Jedan od najboljih primjera uspješne destinacije gourmet turizma svakako je obližnji mađarski Vilanji. Gradić koji s okolicom živi od vina i vinskog turizma i od kojega bi u Slavoniji i hrvatskom Podunavlju imali što naučiti.
O Vilanju smo već u više navrata pisali u Glasu Slavonije, ali ćemo još jednom ponoviti. Gradić je to s oko dvije i pol tisuće stanovnika u kojem se nalazi oko 200 manjih ili većih vinarija, desetak restorana, među kojima su i pojedini u samom vrhu ugostiteljske ponude Mađarske. Vilanji ima i više hotela, brojne obiteljske smještaje, pansione, u kojima je lani ostvareno oko 60 tisuća noćenja, dok taj najpoznatiji mađarski vinsko-turistički biser godišnje posjeti oko 200 tisuća ljudi.Kako je to uspjelo Vilanju? U prvom redu Vilanj i istoimeno vinogorje odavno je poznato prema vinogradarskoj proizvodnji i vinarstvu. Rušenjem socijalizma u Vilanju je osnovana službeno prva mađarska vinska cesta Šikloš - Vilanj, 1994. godine. U Vilanju najprije buteljirano vino u Mađarskoj. U tom gradiću nastajali su prvi privatni vinski brendovi, vinski hoteli, restorani. Praktično od tada se razvija ta uspješna vinsko-gastronomska turistička priča. Jasno, u prilog joj je išla i činjenica da je blizu Vilanja - Harkanj, toplice sa svojim kupališnim i zdravstvenim sadržajima, ali i Pečuh, grad s vrijednom kulturnom ponudom. Drugim riječima, naši su susjedi na izvrstan način povezali vinsku i gastronomsku ponudu, toplice i kupališne kapacitete, povijesnu baštinu te vjerske objekte u Pečuhu gdje se nalaze starokršćanski ostatci i katedrala, ali i obližnje marijansko svetište Marijađud.