Europska je unija projekt mira i suradnje nastao na zgarištu Europe razorene dvama svjetskim ratovima kako bi se osiguralo da iz ratnih žrtava i poslijeratne gladi ne nastanu novi sukobi. Kao mehanizam, koji je trebao osigurati da imperijalne ambicije velikih sila budu zauzdane dogovorom, a europske demokratske zemlje osiguraju suradnju u tada složenim međunarodnim prilikama hladnog rata, od svojega nastanka 1957. godine, Europska ekonomska zajednica i kasnije od 1993. Europska unija, donijela je svojim članicama povijesno najdulje razdoblje mira i ekonomskog rasta. Unatoč svim izazovima koje je do sada preživjela, i ima preživjeti, Europska unija povijesno je najuspješniji zajednički projekt europskih naroda.
A istina je, ove je godine Unija pred velikim izazovima. Tri mjeseca prije nego što će se održati izbori za Europski parlament, Velika Britanija, jedna od najmarkantnijih članica EU-a i Vijeća sigurnosti UN-a, trebala bi istupiti iz članstva pod uvjetima koji još uopće nisu poznati, što bi moglo pokrenuti val potpuno nepredviđenih političkih i ekonomskih posljedica u Europi. Uz to, u promijenjenim okolnostima međunarodnih odnosa, gdje radikalno desne i populističke vlasti u pojedinim članicama radi unutarnjopolitičkih razloga rastaču Uniju, suočavamo se sa sve većim izazovom kako se oduprijeti djelovanju velikih sila, poput Rusije i SAD, koje pronalaze načine da zbog svojih interesa oslabe EU.SLUČAJ TAJANI
U takvim su okolnostima izbori za Europski parlament posebno važni. Naime, svaki su izbori važni jer građanima omogućavaju da izraze svoju političku volju i svoje predstavnike pošalju u zakonodavno tijelo koje odlučuje o zakonima koji će oblikovati njihove živote. Tako je i s izborima za Europski parlament, gdje se donosi gotovo 70 posto regulatornih pravila, a koja zatim zemlje članice Unije primjenjuju i u vlastitim zemljama. Dakle, Hrvatska na politike i odluke, koje će biti donesene u Hrvatskoj, izravno može utjecati već kroz odabir svojih predstavnika u Europskom parlamentu, gdje se suodlučuje o politikama koje će se primjenjivati u cijeloj Uniji. Zbog toga je važno da hrvatski građani u što većem broju sudjeluju u izborima za EP i tako daju legitimitet politikama koje će se odnositi i na njih.Kao najmlađa članica Unije, koja je zbog nepripremljenosti hrvatske administracije uspjela iskoristiti jedva petinu od deset milijardi eura dostupnih iz fondova EU-a, Hrvatska ima posebnu odgovornost da se njezin glas dodatno čuje i da odabere zastupnike koji imaju političko iskustvo i dobre odnose sa svojim parlamentarnim grupacijama, kako bi mogli zajedno s europskim kolegama oblikovati politike koje će se odnositi i na Hrvatsku. Posebno je to važno u vremenu kad je izgledno da će se, što je posljedica izlaska Velike Britanije iz Unije, smanjivati dostupna kohezijska sredstva za sve članice, pa i za Hrvatsku. U svojemu sam dosadašnjem mandatu uložio veliki napor upravo u to da s kolegama iz Progresivnog saveza socijalista i demokrata učinim da Hrvatska u proračunskom razdoblju 2021.-2027. ne bude oštećena u dodjeli novca za kohezijsku politiku.
Nažalost, nedavne revizionističke izjave predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija, koje dovode u pitanje teritorijalni integritet RH, ne pridonose pozitivnoj slici europskih institucija, čime potkopavaju povjerenje građana u njih, pa je moguće i da će utjecati na izlaznost na EP izbore. S druge strane, način na koji smo kao hrvatski zastupnici u EP-u reagirali na te izjave pokazuje i važnost hrvatskog sudjelovanja za zajedničkim europskim stolom, kao i sposobnost progresivnih snaga da u presudnim vremenima reagiraju u obranu slobode i europskih vrijednosti.
A što je pred nama? Gotovo je sigurno da ćemo u sljedećem sazivu Europskog parlamenta imati nove političke aktere, od kojih neki zasigurno neće biti nakloni Europskoj uniji. Dapače. Posljedica je to predugog razdoblja politika restriktivne štednje u EU-u nametnute nakon financijske krize iz 2008. godine. Mnogi građani EU-a, nažalost opravdano, imaju osjećaj da ih mimoilaze koristi Unije, poput kohezijske politike, slobodnog kretanja, politika zapošljavanja i smanjenje socijalne isključenosti. Upravo će se u Europskom parlamentu u sljedećem sazivu donositi odluke o konačnom izgledu sedmogodišnjeg proračuna Europske unije, zbog čega je važno da tamo budu ljudi koji vjeruju u Uniju koja treba biti više socijalna, u Uniju koja je za više međusobne suradnje i u Uniju koja želi razvijati svoje regije i smanjivati razlike među njima.