Izvorni dućanski prostor postoji i dandanas

Visokoprizemna uglovnica sagrađena je 1896. na jugoistočnom uglu Crkvene i Cvjetkove ulice

17.8.2026.

O životu i radu Franza Rohreggera slikara, maljara ili bojadisara, kako je u kojem dokumentu zabilježeno, gotovo se ništa ne zna. Na nedavno otvorenoj izložbi “Listovi prošlosti, glasovi vječnosti/150 godina Hrvatskog pjevačkog društva ‘Lipa’”, koja u Muzeju Slavonije traje do kraja kolovoza, izložena je velika slika s motivom stabla lipe i natpisom “Hrvatsko pjevačko družtvo ‘LIPA’ Osieku dol: gradu.”. Natpis se proteže u polukrugu duž bogate krošnje lipe, a u podnožju lipe naslikana su dva grba oslonjena na korijen i stablo drveta. Na lijevoj je strani grb trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, a na desnoj strani unutar lovorovog vijenca nalazi se harfa s prekriženim sidrom i mačem nad kojima je položeno guščje pero. Oba grba natkriva kruna s križem na vrhu. U donjem desnom kutu slike, znatno prekrivena širokim okvirom, nalazi se signatura autora slike s preciznom datacijom njezina završetka “30/10 1896/vezit F. Rohregger”.

kuća slikara Rohreggerakolovoz 2026.
GRGUR MARKO IVANKOVIć

Franz Rohregger je, sa suprugom Franjkom, rođenom Fischer, imao dva sina - trgovca Lavoslava rođenog u Osijeku 4. prosinca 1888. i trgovca i knjižara Leona rođenog u Osijeku 10. travnja 1897. godine. Franz Rohregger bio je vlasnik visokoprizemne uglovnice sagrađene 1896. godine na jugoistočnom uglu Crkvene i Cvjetkove ulice. Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće kao vlasnik kuće upisan je Franjo Rohregger, a u Skrižaljci iz 1911. godine kao vlasnica kuće upisana je Franjka Rogregger, što nas upućuje na to da je Franjo u međuvremenu vjerojatno umro. Kuća je imala devet soba, jedan dućan, tri kuhinje i dvije nusprostorije raspoređene unutar tri trosobna stana. Osim slike posvećene Hrvatskom pjevačkom društvu “Lipa” iz 1896. godine, našli smo i podatak da se Franz Rohregger, uz osječkog slikara Antuna Erbena, javio 1899. godine na Natječaj za unutrašnje uređenje novoizgrađene dvokatne zgrade osječke Realne gimnazije s ponudom za bojadisarski posao uz ponudu popusta od 20 posto. Godine 1890. Rohregger je od grada zatražio honorar za obavljene poslove, što je u Zapisniku grada Osijeka zabilježeno sljedećim riječima: “Molba Franje Rohreggera slikara za naknadu za maljarske poslove u realki sa predlogom gradjevnoga odbora, da mu se s razloga, što je po nalogu gr. Mierničkoga ureda znatne površine zidova mjesto običnom bojom, voštanom bojom bojadisao i bivšu risaonu koja je sivo maljana bila u zeleno prebojadisati morao, opredieli naknada u iznosu od 40 for.” Iz gradskih Zapisnika također saznajemo da je Rogregger bio prisežnik II. odsjeka grada u trogodišnjem mandatu od 1. srpnja 1896. do 30. lipnja 1899. godine.

Kuća Franza i Franjke Rohregger i danas postoji u izvornim gabaritima i djelomično sačuvanim elementima izvornih lezena, a izvorna je drvena stolarija zamijenjena plastičnom u duhu suvremenih trendova. Zanimljiva je činjenica da je i izvorni dućanski prostor, jedan od rijetkih u Crkvenoj ulici, i dandanas u funkciji, također u duhu današnjih potreba brojnih Osječana i njihovih kućnih ljubimaca.