ORF
The new world disorder | ORF
Povijest novog svjetskog poretka i njegovih ciljeva dugo je nastajala. Teoretičari zavjera tvrde da je u suvremenom obliku nastao krajem 18. stoljeća. Preciznije, 1773. godine, kad je njemački bankar Mayer Amschel Rothschild u Frankfurtu okupio 12 svojih najutjecajnijih i najbogatijih prijatelja te ih uvjerio da će, udruže li snage, dominirati cijelim svijetom... O masonima ovaj put nećemo!
Sličnim aspiracijama težili su kasnije i mnogi političari, naročito neki američki predsjednici, s inozemnim kolegama bliskih političkih stajališta. Primjerice, George W. Bush stariji prvi je još 80-ih počeo javno i sve više govoriti o novom svjetskom poretku. Godine 1992. politolog Francis Fukuyama napisao je pak knjigu "Kraj povijesti i posljednji čovjek", u kojoj je dao rizično predviđanje da će pobjeda Zapada u Hladnom ratu dovesti do neizbježnog kraja povijesti. Tu se konačno možemo dotaknuti i aktualnog američkog predsjednika Donalda Trumpa oko kojeg u tom kontekstu postoje brojne nesuglasice. Za jedne je on oličenje NeIpak, ovdje se vratimo onome najaktualnijem, a to je korona koja hara svijetom i koja također izaziva teorije o "novoj normalnosti" što bi valjda trebalo podrazumijevati i novi svjetski poredak. Ali, ukupno uzevši, naziv novi svjetski poredak sadržajniji je i konkretniji od termina nova normalnost koji se sada koristi zbog pandemije. Stoga je još jedan Amerikanac, bivši američki državni tajnik Henry Kissinger, za list The Wall Street Journal još 3. travnja napisao članak pod naslovom "Pandemija koronavirusa zauvijek će promijeniti svjetski poredak", u kojemu tvrdi da svijet nakon koronavirusa više nikada neće biti isti, dodajući da Amerika mora zaštititi svoje građane od te bolesti te se ubrzano početi spremati za novu epohu. Podsjetivši na Marshallov plan i Projekat Manhattan, Kissinger predlaže američkim vlastima da podrže globalni otpor virusu, zaviju rane svjetske ekonomije te sačuvaju principe liberalnog svjetskog poretka. U jednom dijelu teksta Kissinger je kazao kako vjeruje da će utjecaj koronavirusa na zdravlje ljudi imati privremeni efekt, ali da će politička i ekonomska previranja koje je izazivao osjećati mnoge buduće generacije. Upozorio je također da će sve i dalje počivati na ekonomskoj snazi i mogućnosti brze preobrazbe i prilagodbe novim postkorona okolnostima.
I uistinu, pandemija koronavirusa uzdrmala je same svjetske temelje, što je dovelo do brojnih posljedica koje će svijet trpjeti još mnogo godina. U intervjuu za Foreign Policy i 12 vodećih svjetskih stručnjaka također je upozorilo da će pandemija dovesti ne samo do zaustavljanja globalizacije, pada američkog vodstva na svjetskoj sceni, povećanja nacionalističkih osjećaja i preusmjeravanja na kineski model već i do stvaranja održivijeg globalnog ekonomskog i zdravstvenog sustava, koji će se razvijati u novom poretku nakon poraza korone.
KRIZA ZAPADNOG "BRENDA"
Da će svijet postati manje otvoren, napredan i slobodan... mišljenje je i Stephena Walta, profesora međunarodnih odnosa na Sveučilištu Harvard: "Pandemija će ojačati države i ojačat će nacionalističke osjećaje. Sve vrste vlada poduzet će hitne mjere za borbu protiv kriza, a mnoge neće htjeti sudjelovati s novim ovlastima za zaustavljanje krize. Osim toga, COVID-19 ubrzat će tranziciju moći i utjecaja sa Zapada na Istok. Južna Koreja i Singapur primjereno su reagirali na koronavirus, dok je Kina napravila pogreške samo u ranim fazama. Odgovor na pandemiju u Europi i Americi u usporedbi s njima pokazao se sporim i loše osmišljenim, što je dodatno zamaglilo sjajnu auru zapadnjačkog 'brenda'. Ono što se neće promijeniti jest sukobljena bit svjetske politike. Dosadašnje kuge nisu postale uvod u nove ere globalne suradnje. Koronavirus nije iznimka", rekao je profesor Walt te dodao: "Bit ćemo svjedoci daljnjeg odstupanja od hiperglobalizacije jer će građani zaštitu tražiti prije svega od nacionalnih vlada. Ovaj ishod nije bio predviđen, ali su kombinacija smrtonosnog virusa, neadekvatno planiranje i nesposobno upravljanje gurnuli čovječanstvo na novi i alarmantan put."John Allen, umirovljeni američki general i predsjednik Instituta Brookings, još je precizniji: "Kao i uvijek, povijest će pisati 'pobjednici' koronavirusa. Svaka zemlja i svaki pojedinačni član društva suočeni su s posljedicama ove krize. Stoga će one zemlje koje prežive pandemiju objaviti 'pobjedu' nad onim zemljama u kojima su posljedice bile razornije. Za neke će to biti veliki i bezuvjetni trijumf demokracije, multilateralizma i javnog zdravlja, a za druge je to demonstracija 'vrlina' autoritarne vladavine. Bez obzira na to, ta će kriza promijeniti međunarodnu strukturu moći. COVID-19 nastavit će potkopavati gospodarsku aktivnost i poticati napetosti među državama. Dugoročno gledano, pandemija će vjerojatno smanjiti proizvodni potencijal globalne ekonomije. Rizici su posebno veliki za zemlje u razvoju i države s velikim brojem ranjive radne snage. Međunarodni sustav će zauzvrat biti pod snažnim pritiskom, što će dovesti do nestabilnosti i sukoba unutar i između zemalja", rekao je Allen.
Na to nas, između ostalog, podsjeća i novinar Atlantica Tom McTague, uvjeren da geopolitički drugi val dolazi. Pitanje je samo gdje će udariti. Kako navodi, povijest nas uči da velike promjene i poremećaji mogu izazvati nepredvidive i dalekosežne reakcije. Rušenje Wall Streeta 1929. dovelo je ne samo do ere New Deala u Americi nego i do Velike depresije diljem zapadnog svijeta, što je posredno pridonijelo rastu fašizma i izbijanju Drugog svjetskog rata. Još jedan financijski kolaps u Americi, onaj iz 2008., izazvao je golemu krizu i u Europskoj uniji, a desetljeće kasnije uslijedio je Brexit u Velikoj Britaniji, kojemu se danas zbog nesuglasica s EU-om i navodnog nepoštovanja ugovora o razdruživanju ne vidi kraja. Još je niz dvojbi o tome što nas čeka u postkorona vremenu, ali i prije, do kraja godine. U širem kontekstu globalno su važni i ovogodišnji predsjednički izbori u SAD-u, gdje Amerikanci biraju između žilavog i živahnog Donalda Trumpa i ostarjelog demokrata Joea Bidena. Zapravo biraju između novog svjetskog poretka koji zagovara Trump (revizija odnosa s EU-om, Kinom, NATO savezom, odnosa na Bliskom istoku, na Balkanu...) i starog svjetskog poretka (vladavina vašingtonske elite i Wall Streeta) kojega je za mnoge, pa i Trumpa, oličenje upravo Biden, "pospani Joe", kako ga zovu.
I tu dolazimo do postkorona doba, koje je Richard Haas, predsjednik EU Vijeća za inozemne odnose, ovako sažeo: "Bar tijekom nekoliko godina će se većina država povući u sebe, usredotočivši se na unutarnje, a ne vanjske probleme. Mnoge će se zemlje suočiti s poteškoćama u ekonomskom oporavku, a država na rubu kolapsa će biti više. Štoviše, kriza će vjerojatno pridonijeti pogoršanju američko-kineskih odnosa i slabljenju europske integracije", rezimirao je Haas.
UNIJA NA RASKRIŽJU
Nicholas Burns, bivši američki državni tajnik za politička pitanja, ipak optimistički dodaje: "Predstojeća financijska i ekonomska kriza mogu zasjeniti Veliku recesiju iz 2008. Trenutno je međunarodna suradnja, nažalost, daleko od idealne. Ipak, u svakoj zemlji postoji mnogo primjera snage ljudskog duha. To daje razlog za nadu i optimizam da će se ljudi diljem svijeta moći nositi s ovim nevjerojatnim izazovom", izjavio je Burns.Naravno, osim racionalnih analiza i predviđanja, tu su i uvijek prisutne teorije urote vezane uz novi svjetski poredak, novu normalu i novu sutrašnjicu u postkorona vremenu. Internet ih je pun, a ima ih čak i na web-stranici UN-a! Konačno, posljedice u svakodnevici najviše osjeća "običan čovjek", na što se u jednom od izdanja Storybooka osvrnuo i Bojan Mandić naglasivši: "U povijesti čovječanstva 2020. zauvijek će biti upisana kao godina u kojoj je globalna izolacija zbog pandemije virusa COVID-19 dala ljudima vremena za razmišljanje, preispitivanje prioriteta i definiranja novih/starih vrijednosti - od važnosti obitelji i funkcionalne lokalne zajednice preko potrebe za boljim zdravstvom do zaštite budućih generacija... Pandemija je minimalizirala utjecaj celebrity kulture, redefinirala pojam influencera, vratila na scenu stručnjake u svim područjima, postavila znanost u središte te donijela ujedinjenu podršku običnim ljudima - zdravstvenim radnicima, tetama u trgovinama, vozačima, tim svakodnevnim junacima koji su održavali život mogućim u nepredviđenim i nepoznatim uvjetima. Znatno je povećana usredotočenost potrošača na kvalitetu života, na proizvode i usluge koji pridonose razvoju i održivosti pojedinca, društva i prirodnih resursa", naveo je Mandić.