Osim racionalnosti i pragmatičnosti s ciljem dobrobiti građana svi političari, ali i druge javne osobe, trebali bi pridonositi i stvaranju ozračja snošljivosti u hrvatskoj politici, ali i društvu uopće. Kako je u posljednje vrijeme dijalog u javnom prostoru sve oštriji, to je moguće pripisati i skorašnjim lokalnim izborima, ali činjenica je da netolerancija postaje konstanta koja malo-pomalo ulazi u sve društvene pore i razara ih.

Iako se od svih sudionika javne komunikacije očekuje da im činjenice i istina budu polazište, to baš nije najčešći slučaj. Tolerancije je sve manje, a populističkih ideja i demagogije sve više. Zato je odmah na početku najbolje ponoviti značenje spornih pojmova. Najutjecajnija suvremena definicija populizma potječe od nizozemskog politologa Casa Muddea, prema kojoj je populizam "ideologija koja dijeli društvo na dvije antagonističke skupine, običan narod i korumpiranu elitu, i koja tvrdi da bi politika trebala biti izraz volje naroda". Demagogija je metoda kojom se služi demagog; podrazumijeva obmanjivanje lažnim izjavama i obećanjima kako bi poticala strahove publike, izazivala mržnju, pohlepu i paranoju. Tolerancija ili snošljivost je pak poštovanje tuđih ideja, stavova i načina života. Antonim tolerancije je nesnošljivost ili netolerancija.

A kako tolerancija u Hrvatskoj izgleda, svjedoče i nedavne prijetnje koje je preko društvenih mreža dobila i komunikacijska stručnjakinja Ankica Mamić, koja je za N1 komentirala velik broj ljudi okupljenih na sprovodu Milana Bandića te analizirala njegovo upravljanje gradom i novonastalu situaciju s lokalnim izborima. "Nije iznenađenje što se okupilo toliko ljudi i meni se čini da je obrazloženje Stožera racionalno", izjavila je. S time se može i ne mora složiti, ali ne i prijetiti. Mogli bismo na nizu svježijih primjera govoriti i o "novom makartizmu", što bi označavalo u najširem smislu neopravdano optuživanje nekog pojedinca, organizacije ili društvene grupe za subverziju i/ili ekstremizam. Riječ je dakako o neslaganju oko određenih pojava, ideja i stavova. Samim time, možemo također govoriti u širem društvenom kontekstu i o povratku "crnih lista". Na globalnoj razini sve je krenulo ni manje ni više nego od liberalnog Hoolywooda kada je riječ o zlostavljanjima glumica, glumaca i drugih javnih osoba, ali i zbog neslaganja s politikom bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. Hollywood se čisti od glasnih konzervativaca koji se ne uklapaju u navodno lijevo orijentiranu filmsku industriju, piše Telegraph, dodajući: "Sad je ljevica ta koja neistomišljenicima zagorčava život."

Dakako i u Hrvatskoj je sličnih pojava, i na desnici i na ljevici. Tu su, primjerice, kada je riječ o aktualnom trenutku, antivakseri, antimaskeri i poduzetnici neskloni mjerama Nacionalnog stožera civilne zaštite. Nije tajna da su ugostitelji ogorčeni Vladinim epidemiološkim mjerama i postupcima za koje smatraju da su nepravedni prema njima i djelatnosti kojom se bave. A najdalje su otišli u riječkom cafe-baru Three Monkeys, u kojem su negdje sredinom veljače nepoželjnim gostima postali članovi HDZ-a. Taj je postupak vlasnika uglavnom osuđivan, čak je dobio i etiketu rasizma. No nije trebalo dugo čekati, vlasnik poznatog restorana u Imotskom stavio je plakat na vrata s kojeg je poručio da je ondje ulazak zabranjen SDP-ovcima. Posebno je izdvojio dva člana - Arsena Bauka i Nenada Stazića, koji više i nije u politici. Iako je riječ, u svakom smislu, o nebuloznim postupcima i jedan i drugi gostioničar dobili su potpore svojih istomišljenika. Te bismo slučajeve mogli okarakterizirati benignim, no sjetimo se listopadskog terorističkog napada na policajca koji je osiguravao zgradu Vlade na Markovu trgu, o čemu je dr. sc. Nebojša Blanuša, koji predaje socijalnu i političku psihologiju na Fakultetu političkih znanosti, kao i o reakcijama na društvenim mrežama, kazao: "Govori se o nekakvom individualnom junaku koji je ustao protiv sustava koji doživljavamo nepravednim", kazao je Blanuša i naveo: "Moramo se pitati što je unutar sustava dovelo do toga da netko bude spreman to učiniti i koliko ih je još spremno na takav čin. Pogledajte smeće koje dobivamo svakodnevno u javnosti. Političari ne paze kako govore, oni i sami potiču agresivnost. Kod nas je proizvodnja društvene nepravde sustavna." Dodao je da je 22-godišnji napadač Danijel Bezuk vjerojatno stjecao određene predrasude i narative u vlastitoj okolini, jer se navodi da je iz braniteljske obitelji. No danas je tu i niz društvenih mreža koje djeluju prema radikalizaciji mladih.

Netom nakon toga događaja oglasio se i premijer Andrej Plenković: "Očekujem da uđemo u gnijezda netolerancije i mržnje, jer je granica prijeđena", rekao je. Istaknuo je i kako očekuje da kriminalističko istraživanje utvrdi tko su sve ljudi koji su utjecali na počinitelja strašnog zločina na Trgu sv. Marka. "Nije on mogao u svojoj dobi i sa svojim životnim putem tek tako se odlučiti na ovakav događaj. To je situacija bez presedana i ona je zabrinjavajuća. Pitanje je koliko imaš još takvih mladih ljudi koji su pod sličnim utjecajem. Zbog toga ćemo ići do gnijezda govora mržnje", rekao je. Predsjednik Vlade je kazao i kako vidi da su došle reakcije nekih političkih stranaka. "Očito su se prepoznali u onome što sam govorio. Prepoznali su se upravo oni koji su huškači, oni koji zagovaraju govor mržnje. Tu konkretno mislim na Domovinski pokret i sve njegove frakcije...

Očito su te njihove huškačke poruke koje puštaju u javnost kroz različite medije, emisije, a tu mislim na Bujicu i Hrvatski tjednik kao dva eklatantna primjera širenja govora mržnje, a koji su usmjereni prema meni sve ove godine, potaknuli mladog čovjeka, uz ozračje kojim je bio okružen, da napravi pokušaj teškog ubojstva s terorističkim elementima", istaknuo je Plenković. Dodao je da u Hrvatskoj postoji krajnja desnica, ali, s druge strane, tu je i ljevica, koja to relativizira i minimizira. A zašto se, kada je riječ o svjesnom širenju laži, bez obzira na posljedice, često spominje Domovinski pokret? Podsjetimo, Domovinski pokret tvrdio je, između ostalog, i kako je iz neslužbenih, ali visokih povjerljivih izvora doznao da su kontejneri iz robnih zaliha postavljeni uz zelenu granicu umjesto da se koriste na potresom stradalom području te je pozvao Vladu da odgovori kamo su to nestali kontejneri iz Gunje. Ministarstvo gospodarstva odgovorilo je: "Važno je osvijestiti kako u ovim trenutcima postoji manjina koja svjesno i zlonamjerno širi neistine i laži, i to s najviše političke razine, koja bi trebala biti najupućenija, najodgovornija i najsavjesnija.

Priopćenje za medije Domovinskog pokreta eklatantan je primjer pokušaja manipulacije i širenja straha. Pritom se pozivaju na nekakve ‘povjerljive‘ izvore koji su, eto, baš njima odlučili otkriti kamo su nestali kontejneri... Politikantstvo i izmišljanje vijesti iz navodnih provjerenih izvora ne padaju na pamet marljivoj i suosjećajnoj većini - institucijama, udrugama, volonterima, navijačkim skupinama, medijima, dijaspori i svima ostalima koji se trude osigurati pomoć na terenu. Ovakve ideje imaju oni koji parazitiraju na sijanju panike i straha. To je njihova politička agenda i jedino što mogu ponuditi hrvatskim građanima", stajalo je u priopćenju. Zbog svega navedenog, kao i još niza drugih primjera populizma, demagogije i nesnošljivosti u hrvatskom društvu, mnogi su stručnjaci te uglednici istaknuli da su izazovi s kojima se Hrvatska susreće zaista veliki, što zahtijeva da budemo ozbiljni, odgovorni i razboriti. Štoviše, radi se o izazovima za demokraciju nedoživljenima do sada nakon Domovinskog rata. S obzirom na parlamentarizam kao demokratsku stečevinu, odgovornost svih saborskih zastupnika

i zastupnica od presudne je važnosti u vremenima krize i problema s kojima se suočavamo, posebno u kontekstu sadašnje pandemije i posljedica potresa. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković upozorava da zastupajući stavove birača koji su ih izabrali parlamentraci moraju voditi računa i o javnom dobru. "To je moja poruka i građanima, jako dobro gledajte tko što govori, tko što radi, tko nudi rješenja, a tko ono što je neprovedivo i lažno", poručio je Jandroković. Naglasio je i kako Hrvatskoj nedostaje rasprave, dijaloga, uvažavanja onih koji drukčije razmišljaju. Što god mislili o Jandrokoviću, njegove su primjedbe apsolutno na mjestu. Jer kad nedostaje suvisle rasprave, poštenog dijaloga i konstruktivne komunikacije, pošast politikantstva, demagogije i negativne strane populizma preuzima primat u društvu.

A to nije dobro ni za društvo u cijelini, ni za politiku, koja to i takvo društvo čini, ni za demokraciju jedne normalne i uljuđene države kakva bi Hrvatska napokon trebala i morala postati. Zato nerazumne reakcije s bilo koje strane političkog i društvenog spektra treba odmah u začetcima odbaciti i osuditi, ne dajući im priliku za eskalaciju i poguban utjecaj. {embed_infobox_gray}268943{/embed_infobox_gray}{embed_infobox_gray}268944{/embed_infobox_gray}{embed_infobox_gray}268945{/embed_infobox_gray}{embed_infobox_gray}268946{/embed_infobox_gray}{embed_infobox_gray}268947{/embed_infobox_gray}