Nakon objavljivanja intervjua s Naftalijem Bennettom mnogi tvrde kako su SAD i Velika Britanija blokirali dogovor o primirju Rusije i Ukrajine. No bivši izraelski premijer to nikada nije tako rekao - piše njemački DW, čiji prilog, uz neznatne prilagodbe, prenosimo u cijelosti.

"Bivši izraelski premijer Bennett: SAD i Velika Britanija blokirali su mirovne pregovore!" Ta i slične tvrdnje danima su na društvenim mrežama. Mediji i političari diljem svijeta također šire tezu da bi bez upletanja Velike Britanije i SAD-a odavno bio uspostavljen prekid vatre između Ukrajine i Rusije. Osnova za takve tvrdnje jest gotovo petosatni intervju bivšeg izraelskog premijera Naftalija Bennetta koji je vodio izraelski novinar Hanoch Daum. U njemu Bennett, između ostalog, detaljno govori o svojim tadašnjim nastojanjima da uvjeri Rusiju i Ukrajinu da započnu pregovore. Taj dio intervjua uzbudio je duhove. Gregor Gysi iz njemačke stranke Ljevica je, na primjer, na Twitteru napisao kako bi, prema Bennettu, došlo do primirja "vrlo brzo nakon početka rata" da su Velika Britanija i SAD prihvatili sporazum. No odgovara li to istini?

U intervjuu Bennett govori kako je uopće postao posrednik između ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Teško da je itko imao takav odnos povjerenja s obje sukobljene strane, kaže on, osim eventualno turskog predsjednika Recepa Tayipa Erdogana, koji nakon početka ruske invazije nije stao ni na jednu stranu. Bennett kaže da je Zelenski bio pod velikim pritiskom prvih tjedana invazije te da ga je nazvao početkom ožujka i zamolio da stupi u kontakt s Putinom. "Računao je s tim da su mu dani odbrojeni", kaže Bennett. Putin ga je želio ubiti. Tako je Benett nazvao Putina i pokušao obje strane uvjeriti da naprave ustupke kako bi se moglo doći do prekida vatre. Sve je, kako ističe, bilo koordinirano sa zapadnim šefovima država kao što su američki predsjednik Joe Biden ili njemački kancelar Olaf Scholz.

Prema Bennettovim riječima, pošlo mu je za rukom od Putina isposlovati "dva velika ustupka". S jedne strane, kako ističe, ruski je predsjednik obećao da neće "denacificirati" Ukrajinu, a time i da neće ubiti Zelenskog. S druge strane Putin je bio spreman odreći se potpune demilitarizacije Ukrajine. Zelenski je zauzvrat obećao Benettu da će odustati od pridruženja NATO-u. Međutim, nisu bila razjašnjena zaista komplicirana pitanja. "Najsloženije je bilo teritorijalno pitanje, Donbas, Krim, koridor u Mariupolju", kaže Benett. Uz to, kako navodi dalje, Ukrajina je inzistirala na sigurnosnim jamstvima SAD-a i drugih zapadnih zemalja u slučaju ruskog kršenja primirja. No, za Rusiju takva jamstva ne bi bila ništa drugo do pakta s NATO-om. Osim toga, Benett je rekao Zelenskom da SAD neće dati nikakva jamstva za slanje vojnika u Ukrajinu ako Rusija pak izvede napad.

"Nećeš dobiti nikakva sigurnosna jamstva", rekao je Benett Zelenskom i umjesto toga mu predložio da se koncentrira na izgradnju jake, nezavisne vojske. Kao rezultat toga, kako je rekao Bennett, došlo je do "kognitivnog prodora" u pregovorima. Međutim, kako naglašava, smatrao je da su šanse da se postigne stvarni prekid vatre između Ukrajine i Rusije bile samo 50 posto. Osim toga, naveo je on, na Zapadu su postojali različiti pogledi na tu inicijativu. Dok su Scholz i francuski predsednik Macron bili "pragmatičniji" i inzistirali na uspostavi prekida vatre, tadašnji britanski premijer Boris Johnson bio je za tvrdi smjer protiv Putina. Biden je pak zastupao obje pozicije, kaže Bennett. Sve u svemu, Zapad je donio "legitimnu odluku" da zauzme tvrđi stav protiv Putina. Na novinarsko pitanje je li Zapad blokirao mogući prekid vatre, Bennett odgovara: "U biti da", te dodaje: "Ne mogu reći da su pogriješili." Još je prerano za konačnu ocjenu te odluke. S njegove točke gledišta, bilo je negativnih, ali i pozitivnih efekata. Tako se, rekao je, nastavio rat, koji je, između ostalog, negativno utjecao na globalnu opskrbu žitom i cijene energenata. S druge strane, kako je objasnio u intervjuu, Biden je formirao alijansu protiv jednog agresora i time poslao signal u gledanju na druge napete odnose, poput onih Kine i Tajvana. Osim toga, nekoliko tjedana poslije saznalo se za zločine koje je u Buči počinila ruska vojska. "Kada se to dogodilo, rekao sam: Gotovo je", kaže Bennett. Od tog trenutka, ustvrdio je, pregovori o prekidu vatre više nisu bili mogući.

Nakon objavljivanja intervjua Bennett se oglasio na Twitteru. Odgovarajući na tweet američkog politologa Ivana Katchanovskog, koji je napisao da su "zapadni lideri blokirali mirovni sporazum", Benett je naveo: Nije jasno je li uopće postojao dogovor koji bi mogao biti postignut. U to vrijeme sam davao oko 50 posto šanse za uspjeh pregovora. Amerikanci su procijenili da su šanse znatno manje. Teško je reći tko je bio u pravu. Osim toga, kako je još napisao u odgovoru, nije siguran bi li takav dogovor uopće bio poželjan. U svakom scenariju on vidi i prednosti i nedostatke.



Poznato je da su u ožujku prošle godine vođeni pregovori o prekidu vatre između Ukrajine i Rusije. Uz Bennettove napore, vođeni su i službeni pregovori između dvije zemlje. I tu je već postignut određeni napredak, ali se smatralo da su šanse za njihov uspješan završetak malene. Za Ukrajinu se kaže da je bila spremna "temeljno ispitati" moguću neutralnost i odustanak od zahtjeva za ulazak u NATO.

Rusija je pak obećala da će se povući iz dijelova Ukrajine i koncentrirati na istok zemlje. Međutim, nije bilo konkretnih rezultata. Osim toga, u tjednima koji su slijedili nije bilo daljnjih razgovora, a obje su strane jedna drugoj prebacivale neprovođenje obveza iz dogovora. Uz to, Ukrajina je sumnjala da će Rusija zaista povući trupe. Ubrzo nakon toga saznalo se za ratne zločine koje su počinili ruski vojnici i pregovori su potpuno stali. Već tada su neki političari poput Sahre Wagenknecht iznijeli netočne tvrdnje da su pregovori propali samo zbog veta Velike Britanije i SAD-a. (fs/ps/ARD) (D.J.)