Desetak dana prije nego što od RH predsjedanje Vijećem EU-a preuzme Njemačka, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel zahvalio je premijeru Andreju Plenkoviću za predani rad tijekom šest mjeseci hrvatskog predsjedanja, koje se odvijalo u okolnostima koronakrize.

Michel je čelnicima država članica poslao pozivno pismo za sastanak na vrhu koji se videovezom održao u petak, uz kratku uvodnu prezentaciju premijera Plenkovića o rezultatima postignutima u proteklih šest mjeseci. Središnja tema tog posljednjeg samita u okvirima hrvatskoh predsjedanja bila je Višegodišnji financijski okvir (VFO) i plan za oporavak od koronakrize. Bila je to prva rasprava na razini šefova država ili vlada o paketu koji je Komisija predložila 27. svibnja. Michel je i prije samita naglasio da bi sastanak trebao biti "ključni korak" prema dogovoru koji bi se trebao postići na sljedećem sastanku, na koji bi čelnici država trebali osobno doći u Bruxelles.

Podsjetimo, Europska komisija (EK) predložila je 27. svibnja plan za oporavak gospodarstva od koronakrize vrijedan 750 milijardi eura te Višegodišnji financijski okvir (VFO) od 1100 milijardi eura. Plan oporavka nazvan "EU sljedeće generacije" sastoji se od 500 milijardi eura nepovratne pomoći najpogođenijim državama članicama i sektorima te 250 milijardi koje bi se dodjeljivale kao povoljni zajmovi. Ukupno za VFO i instrument za oporavak i otpornost predlaže se 1850 milijardi eura. Plan oporavka naišao je na veliku potporu u većini država članica, a manji ih je dio protiv ili je skeptičan. Najveće protivljenje tom prijedlogu pokazala je tzv. štedljiva četvorka - Austrija, Nizozemska, Švedska i Danska, a još su neke zemlje, poput Mađarske i Poljske, iskazivale određene rezerve. Inače, odluka o podizanju gornje granice vlastitih prihoda europskog proračuna mora se raticifirati u svim zemljama članicama. Kao sljedeću točku oko koje se nazire konsenzus Michel je naveo da pomoć treba biti usmjerena na najpogođenije sektore i zemljopisne područja Europe. Osim toga, sljedeći VFO, za razdoblje od 2021. do 2027., mora uzeti u obzir sadašnju krizu, kao i činjenicu da je neodvojiv od plana za oporavak te da ukupni paket ne treba biti samo odgovor na neposrednu krizu nego se treba i iskoristiti za reforme gospodarstva i transformaciju prema zelenoj i digitalnoj budućnosti. Zato treba uskladiti elemente oko kojih postoje razilaženja. To su ukupni iznos i trajanje plana za oporavak, pitanje kako najbolje alocirati pomoć te treba li pomoć biti nepovratna, kao povoljni zajmovi ili kombinacija nepovratne pomoći i zajmova.

Također je važno pitanje uvjetovanja pomoći, veličine VFO-a i njegova sadržaja, financiranja te pitanje rabata, smanjenja doprinosa europskom proračunu na koje pojedine zemlje imaju pravo kako ne bi previše uplaćivale. "Naš je konačni cilj postići dogovor što je prije moguće. Još je dug put do dogovora, tako da ćemo morati naporno raditi idućih dana i tjedana. Uspjet ćemo ako uđemo u razgovore s osjećajem odgovornosti i htijenja da iz ovog velikog izazova iziđemo ujedinjeni i snažni", navodi se u Michelovu pismu. (H/DJ) n