Jedni su ovo priželjkivali, drugi su se bojali: Europska središnja banka snizila je orijentacijske kamate. Što to znači za štediše, one koji grade kuću, turiste i za konjunkturu? O toj temi DW je priredio zanimljiv temat, koji uz neznatne prilagodbe u opremi prenosimo u cijelosti.

Europska središnja banka (ESB) snizila je glavnu, diskontnu kamatnu stopu sa 4,5 na 4,25 posto. Za štediše i one koji imaju kredite već prije toga se puno toga promijenilo, iako su kamate na kredite sporije snižavane nego one na ušteđevine. Najbrže su se prilagodile kamate na štednju po viđenju i oročenu štednju. Portal za usporedbu cijena Verivox utvrdio je da su prosječne kamate za štednju po viđenju u svibnju drugi mjesec zaredom pale na 1,72 posto. Štediše moraju očekivati da će kamate na štednju po viđenju još jače padati nego dosad, smatra direktor Verivoxa Oliver Maier.

Slično stvari vidi i Max Herbst iz konzultantske tvrtke FMH. Brojne banke su porast kamata prenijele na svoje klijente. "Samo kod rijetkih banaka s najboljim kamatama postoji povod za prenošenje spuštanja kamata", kaže Herbst. "Ali to će iskoristiti i brojne druge banke kako bi svoju ponudu za štedne uloge dalje smanjile."

Tko je želio novac uložiti na duže vrijeme, već prije ovog snižavanja nije kod brojnih banaka dobivao tako visoke kamate kao prije samo nekoliko mjeseci. Dok su u prosincu prošle godine štednje oročene na godinu dana donosile prosječno kamatu od 3,34 posto, sad je to samo 2,98 posto, navodi Verovox.

Iako se inflacija smanjila, od toga malo ostaje u realnoj kupovnoj moći. Banke su već prije uračunale snižavanje kamata. I kod kredita stručnjaci računaju sa spuštanjem kamata. Herbst očekuje da će se to dogoditi idućih tjedana: "Ako se spuste kamate na štednju, snižavaju se i kamate na konzumne kredite, ako banke rade fer, jer jeftinije postaje i nabavljanje novca za financiranje." FMH navodi da su uvjeti za potrošačke kredite s rokom otplate od 36 mjeseci već sad u opadanju, ali su otprilike na razini prošlog mjeseca, s kamatom od 7,49 posto.

Kamate za stambene kredite proteklih su tjedana opet porasle, bez obzira na to što se očekivalo snižavanje osnovnih kamata ESB-a. U lipnju je prosječna kamatna stopa za kredite s rokom otplate na deset godina iznosila 3,72 posto, navodi online-platforma Statista. Početkom godine kamate su iznosile samo 3,42 posto. "Tko želi znati kako će se razvijati kamate za stambene kredite, ne bi trebao gledati na orijentacijske kamate ESB-a, nego na stopu inflacije", kaže financijski konzultant Herbst.

A inflacija u zoni eura opet se povećala, na 2,6 posto. Posljedica je da investitori zahtijevaju više novca ako bi trebali u Europi kupovati mjerodavne državne obveznice.

Građevinska industrija, koju muči kriza, ne očekuje poboljšanje stanja zbog snižavanja kamata. Istina, s jedne strane stambeni krediti postaju jeftiniji, ali skupoća je i dalje velika. (U svibnju je inflacija u Njemačkoj iznosila 2,4 posto.) Dakle, cijene građevnog materijala, koje su jako porasle, ostaju visoke. Građevinska poduzeća žale se na nedostatak novih poslovnih naloga i storniranje već planiranih projekata. U Njemačkoj je 2022. i 2023. izgrađeno samo po oko 295.000 novih stanova. Vladajuća koalicija planirala je gradnju 400.000 stanova svake godine. Taj razvitak načelno vrijedi za svu industriju. Ali dugoročno bi niske kamate na kredite mogle gospodarstvu pomoći da se oporavi.

Burze su već jako profitirale od očekivanog spuštanja kamatnih stopa. Njemački burzovni indeks DAX od početka godine porastao je za gotovo 12 posto. Niske kamate su u pravilu dobre za tečajeve dionica. S jedne strane jer to smanjuje kreditne troškove tvrtki, što povećava njihovu profitabilnost. S druge strane obveznice ili oročena štednja postaju manje privlačni jer donose manji prihod, a dionice zato postaju privlačnije. Ali financijski stručnjaci smatraju da je potencijal rasta tečajeva ograničen. "Burze su već prije više mjeseci uračunale prvi korak snižavanja kamata u lipnju", objašnjava Thomas Altmann iz investicijske tvrtke QC Partners.

Ministri financija u zoni eura nadaju se rasterećenju, jer je nakon spuštanja kamata lakše financirati zaduženje. Zato su prije svega južnoeuropske zemlje zahtijevale takav korak, a njemačka se Bundesbanka tomu protivila. U Grčkoj je zaduženje državnog proračuna krajem 2023. iznosilo 162 posto BDP-a, u Italiji 137 posto BDP-a. U Njemačkoj je zaduženje iznosilo gotovo 64 posto, što znači da je bilo ispod prosjeka EU-a od 82 posto. Savezni ministar financija Christian Lindner odmah se usprotivio zahtjevima za labavijom financijskom politikom. Ona bi radila protiv snižavanja kamata i otežavala borbu protiv inflacije, upozorio je Lindner.



Koliko će nešto labavija novčarska politika u budućnosti utjecati na kamatno tržište, ovisi bitno o daljnjem razvitku. Prvotno je financijska branša računala sa šest-sedam koraka spuštanja kamata, u međuvremenu je, s obzirom na poteze ESB-a, puno suzdržanija. Osobito zato što je u posljednje vrijeme inflacija u eurozoni opet lagano porasla.

Glavni ekonomist Commerzbanka Jörg Krämer smatra čak da je potez ESB-a pogreška i upozorava na visoke cijene. "Bez cijena energije i hrane, koje su podložne oscilacijama, potrošačke cijene su od početka godine opet jače porasle", kaže Krämer. Projicirano na cijelu godinu, inflacija bi iznosila 3,5 posto, što je znatno više od zacrtanog cilja ESB-a", upozorava Krämer.

I ponovno jačanje europskoga gospodarstva moglo bi poremetiti planove ESB-a u vezi s kamatama. Ako se stvari budu dobro razvijale, smanjuje se opasnost da visoke kamate uguše konjunkturu. Samo bi financijski sektor mogao profitirati od spuštanja kamata, iako suzdržano. "Samo dugi ciklus labavljenja tijekom idućih 18 mjeseci može pridonijeti oporavku davanja kredita i podići zarade banaka od kredita", kaže Filippo Alloatti iz tvrtke Investmentmanager Federated Hermes. Ali onda bi najvažnija orijentacijska kamata ESB-a iznosila između 3,25 i 3,5 posto, što trenutno gotovo nitko ne smatra mogućim. (aj/ARD)