Generalat na tvrđavskom trgu: jedna od najvećih baroknih zgrada u Hrvatskoj
Smatra se da je sagrađena 1726., kao katnica. Do sredine 18. stoljeća dobila je još jedna kat
Najmonumentalnija barokna zgrada u osječkoj najstarijoj sačuvanoj gradskoj jezgri Tvrđi dvokatnica je Generalata.
Iako nema pouzdanih povijesnih izvora koji potkrepljuju točnu godinu njezine izgradnje, uvriježilo se mišljenje dr. Ive Mažurana, koji se desetljećima bavio proučavanjem osječke prošlosti, da je Generalat sagrađen 1726. godine, što bi značilo da ta moćna osječka zgrada na glavnom tvrđavskom trgu stoji puna tri stoljeća. Zgrada, izvorno građena kao katnica, do sredine je 18. stoljeća nadograđena još jednim katom, čime je postala jedna od najvećih baroknih zgrada u Hrvatskoj. Glavno pročelje Generalata, koje zauzima cijelu sjevernu stranu velikoga glavnoga tvrđavskog trga, krasi 46 prozora i monumentalni portal istaknut dvama stupovima koji nose balkon prvoga kata. Portal krasi par kamenih atlanta koji su djelo zasad nepoznatog kipara s područja Habsburške Monarhije. Unatoč nedostatku pouzdanih izvora o autorstvu, ti atlanti portal Generalata svrstavaju u najkvalitetniji primjer kamene barokne portalne plastike u Republici Hrvatskoj.
Osim za stanovanje zapovjednika osječke tvrđave, zgrada je služila i kao njegovo radno mjesto te sjedište vojne uprave za ovaj dio Habsburške Monarhije sve do preseljenja sjedišta Generalata iz Osijeka u petrovaradinsku tvrđavu 1783. godine. Preseljenjem sjedišta Slavonske generalkomande iz Osijeka u Petrovaradin započelo je postupno slabljenje vojne moći osječke tvrđave, koja je dodatno oslabljena krajem 19. stoljeća kada je ukinućem vojne funkcije Tvrđe središte grada Osijeka automatski postao Gornji grad u kojemu je već bilo sjedište Županije, kazalište i kasino, brojne tvornice, trgovine, sjedišta osječkih novina i sl.
Zgrada Generalata bila je čest motiv osječkih razglednica, a zahvaljujući njima, do danas je ostalo sjećanje na trokatni trijem s kolonadama u atriju Generalata, koji je porušen nakon propasti Austro-Ugarske Monarhiije. Najstariju fotografiju Generalata snimio je 1877. godine osječki fotograf Julius Exner, koji je u Osijeku imao svoj fotografski atelijer od kraja 1876. do sredine 1878. godine. Monumentalno pročelje i raskošni portal uvode nas u prostrano predvorje koje krase masivni barokni stupovi i nenametljiva štukodekoracija. Glavna svečana dvorana, ujedno i najveća prostorija, nalazila se na prvom katu iznad ulaza. Stražnja strana Generalata nastala je u nekoliko građevinskih faza. U prizemlju toga krila, lijevo i desno od stražnjeg izlaza, nalazile su se štale za smještaj 34 konja te u sjeveroistočnom uglu garaža za smještaj kola i fijakera.
Ta monumentalna barokna dvokatnica koja zauzima cijeli blok u najstarijem sačuvanom dijelu grada Osijeka danas je sjedište osječkog Sveučilišta koje nosi ime po jednom od najvećih svojih sinova, biskupu Josipu Jurju Strossmayeru, a tu djeluje i dio osječke Akademije za umjetnost i kulturu. Svojevremeno se promišljalo da se u tu iznimno značajnu reprezentativnu zgradu smjesti Muzej Slavonije kao jedan od najstarijih i najvećih muzeja u Hrvatskoj, koji za manje od četiri mjeseca navršava 150 godina postojanja.