Prošle godine održana je Konferencija Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade pod nazivom "Demografski izazovi Republike Hrvatske i Europske unije nakon epidemije COVID-19". Što je taj skup pokazao, na koje probleme upozorio i koja rješenje predložio - pitali smo Željku Josić, dr. med., državnu tajnicu Središnjega državnog ureda za demografiju i mlade?

- Središnji državni ured za demografiju i mlade, u sklopu Konferencije o budućnosti Europe, organizirao je konferenciju "Demografski izazovi Republike Hrvatske i Europske unije nakon pandemije COVID-19" radi poticanja rasprave na razini Europske unije o posljedicama pandemije. Moguće posljedice pandemije COVID-19 na demografsku sliku Republike Hrvatske, Europske unije i globalno svijeta u ovom trenutku još se sagledavaju. Za detaljnu analizu, za određeno vrijeme, bit će potrebno provesti niz istraživanja iz kojih ćemo vidjeti realne posljedice.

Izlaganja vodećih europskih i domaćih hrvatskih stručnjaka pokazala su kako je pandemija COVID-19 snažno utjecala na demografsku sliku. Koliko smo točno izgubili ljudi zbog COVID-19 teško je odrediti jer se često i u medicinskoj dokumentaciji teško razlikuju osobe koje su umrle zbog bolesti od onih koje su umrle s bolesti. No jasno je zabilježen porast mortaliteta prouzročen pandemijom. S druge strane, pandemija je usporila migracije, pa je u zemljama u kojima je bilo prisutno aktivno iseljavanje ono smanjeno. Takav je primjer i Republika Hrvatska. Važno je naglasiti kako je broj iseljenih osoba u Republici Hrvatskoj bio u padu i prije epidemije. S druge strane, u zemljama u kojima je bilo izraženo useljavanje, broj useljenika se također smanjio.

Kako komentirate nedavno objavljene rezultate popisa stanovništva...?

- Rezultati popisa stanovništva nisu neočekivani. O tome se govorilo i prije te se na to upozoravalo kako iz Vlade Republike Hrvatske tako i iz znanstvenih krugova. Ovo je prva vlada koja je sustavno pristupila rješavanju demografskog pitanja. Demografija je na inicijativu predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića prepoznata kao tema koja znatno utječe na budućnost Europske unije, čemu u prilog govori i imenovanje potpredsjednice EK-a i povjerenice za demokraciju i demografiju Dubravke Šuice.

Razlozi zbog koji dolazi do negativnih demografskih trendova su širokog spektra, a manifestiraju se iseljavanjem, mortalitetom i smanjenim fertilitetom. Demografski pad posljedica je negativnih demografskih trendova koji su desetljećima prisutni. Demografski oporavak dugoročni je projekt koji zahtijeva sinergijsko djelovanje predstavnika vlasti na svim razinama, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj, znanstvene, istraživačke te stručne zajednice, poslovnog i civilnog sektora kao i svih drugih odgovornih aktera u društvu. Nizom mjera koje već provodi Vlada Republike Hrvatske te mjerama koje su u pripremi možemo utjecati na promjenu demografskih trendova.

Kojim mjerama odgovoriti na trenutačne negativne demografske trendove...?

- Demografski oporavak je proces koji traje, do njega se neće doći kratkoročnim mjerama. Na negativne trendove odgovorit će se dugoročnim strateškim dokumentom Strategijom demografske revitalizacije Republike Hrvatske. Dokument koji je trenutno u završnoj fazi izrade daje desetogodišnji plan demografskog oporavka. Prema predviđanjima Eurostata, Europska unija će usprkos izrazitim imigracijskim trendovima 2050. godine imati manje stanovnika nego što ima danas. Isto je s Njemačkom, Grčkom, Italijom, Mađarskom, Poljskom, Portugalom, Slovenijom, Finskom, Islandom i nekim drugim europskim zemljama (izvor: Eurostat).

Negativni demografski trendovi nisu problem samo Republike Hrvatske. Kroz Strategiju demografske revitalizacije smanjit će se danas prisutni negativni demografski trendovi. Strategija na kojoj radi skupina naših istaknutih znanstvenika i stručnjaka iz različitih područja, predstavnici tijela državne uprave te civilnog društva dovršena će biti u ovoj godini.

Središnji državni ured za demografiju i mlade nastavlja s provođenjem demografskih mjera te priprema nove kako slijedi:

* Poziv za prijavu projekata usmjerenih na poboljšanje materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima u 2022. godini: U 2021. godini, za poboljšanje materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima, dodijeljeno je 34.000.000,00 kuna za 103 općine, osnivače dječjih vrtića.

* Mjera Podrška općinama i gradovima za održavanje i razvoj predškolske djelatnosti: Već drugu godinu za redom s ciljem potpore osnivačima dječjih vrtića za održavanje i razvoj predškolske djelatnosti, provodimo Javni poziv općinama indeksa razvijenosti od I. do IV. Skupine, a u rujnu je objavljen i Javni poziv gradovima indeksa razvijenosti od I. do IV. Skupine. Ukupna vrijednost oba poziva iznosi 20.000.000 kn dok je financijsku potporu ostvarilo 93 općine i 15 gradova.

* Mjera uvođenje e-Dječje kartice: Namijenjena je roditeljima/skrbnicima/udomiteljima s djecom do 18 godine života, a čije korištenje, u suradnji s javnim i privatnim sektorom, omogućava razne pogodnosti odnosno popuste na proizvode i usluge s dogovorenim partnerima. Cilj je promicati društveno odgovorno poslovanje za stvaranje povoljnog i poticajnog okruženja za obitelj i mlade, financijske uštede, učinkovitije raspolaganje obiteljskim vremenom te doprinos digitalizaciji društva.

* Mjera sufinanciranje izdavanja prvih osobnih iskaznica za mlađe od 18godina: U cilju poduzimanja dodatnih napora radi poboljšanja materijalnog statusa obitelji s djecom, osigurali smo sredstva za podmirivanje troškova prvog izdavanja osobne iskaznice u redovnom postupku za djecu do navršenih 18 godina života.

* Savjet za mlade Vlade Republike Hrvatske: U protekloj 2021. godini povećan je broj članova Savjeta za mlade VRH, a kako bi im se omogućio značajniji doprinos u radu Savjeta povećan i broj predstavnika udruga mladih i za mlade.

* Osiguravanje sredstava za pružanje potpore organizacijama mladih: Za potporu 105 projekata usmjerenim mladima iz raspoloživih sredstava dijela prihoda od igara na sreću i Državnog proračuna za 2021. godinu ukupna dodijeljena vrijednost je 9.976.372,40 kn.

* Izmjene i dopune Zakona o savjetima mladih: U tijeku je izradaIzmjena i dopuna Zakona o savjetima mladih, a s ciljem da se što veći broj mladih uključiu procesedonošenja odluka na razini lokalne i regionalne samouprave kroz rad savjeta mladih.

* Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2022. do 2024. godine: Pokrenut je postupak izrade novog Nacionalnog programa za mlade koji će obuhvatiti sva značajna prioritetna područja i mjere javnih politika za mlade usmjerene na poboljšanje uvjeta i kvalitete života mladih ljudi temeljene na aktualnim potrebama mladih.

* Osiguravanje sredstava za pružanje potpore organizacijama civilnog društva usmjerenih podršci roditeljstvu: Kroz Poziv za prijavu projekata udruga usmjerenih podršci roditeljstvu za 2021. godinu ukupna utrošena vrijednost iznosi 6.002.964,46 kn za 82 projekta organizacija civilnoga društva, posebice usmjerenih pružanju aktivne podrške zaposlenim roditeljima te poticanju očeva na veću uključenost u obiteljskom životu.

* Novi Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama: Novim Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama Središnji državni ured za demografiju i mlade i Vlada RH dići će rodiljne naknade s 5.654 kn na 7.500 kn, no i uvesti očinski dopust u trajanju od najmanje 10 dana. Uključiti u većoj mjeri zaposlene očeve u podizanje i odgoj, u najranijoj djetetovoj dobi, znači i podržati žene i njihov ravnopravniji položaj na tržištu rada. Namjera nam je osigurati poticajne uvjete u kojima se mogu uskladiti poslovne obaveze i roditeljstvo.

Uz navedene mjere Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, aktivne demografske mjere i mjere s demografskim učinkom provode i druga tijela državne uprave te sinergijski rade na novim mjerama kojima će se utjecati na negativne demografske trendove.

 

Darko JERKOVIĆ