Potrošači su, kažu, sluđeni. Police trgovina nikada bogatije namirnicama koje bi zadovoljile i najzahtjevnija nepca, a kupci nikada zbunjeniji oko toga što kupiti. Usprkos tolikom izboru. Ili možda baš zbog njega. Činjenica je da nas različiti stručnjaci (i oni koji se tako vole predstavljati) bombardiraju savjetima o zdravoj prehrani, uz popise namirnica koje su zlikovci ili pak heroji na tanjuru. Šuruješ li sa zlikovcima, nadrljao si, a heroji će te spasiti od boleština, nudeći ti dugovječnost ispod svog herojskog plašta. Ipak, stvari nisu crno-bijele.

Mijenjaju se saznanja dobivena znanstvenim istraživanjima, ali mijenjaju se i financijeri tih istraživanja, akteri na političkoj sceni, marketing, lobističke struje u industriji hrane, pri čemu je svima njima Njegovo Veličanstvo Profit zvijezda vodilja koja određuje što će se službeno proglasiti korisnom ili štetnom hranom. Prosječan potrošač nema obrazovanje iz nutricionizma, prehrambene tehnologije, medicine i toksikologije, a svoje povjerenje kada je u pitanju prehrana (ako uopće promišlja o njoj) poklanja onome što je naučio u roditeljskom domu, čuo u svojoj okolini, vidio na društvenim mrežama ili saznao iz medija, osobito iz reklamnog sadržaja. Ukratko, desetljećima se potrošače nekažnjeno obmanjuje; em sigurnosno, protuslovnim savjetima o tobože zdravoj prehrani koja zapravo ugrožava zdravlje; em financijski, poticanjem da masovno kupuju nešto što ne bi trebali, dok trgovci trljaju ruke. Prisjetimo se koje su se to namirnice desetljećima smatrale zlikovcima ili herojima na tanjuru, a danas se tvrdi suprotno.

JAJA – nekada uzročnik lošeg kolesterola i kardiovaskularnih bolesti, a danas se smatraju superhranom prepunom visokokvalitetnih proteina i tzv. multivitaminom prirode, zbog nevjerojatne gustoće nutrijenata u samo sedamdesetak kalorija.

MASLAC – i on je desetljećima bio omražen, u korist margarina, koji se trpao baš u sve. Novija istraživanja pokazuju da mliječne masti nisu primarni krivac za srčane bolesti te da umjerena konzumacija maslaca krije i određene benefite za zdravlje.

KAVA – donedavno ju se smatralo uzročnicom raka i kardiovaskularnih tegoba, a sada ju proglašavaju vrijednim izvorom antioksidansa, uz tvrdnje da umjerena konzumacija može smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2 i bolesti jetre.

SVINJSKA MAST – nakon godina demonizacije, svinjska se mast polako vraća u kuhinje, u umjerenim količinama, jer stabilnija je na visokim temperaturama od mnogih biljnih ulja, bogata vitaminom D te većinski sadrži nezasićene masne kiseline.

ORAŠASTI PLODOVI – više nisu samo kalorijske bombe koje valja izbjegavati u borbi protiv suvišnih kilograma već su neizostavan dio zdrave prehrane jer obiluju nezasićenim masnim kiselinama, vlaknima i mineralima, pa pridonose zdravlju i dugovječnosti.

ČOKOLADA – nekada se smatrala tek slatkišem koji kvari zube, a danas se cijene nutritivna svojstva tamne čokolade s visokim udjelom kakaa (idealno 85 % ili više) koja slovi kao jedan od najjačih izvora antioksidansa u biljnom svijetu.

MARGARIN – ranije ambiciozno reklamiran kao zdrava alternativa maslacu, pa je bio rado viđen gost na mnogim trpezama, no poslije se pokazalo da je riječ o visoko prerađenoj namirnici prepunoj transmasnih kiselina koje su izuzetno štetne za srce i krvne žile. Danas proizvođači koriste nove tehnike uklanjanja transmasti, pa iako su takvi margarini “manje loši”, i dalje se radi o rafiniranim mastima bez nutritivne vrijednosti kakvu imaju prirodniji maslac ili maslinovo ulje.

VOĆNI SOKOVI – slovili su kao savršen vitaminski obrok u maltene neograničenim količinama, a danas se upozorava da čak i svježe cijeđeni sokovi sadrže velike količine šećera, bez vlakana koja se nalaze u cijelom voću, što izaziva nagle skokove inzulina i nagli pad energije.

KUPOVNI MÜSLI, GRANOLA, KUKURUZNE PAHULJICE I VOĆNI JOGURT – promovirani kao “fit” doručak, a zapravo nerijetko sadržavaju više skrivene soli i šećera nego sami slatkiši.

NISKOMASNI (LIGHT) PROIZVODI – sada se smatraju nezdravijima od punomasnih jer kad se iz namirnice ukloni masnoća, ona gubi okus i teksturu, postajući bljutava, pa proizvođači dodaju velike količine šećera i umjetnih aroma (za popravak okusa) te zgušnjivača (za nadoknadu gustoće), što rezultira nezdravim proizvodom od kojega ćete prije ogladnjeti.

BEZ DODANOG ŠEĆERA – oprez, često jednako nezdravi kao i oni sa šećerom.

Što onda kupovati? Raznolike sezonske namirnice sa samo jednim sastojkom ili u izvornom obliku, umjesto pune košarice prerađevina u kutijama i vrećicama, s nepreglednim popisom sastojaka. I uzeti u obzir svoje zdravstveno stanje, pa neka liječnik, umjesto nekog marketinškog tima, odluči koja je hrana vaš heroj. n