Na parnoj, zapadnoj, strani Rokove ulice nalazi se stara prizemna kuća koja na pročelju nosi vidljive odlike historicističkog stila. Prizemnica ima četiri nevelika dvokrilna prozora s vodoravnim oberlihtima koji su uokvireni i naglašeni štukaturom. Prozorske klupčice pokrivene su pocinčanim limom, a od klupčica se uz oba ruba prozora protežu višestruko profilirani pilastri od kojih se prema samim prozorima postupno upuštaju konkavne profilacije. Nad uskim i plitkim pilastrima nadvijaju se također uski kapiteli s lisnato oblikovanim volutama koje u gornjem dijelu podržavaju kvadratne nosače natprozornika koji se slojevito izvija prema vrhu. Nad prozorima su jednostavno oblikovane aplikacije sa širim, ravnim završecima, a kraći su im bočni krajevi zavinuti. Cijelo pročelje prekriveno je jednobojnom hirofom koja je očuvala izvorne dekorativne elemente, no pod njezinom grubom plohom naziru se elegantni detalji izvornog pročelja. To se osobito vidi na kapitalima gdje se nazire vrlo bogata dekoracija koja sada ne dolazi toliko do izražaja.

GRGUR MARKO IVANKOVIć

Ova nevelika, ali vrlo lijepa i zanimljiva kuća zaslužila je ostati zabilježena u našoj kolumni jer smo, nažalost, sve češće u situaciji da dok pokušavamo pronaći dovoljno podataka o nekoj kući, ta kuća odjednom samo fizički nestane i zauvijek se izgubi iz memorije grada. Stoga ova kuća, koja svojom skromnom raskoši intrigira svakog imalo osviještenog čovjeka, zaslužuje pomnije istraživanje njezina podrijetla. Koliko sam brzinski mogao istražiti u Skrižaljci podataka o broju zgrada, stanova, prostorija i stanarima grada Osijeka iz 1911. godine, nalazimo podatak da je kuća tada bila vlasništvo Leopolda Friedmanna. Kuća je imala šest soba, tri kuhinje i jedanaest nusprostorija koje su bile raspoređene unutar jednog jednosobnog, jednog dvosobnog i jednog trosobnog stana.

Koliko nam je poznato, Leopold Friedmann bio je osječki trgovac papirima i knjigoveža te član osječke Židovske bogoštovne općine. Rođen je u Pečuhu 1863. godine, a supruga mu je bila Selma rođena Lederer. Friedmannovi su imali dva sina i kćer koji su svi rođeni u Osijeku - Friedrich 1889., Arthur, 1891. i Laura 1894. godine. Sin Arthur Friedmann nastavio je obiteljski obrt postavši tiskarski strojar. Artur je imao vlastitu tiskaru u Ilirskoj broj 3, a na istoj je adresi 1924. godine stanovao i njegov otac Leopold po zanimanju knjigoveža. Godine 1929. Arthur je imao knjižaru u Pejačevićevoj ulici broj 2, a kao adresa stanovanja navedena je Ilirska ulica 3. U Adresaru iz 1934. Leopold, koji je umro 1926. godine, na istoj adresi ima prijavljenu trgovinu s knjigama, papirom, pisaćim i risaćim materijalom, a Alfredovo se ime više ne spominje jer je u međuvremenu umro. Kao vlasnica knjižare, papirnice i kuće u Ilirskoj ulici 1 1937. godine navedena je Leopoldova udovica Selma Friedmann.