanje interesa moldovsko-hrvatskih odnosa jačanjem trgovinskih veza, a zatim i kulturne razmjene i obrazovne suradnje. Uspjeli smo uspostaviti vrijedne projekte u poljoprivredi, turizmu i obrazovanju. Moldova i Hrvatska imaju dobre i prijateljske odnose, uspostavljene 1992. godine Sporazumom o prijateljstvu i suradnji, bez spornih pitanja. U isto vrijeme postoji još mnogo neiskorištenog potencijala za jačanje suradnje, posebice u području prehrambene i poljoprivredne industrije, u prometnoj infrastrukturi, IT sektoru, prerađivačkoj industriji i turizmu, farmaceutskoj industriji...

PEXELS

Hrvatska Vlada podupire reformska nastojanja moldovske vlade dijeljenjem vlastitih iskustava iz pristupnog procesa na putu u EU. Osim toga, valja naglasiti kako je Republika Moldova u okvirima multilateralne i bilateralne suradnje otkad ju je EU podržao na njezinu demokratskom putu postigla pomake, a oni se odnose prije svega na moldovski izvoz. Oko 63 % izvoza namijenjeno je tržištu EU-a, a, osim toga, najveći investitor u zemlji je EU, tako da želim kazati kako je Moldova na dobrom putu da ostvari željeni cilj priključenja Europskoj uniji.

Biti postavljen za počasnog konzula iznimno je važan dio karijere, no Vi ste i uspješan poduzetnik. Koje ste važne ciljeve ostvarili na političkom i na ekonomskom planu?

- Kao počasni konzul od studenog 2018. i poduzetnik uspio sam potaknuti niz investicija u Moldovu u različitim sektorima. Uspostaviti suradnju sveučilišta, nekoliko gospodarskih subjekata, ponajprije onih u poljoprivredi, jer je Moldava poznata po odličnim vinima, kao i Hrvatska. Na političkom planu rad na jačanju bilateralnih odnosa rezultirao je povećanom suradnjom i boljim razumijevanjem između Hrvatske i Moldove. Hrvatska ulaže velik napor za približavanje Moldove EU-u. Hrvatska je iskusila pozitivan transformacijski učinak članstva u EU-u i stoga zagovara proces proširenja EU-a.

Bilateralna trgovina polagano raste, te je prošle godine iznosila 10,4 milijuna eura. U isto vrijeme hrvatski izvoz iznosio je 5,1 milijun eura. Moglo bi se reći da je trgovinska razmjena simbolična, tek u začetcima, s perspektivom razvoja. U hrvatskom izvozu prevladavaju strojevi/poljoprivrdna mehanizacija, mineralna i kemijska gnojiva. Nadam se da će se trgovinska razmjena i ulaganja povećavati u godinama koje su pred nama. U perspektivi želio bih potaknuti i realizirati naše prijateljske odnose posjetima na visokoj razini. To bi dalo znatan doprinos vezama između dva naroda i pridonijelo razvoju gospodarskih veza.

UPLETANJE RUSIJE

Koliko je regija Pridnjestrovlje prepreka integraciji Moldove u EU? Je li ta regija službeni dio Moldove koji ima potporu Rusije. Kako biste opisali sadašnju situaciju?

- Regija Pridnjestrovlje velik je izazov za Moldovu i njezinu europsku integraciju. Tvo područje, koje de facto djeluje autonomno uz podršku Rusije, ometa političku stabilnost i jedinstvo zemlje. Rješavanje tog pitanja je ključno za daljnji napredak Moldove prema članstvu u EU-u. Dakako da je vlada uključena u dijalog s administracijom i upravom te regije te ulaže velik napor k izgradnji povjerenja i poticanju etičkih vrijednosti, sve kako bi se riješili problemi i osiguralo da taj sukob ne eskalira.

Znamo da je Moldova zemlja u razvoju i zemlja koja bilježi prilično nizak dohodak po stanovniku u Europi. No vjerujem da Moldova i njezini ljudi imaju potencijala za iskorak prema većem razovu i napretku... Vaš komentar?

- Borimo se sa sporim gospodarskim rastom i ograničenim državnim proračunom. A znamo da su financije ključne za povećanje gospodarskog rasta i društvenog blagostanja. Naravno da to Moldovu koči u razvoju, a rezultat toga opći je nedostatak dugoročnih ulaganja, što ima ozbiljne implikacije na gospodarski rast. Vlada se ne predaje, ona traži načine za poboljšanje budućnosti, postizanje održivog razvoja. Potiče suradničke aktivnosti između vlada drugih zemalja s ciljem investiranja, traži rješenja kako bismo financijski sustav učinili otpornijim i sposobnijim izdržati tržišne udare. Međutim, izazov je stvoriti otporan i pristupačan sustav jer se oblik svjetskog gospodarstva dramatično promijenio posljednjih godina.

Moldova ima velik poljoprivredni potencijal, posebno u proizvodnji vina, voća i povrća. Također postoji veliki potencijal u IT sektoru, s mladom i obrazovanom populacijom koja može privući međunarodne tehnološke kompanije. Kultura i tradicija također nude mogućnosti za razvoj turizma...

VINSKA TRADICIJA

Spomenuli ste vino, zašto je vino ponos moldovskog naroda?

- Vino je ponos Moldove zbog svoje duge tradicije i visoke kvalitete. Moldovsko vinogradarstvo seže daleko u povijest, pa je danas zemlja poznata po svojim doista vrhunskim vinima koja osvajaju međunarodne nagrade i priznanja. Ne znam koliko znate, ali u Moldovi, u blizini glavnog grada Kišinjeva, postoji pravi vinski svijet, golemi podzemni grad Milestii Mici s kilometrima tunela ispunjenih vinom. To je najveći vinski podrum na svijetu, nastao kada su stari rudnik vapnenca i njegove špilje 1960-ih pretvorili u vinski podrum s kaskadama. Svaka "ulica" tog podzemnog grada nosi ime i čuva određene sorte vina, poput cabernet sauvignona, chardonnaya, rizlinga... Posjetitelji mogu obići taj podzemni grad vozeći polako posebne električne automobile ili bicikle kilometrima duboko kroz labirint i u potpuno uređenim kušaonicama degustirati vina. Još je mnogo opcija da posjetitelji osjete jedinstveno i čudesno iskustvo te se upoznaju s vinskom kulturom Moldove. Tu se nalazi i najveća zbirka vina na svijetu po broju boca, prema Guinnessovoj knjizi rekorda. Moldovci su ponosni na svoja vina, a vinarska industrija važna je ovoj zemlji. Stoga se svake godine u listopadu slavi Nacionalni dan vina.

Rat između Rusije i Ukrajine znatno je pogoršao socioekonomsku situaciju u zemlji. Koliko izbjeglica iz Ukrajine trenutno boravi u Moldovi?

- Rat u Ukrajini donio je velik broj izbjeglica u Moldovu. Teško je govoriti o konkretnim brojevima, ali trenutno je Moldova jedna od država koja pruža utočište velikom broju izbjeglica iz Ukrajine, što dodatno opterećuje socioekonomske resurse zemlje. No Moldova nastoji pružiti potrebnu pomoć i podršku koliko god je to moguće. Nema sumnje da rat ima negativan učinak na industriju i proizvodnju, te da je utjecao na prekid nekih trgovačkih puteva. Ono što je vidljivo jest pogoršanje socioekonomske situacije, visoka inflacija, kao i porast cijene plina i struje, jer je energetski sustav Moldove povezan s Ukrajinom i Rusijom. Sve to opteretilo je građane, što je rezultiralo iseljavanjem...

STRAH OD BUDUĆNOSTI

Kad sve uzmete u obzir, što Vas najviše zabrinjava oko budućnosti?

- Najveća briga za budućnost jest sigurnosna situacija u regiji i ekonomska stabilnost Moldove. Također, važan je nastavak reformi kako bi se osigurala bolja budućnost za sve građane. Potrebna je podrška međunarodne zajednice kako bi se ojačali kapaciteti Moldove za suočavanje s tim izazovima.

Gledajući globalno, zabrinjavajući je rast bogatstva jednog dijela ljudi diljem svijeta, što bi moglo dovesti do društvenih i političkih nemira. Širok doseg digitalnih tehnologija mogao bi u obliku cyber terorizma imati neželjene i negativne posljedice koje bi mogle poremetiti modele poslovanja i upravljanja. Svjetska pitanja postaju sve globalnija i sve složenija. Sposobnost društvenog odlučivanja smanjuje se, što na kraju dovodi do omogućivanja pojedincu da djeluje samostalno, da napravi i rasporedi biološko oružje za masovno uništenje. Ipak, nadam se da će se pronaći načini za pozitivnu suradnju vlada, međunarodnih organizacija i kreativnih pojedinaca.