Tipično belgijski kompromis, to je naša tajna, kaže Hadja Lahbib s osmijehom. Tako odgovara na pitanje što donosi belgijsko predsjedanje EU-om u prvoj polovini 2024. godine. "Bolji smo u nalaženju rješenja nego u stvaranju problema", rekla je ta liberalna ministrica vanjskih poslova koja dolazi iz Valonije, frankofonog dijela Belgije, kada je početkom prosinca predstavljala program predsjedanja. O temi belgijskog predsjedanja EU-om za DW piše Bernd Riegert, čiji prilog prenosimo u cijelosti.

Kraljevina Belgija je kao "višejezična i multietnička" zemlja navikla na rasprave i traženje kompromisa, dodala je Lahbib. Njezini roditelji potječu iz Alžira, a ona sama svježe je lice u politici - donedavno je bila televizijska voditeljica.

Kao predsjedajuća EU-a, Belgija će do kraja travnja morati izići na kraj s gotovo 150 zakonskih prijedloga koji trebaju proći kroz Europski parlament i druge institucije. Tu spadaju i reforma postupka azila te pravila za upotrebu umjetne inteligencije. Jer krajem travnja Europski parlament zasjeda posljednji put u ovom sastavu. Onda su u prvom tjednu svibnja europski izbori. To znači da Belgija ima manje vremena nego inače - predsjedanja službeno traju šest mjeseci, ali ovo će biti skraćeno zbog izbora.

Unatoč tome liberalni premijer Alexander De Croo želi progurati što više zakona koji mijenjaju gospodarsku sliku EU-a i čine je konkurentnijom u svijetu. "To znači štititi ljude, jačati ekonomiju i spremiti se za zajedničku budućnost", kaže on. "Belgiji je ovo već 13. predsjedanje EU-om. Valjda znamo što radimo", dodao je De Croo. Belgija je 1957. bila jedna od šest zemalja osnivačica prvih oblika europskog ujedinjenja.

Već na posebnom europskom samitu 1. veljače Belgijce čeka krupan zalogaj. Valja ispregovarati dugoročni budžet EU-a, u kojem bi pedeset milijardi eura bilo namijenjeno za pomoć Ukrajini. Na nedavnom samitu u prosincu mađarski premijer Viktor Orban vetom je blokirao dogovor o novcu za Kijev. "Važno je pokazati da ćemo i dalje pomagati Ukrajini", rekao je tada belgijski premijer De Croo. Sada će imati mogućnost to realizirati - ali za sada još nije jasno kako o nužnosti toga misli uvjeriti Orbana. Posebno je osjetljivo to što Mađarska nakon Belgije, u drugoj polovini 2024., preuzima predsedanje EU-om. Bruxelles i Budimpešta će, dakle, morati surađivati.

Nejasno je hoće li se prva međuvladina konferencija s Ukrajinom i Moldavijom održati u prvoj polovini godine pod belgijskom palicom. S te će se dvije zemlje razgovarati jer je EU s obje otvorio pristupne pregovore. Inače, tema belgijskog predsjedanja bit će i proširenje EU-a, te posebno priprema same Europske unije na to moguće proširenje. Jer EU sada ne funkcionira kako treba i morat će pronaći neki oblik reformi sadašnje procedure donošenja odluka, kaže Janis Emmanouilidis iz trusta mozgova Centar za europske politike.

Kako kaže, 2024. godina nosi nove izazove u mogućem dolasku ruskih trupa do samih granica EU-a, opasnosti da Europa na izborima za Europski parlament skrene znatno udesno, kao i da u SAD-u ponovo bude izabran Donald Trump. "Putin nas promatra. Ako izbori u Europi i SAD-u ne prođu dobro, onda bi nas Putin mogao izazvati. Jesmo li za to spremni", pita se Emmanouilidis.

Neki komentatori u belgijskom tisku sumnjaju da Vlada te zemlje ima snage za sve izazove koje nosi predsjedanje EU-om. Jer paralelno s europskim izborima održavaju se i belgijski lokalni, regionalni i savezni izbori. Neizvjesno je hoće li se na vlasti zadržati komplicirana koalicija sedam stranaka, od socijalista, preko zelenih i liberala, do demokršćana iz oba dijela zemlje. U anketama popularnost te koalicije opada, a jačaju desničari i flamanski separatisti.



Na pitanje hoće li izbori u kompliciranoj državi kakva je u političkom smislu Belgija utjecati na predsjedanje EU-om, premijer De Croo je rekao: "Ne!" Doduše, on sam gotovo izvjesno više neće biti premijer jer njegova stranka, flamanski Liberali, posebno gubi na popularnosti.

(Vijeće EU-a postiglo je posljednje subote u 2023. godini dogovor o djelomičnom primanju Bugarske i Rumunjske u šengenski prostor, u zračnim i pomorskim lukama, objavilo je španjolsko predsjedništvo. Odluka je donesena konsenzusom svih država članica, pisanim postupkom nakon što je Austrija popustila i dopustila djelomičan ulazak u Schengen. Od 31. ožujka sljedeće godine ukidaju se granične kontrole na unutarnjim graničnim postajama, za sada samo u zračnom i pomorskom prometu. Datum 31. ožujka izabran je jer tada počinje ljetno računanje vremena i ljetni raspored letova u zračnom prometu. Dogovor je postignut nakon što su Bugarska i Rumunjska potpisale s Austrijom deklaraciju u kojoj se obvezuju da će se pojačano boriti protiv ilegalnih migracija. "Nazočnost Frontexa na bugarsko-turskoj granici trebala bi biti najmanje utrostručena, a kontrole na kopnenim granicama između Bugarske i Rumunjske te između Rumunjske i Mađarske morat će biti pojačane", kaže se u zajedničkoj deklaraciji triju zemalja. (Hina)