Na pouzdanom portalu enciklopedija.hr, između ostalog, piše i da je mitologija (mito- + -logija) sustavno proučavanje mitova, njihova sadržaja, oblika, značenja i postanka. U tom smislu mitologija se razlikuje od mitografije, tj. bilježenja mitova. Budući da naziv mitologija znači i predmet proučavanja (skup mitova) i disciplinu koja se njime bavi, nije uvijek terminološki prikladan. U potonjem značenju najčešći je naziv komparativna mitologija: ona komparativno proučava različite mitologije. Osim toga, proučavanjem mita i pojedinih mitologija bave se uglavnom pomoćne discipline, npr. filozofija, povijest religijâ, sociologija, psihologija, etnologija i kulturna antropologija...
Bilo kako god, popularnost mitologija (i mitova) i dalje je na visokoj razini, možda i najvišoj globalno, otkako se mitologijama (i mitovima) intenzivno počeo baviti Hollywood snimajući filmove o superherojima iz, primjerice, nordijske (Thor, Lockie...) i grčke mitologije (Titani, Herkules...), što je šira publika odlično prihvatila, pa je i komercijalni učinak bio iznad svih očekivanja.
Potaknuto holivudskom revitalizacijom povijesnih mitova i mitologija, posljednjh je godina živnulo i književno stvaralaštvo, pa je u tom, širem i dubljem, kontekstu objavljen niz vrijednih novih izdanja i reizdanja starih djela, a jedno od njih predstavljamo u ovom broju Magazina. Radi se o knjizi Annette Giesecke: “Antička mitologija od A do Ž: Enciklopedija - Bogovi i božice, junaci i junakinje, nimfe, duhovi, nemani i mjesta”, koju je u Hrvatskoj objavila
Ukupno uzevši, mitovi i mitologija sastavni su dio ljudskog poimanja prošlosti unutar referentne stvarnost. Mitovi i mitologije su u posljednja dva-tri desetljeća umnogome urasli u okvire masovne popularne kulture. Odgovor, pak, na pitanje zašto su mitovi i mitologije danas globalno popularan “žanr” nude mnogi povjesničari, sociolozi i filozofi. Doduše, kvantiteta nerijetko nadmašuje kvalitetu izdanja (knjiga, filmova, TV serija, stručnih i populističkih pisanija...), pa se u tom kaosu lako može zalutati. Jer nisu svi Neil Gaiman (knjiga “Nordijski mitovi”) ni Annette Giesecke, da spomenem njih, uz dakako relevantnog Paula Veynea (“Jesu li Grci vjerovali u svoje mitove? Ogled o konstitutivnoj imaginaciji”; TIM press, 2017.), uz još niz autora iz bliže i dalje prošlosti koji su se mitovima i mitologijama sustavno bavili ili se još uvijek bave. Upravo je, među ostalima, i Paul Veyne reprezentativan u tom kontekstu, pa valja citirati i osvrt na njegovu navedenu knjigu Josipa Imbrišaka, koji u svojoj analizi “Postanak, struktura i uloga grčkih mitova”, piše kako je, citiram, “grčka mitologija stoljećima nepresušan izvor inspiracije za sve umjetnike. Njezina se popularnost ipak ne iscrpljuje samo u umjetnosti. Grčkim mitovima s jednakim žarom i predanošću pristupa i široka lepeza humanističkih i dijelom društvenih disciplina - od arheologije, povijesti i povijesti umjetnosti, preko klasične filologije i lingvistike općenito pa sve do sociologije, antropologije i drugih disciplina. S obzirom na ovakvo zanimanje za grčku mitologiju među istraživačima, ne začuđuje iznimno velik broj radova - što monografija, što članaka - posvećenih različitim aspektima ove mitologije. Tako je u nizu djela o grčkim mitovima svoje mjesto našla i knjiga znamenitog francuskog arheologa i povjesničara Paula Veynea Jesu li Grci vjerovali u svoje mitove? Ogled o konstitutivnoj imaginaciji. Ovom studijom Paul Veyne nastoji objasniti kako su stari Grci oblikovali svoje mitove, percepciju tih mitova u očima običnih i učenih ljudi onoga vremena te ulogu mitova u antičkom svijetu. Autor se, osim ovim glavnim pitanjima, u pokušaju pronalaska odgovora na pitanje iz naslova knjige dotiče i naravi vjerovanja u općem smislu od antike do danas, utjecaja pojedinih znanstvenih disciplina na današnji status grčke mitologije i, naposljetku, metodologije koju istraživači rabe u radu s mitovima”...
No vratimo se onome što je i povod teksta, preporuke za čitanje knjige “Antička mitologija od A do Ž: Enciklopedija - Bogovi i božice, junaci i junakinje, nimfe, duhovi, nemani i mjesta” ovoga snjegovitoga (ipak) i snovitoga (kako za koga) siječnja. Već i sam pogled na naslovnicu knjige izaziva oduševljenje. Dizajn se doima savršeno učinkovitim jer jasno upućuje što knjiga znači i čime se bavi, a ilustriracije, koje potpisuje Jim Tierney, kao i vrsni prijevod s engleskoga Marka Marasa, zaslužuju sve pohvale. No ono što je unutar knjige, tek je to spektakl pisane riječi - kroz informacije i naracije, kroz mnoštvo dužih i kraćih komentara, podataka i priča čitatelju se otvaraju vrata neiscrpne antičke mitologije.
Sve u svemu, ukratko: “Antička mitologija od A do Ž...” nezaobilazan je izvor znanja za sve koje zanimaju mitovi, kao i za čitatelje koji žele shvatiti mitološke aluzije u našem suvremenom svijetu. Knjiga je ujedno i koristan priručnik uz jubilarno izdanje knjige “Mitologija - Bezvremene priče o bogovima i junacima” Edith Hamilton.
“Antička mitologija od A do Ž...” najobuhvatnija je enciklopedija grčke i rimske mitologije. Annette Giesecke stvorila je briljantnu enciklopediju antičkih mitova u kojoj pregledno, podrobno i pronicavo opisuje stotine glavnih i sporednih likova te desetke mjesta, poprišta zbivanja tih priča neprolazne ljepote.
“Antička mitologija od A do Ž...” djelo je neprocjenjive vrijednosti. Pitkim i živahnim stilom autorica opisuje više od sedam stotina likova i mjesta - od bogova i božica s Olimpa i junaka Trojanskog rata do drevnih zvijeri i hibridnih bića poput satira i sirena te ključnih mjesta kao što su Delfi, Itaka i Had. Poredane abecednim redom, natuknice su podijeljene u tematske cjeline, a svaka se dovodi u vezu sa srodnim likovima, mjestima i drugim mitovima.
“Enciklopedija - bogovi i božice, junaci i junakinje, nimfe, duhovi, nemani i mjesta” raskošno je opremljena s deset ilustracija u boji, mnogobrojnim vinjetama i s pet mitoloških rodoslovlja.
Uđite bez predasuda, motivirano i optimistično u svijet starih Grka i njihovi bogova, božica, junaka i junakinja, svetih mjesta i strašnih stvorenja, uživanje je zajamčeno. Pod uvjetom, naravno, da volite mitove i mitologije i priče iz davnina, na ovakav, formom i sadržajem, vizualno i narativno impresivan, način, kakav nam je prezentirala Annette Giesecke.