Htio bih krenuti na izlet biciklom. Put treba trajati najviše tri sata, a mojoj djeci dati i mogućnosti da se igraju usput. Na kraju bismo htjeli pojesti dobar sladoled - čak i iskusnom turističkom vodiču će biti teško odmah se sjetiti nekog odredišta, a čak i ako se ima knjižica vodiča, tko zna što se promijenilo dok je ona bila napisana, tiskana i dok ste ju kupili, piše Elisabeth Yorck von Wartenburg, čiji prilog za DW, uz neznatne prilagodbe u opremi, prenosimo u nešto kraćoj verziji.

Nije mnogo bolje niti potražiti pomoć internetske tražilice: već prava gomila informacija je i tamo zastarjela - na primjer slastičarnica već odavno ne postoji, a gotovo nemoguće je običnom korisniku razlikovati provjerenu i aktualnu informaciju od reklame, objašnjava Michael Prange, profesor znanosti obrade podataka na Visokoj stručnoj školi u Kielu. On je uvjeren kako bi aplikacije uz pomoć umjetne inteligencije bile od velike pomoći i takvim zahtjevima turista. Povrh toga, ne treba nikakva knjižica, nego tek aplikacija na mobitelu. Ali i tu vrijedi staro pravilo kompjutoraša: kad su ulazni podaci smeće, onda je i rezultat smeće. "Temelj svega su kvalitetni podaci", kaže Prange.

SVEZNALICA U DŽEPU

I u Njemačkoj centrali za turizam (DZT) koja odredišta u ovoj zemlji plasira na svjetskom tržištu već se i zbog toga trude postaviti jedinstvena pravila za informacije posjetiteljima Njemačke. "Distribucijske platforme koje djeluju globalno već sad koriste UI kako bi svojim mušterijama ponudile primjerene turističke ponude i ciljano ih navele na neku uslugu", objašnjava Petra Hedorfer iz ove centrale. Ali te ponude se mogu naći samo ako su na pravi način spremni i podaci o tome.

I profesor ekonomije na fakultetu u Harzu, Tobias Blask uvjeren je kako su "dobri" podaci od goleme važnosti i za aplikacije umjetne inteligencije, "ali to je još totalno nerazvijeno područje". Tu se sva turistička odredišta koja žele da se čuje za njih moraju pozabaviti pitanjem kako da svoje podatke stave na raspolaganje i kako da ih optimiraju. "Trenutno se sve razvija vrtoglavom brzinom, ali UI će u našem društvu utjecati na sve", kaže Blask te dodaje: "Kad planiram putovanje i posegnem za UI-jem koji me 'razumije' i uvježban je za moje potrebe, onda se već nameće pitanje - zašto mi onda još treba turistički ured?"

Ne samo turisti nego i poslovni putnici mogu imati koristi od takve aplikacije koja će se "brinuti" i za planiranje puta i smještaja, koja će "znati" alternativu i ako nešto krene krivim putem, pa sve do toga da će moći preuzeti i obračun troškova putovanja. Takvi "pametni" programi u turizmu zapravo nisu ništa novo. Već odavno to koriste hotelski lanci, platforme za knjiženje i zračni prijevoznici, ali naravno tim programima nije prvi cilj turistima život učinili ljepšim, nego najčešće uzeti im što više novca iz džepa ili ih navesti na knjiženje. Jer, dobro se zna, kad se knjiži put zbog posla ili zbog dokolice - to može ovisiti ne samo o danu u tjednu nego i o dobu dana, programu je zanimljivo i mjesto odakle se "javlja" vaše računalo, a bilježi i jeste li se već raspitivali za cijenu s tog računala.

I u odnosu s mušterijama mnogi se turoperatori već odavno koriste UI-jem u prvom kontaktu - doduše ne uvijek na zadovoljstvo korisnika, jer veliko je pitanje hoće li ikad uopće dobiti "pravog čovjeka" za sugovornika. No i u DZT-u objašnjavaju da tako mogu davati informacije u bilo koje doba dana i da to onda olakšava rad suradnicima u odgovaranju na uobičajena pitanja. "Sad radimo na pilot-projektu uvođenja virtualnog influencera. Uz pomoć umjetne inteligencije bi to mogao biti poslanik tržišta preko kojeg bi se stvorio most između potencijalnih posjetitelja Njemačke i realnog iskustva putovanja", objašnjava Hedorfer.

OSTAJE ZNATIŽELJA

Eric Horster, profesor na Visokoj stručnoj školi Westküste u Heideu navodi i jedan konkretan primjer uporabe umjetne inteligencije za korist turista: u zaljevu Lübecka već postoje “semafori” na plažama gdje turiste informiraju na kojim dijelovima je već puno, a gdje još ima mjesta. Zapravo tu nema velike razlike od panela sa slobodnim parkiralištima javnih garaža po gradovima, samo što tu senzori bilježe dolazak kupača na plažu i odlazak s nje. Upozorava kako to nije samo pomoć posjetiteljima nego i usluga kojom se privlače turisti da dođu upravo na to odredište jer znaju da tu imaju takvu informaciju. Ipak, Horster nije posve uvjeren kako takvog “prijatelja suputnika” baš svatko uopće želi imati u džepu i na svom mobitelu. “Nisam siguran da gosti to doista žele”, kaže profesor. Jer makar se mnogo toga promijenilo u masovnom turizmu, turizam živi i od susreta s konkretnim ljudima. Tu svoje mjesto imaju i stari dobri turistički informativni centri: kad se tamo na primjer raspitate za dobar restoran, djelatnici će vam uvijek recitirati niz adresa... n